Ruby_Danderfluff

Po mom mišljenju, ne, već ulaze u preplatu za iduću godinu, odnosno prebija se s narednim godinama.

Kad ste postali vlasnik te zemljišne čestice? (jer je zemljišna čestica ustvari nekretnina u pravnom smislu, dok zgrada i sve što je sa zemljišnom česticom razmjerno trajno spojeno predstavlja tek pripadak te nekretnine). Meni se čini da biste imali pravo na naknadu, i da biste trebali uložiti žalbu na to rješenje, a potom i ući u upravni spor. No valjalo bi prije toga utvrditi sve činjenice.

LINK Službeno je tako da možete prijaviti boravište najviše 2 godine za redom, osim ako je dulje zbog posla. Osobno me nikad nisu tražili ugovor o radu ili nešto slično, a po mojoj logici ne bi trebali tražiti ni Vas ove godine, nego tek od iduće godine.

Možete napisati predstavku na rad suca predsjedniku suda, možete uložiti zahtjev za suđenje u razumnom roku. LINK On možda neće biti osnovan, ali ćete možebitno svrnuti pozornost na Vaš predmet i možda će se početi brže rješavati.

Poštovani, sjećam se da je u prethodnom Zakonu o stečaju potrošača postojala obveza o nemogućnosti provođenja postupka u određenom roku nakon provedenog postupka, ali je sad ne mogu naći. Međutim, ova situacija se možda može podvesti pod razlog za obustavu postupka zbog nepoštenja potrošača (čl. 79. m. Zakona), pa bih bila oprezna kod takvih postupaka.

Najčešće tako da srpska firma angažira hrvatskog odvjetnika (najlakše u mjestu gdje tužena firma ima sjedište), i onda on provede ovrhu, s računima strane firme kao vjerodostojnom ispravom ili izvodom otvorenih stavaka za tuženu firmu.

Po otvaranju stečaja potrošača kod suda, sve bi se ovrhe trebale prestati izvršavati, i mogle bi se rješavati samo unutar stečaja potrošača, međutim, postoji prilično dugo vremena prije nego što stečaj kod suda bude otvoren (postupak kod FINE, prethodni postupak kod suda), a za koje vrijeme se ovrha po novčanim sredstvima i dalje izvršava, što znači da se tražbina tog ovrhovoditelja neprestano smanjuje, tako da u praksi s time ima problema.

Zašto ste slali zahtjev za mirno rješenje spora? "Odgovor", kao što kažete, nije pojedinačni akt o kojem je odlučeno o Vašim pravima i obvezama, a protiv kojega biste mogli pokrenuti upravni spor, tako da mislim da do donošenja takvog pojedinačnog upravnog akta ne teče rok od 30 dana za pokretanje upravnog spora.

Što se tiče odštetnog zahtjeva, tražite od komore da Vam dostavi podatke o osiguravajućoj kući kod koje odvjetnik ima obvezno osiguranje od profesionalne odgovornosti. Kad doznate koje je to osiguravajuće društvo, tada mu podnesite odštetni zahtjev. Po mom mišljenju, pošto se radi o naknadi štete, zastara bi bila tri godine od štetnog događaja, tako da po mom mišljenju zastara nije nastupila.

Po hrvatskom pravu, ako budete oslobođeni u kaznenom postupku, tada trošak Vašeg branitelja pada na teret proračuna suda, a ako se radi o građanskoj parnici u kojoj dobijete spor, tada Vaše troškove (i troškove odvjetnika) snosi suprotna strana.

Sve osobne podatke koji nisu potrebni, na forumu Legalis smo sukladno našim pravilima dužni ukloniti, tako da Vas molim da ne pozivate na objavljivanje djelatnika i službenika, međutim, ako želite ocijeniti, pohvaliti ili pokuditi državnog službenika, predlažem da to učinite na drugim, tome namijenjenim portalima.

Stanka Članak 73. (1) Radnik koji radi najmanje šest sati dnevno, ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od najmanje trideset minuta, osim ako posebnim zakonom nije drukčije određeno. (2) Maloljetnik koji radi najmanje četiri i pol sata dnevno, ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od najmanje trideset minuta neprekidno. (3) Radnik, odnosno maloljetnik koji u nepunom radnom vremenu radi kod dva ili više poslodavaca, a ukupno dnevno radno vrijeme kod svih poslodavaca traje najmanje šest, odnosno četiri i pol sata, pravo na stanku ostvaruje kod svakog poslodavca razmjerno ugovorenom nepunom radnom vremenu. (4) Vrijeme odmora iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka ubraja se u radno vrijeme. (5) Ako posebna narav posla ne omogućuje prekid rada radi korištenja odmora iz stavka 1. ovoga članka, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu uredit će se vrijeme i način korištenje ovoga odmora. Dakle, proizlazi da bi se radnici i poslodavac trebali sporazumjeti o ovome.

U vrijeme sklapanja ugovora, po mom mišljenju.

Ja moram priznati da niti na jednoj gruntovnici nisam imala problema kad sam pitala da mi daju da iskopiram iz zbirke isprava npr. ugovor o kupoprodaji iz nekog Z predmeta, svi koji upisuju pravo vlasništva znaju da to upisom u zemljišne knjige postaje javna i javno dostupna informacija. Međutim, dopuštam da je moguće da negdje, iz nekog razloga, to nije slučaj. Jedino što sad mogu sugerirati jest upornost.

To bolje mogu procijeniti zdravstveni stručnjaci, nego pravnici, bojim se. Mora se gledati što je u najboljem interesu djeteta i njegove dobrobiti, pa ako je za dijete gora stvar da živi s roditeljem koji se ne može adekvatno brinuti za njegove potrebe, nego da živi bez roditelja, onda treba postupiti u najboljem interesu djeteta. Ne pišete koliko su teška vaša oštećenja zdravlja, možete li se brinuti za dijete i njegove svakodnevne potrebe, možete li ga uzdržavati, živi li dijete u adekvatnim stambenim uvjetima, ima li što jesti, ima li problema u školi zbog svog stanja, možete li ga adekvatno disciplinirati i sl.

U čemu je caka, dakle? Obiteljski zakon kaže da bračni drugovi zajednički sudjeluju u snošenju troškova bračne zajednice, odnosno u obvezama prema trećima koje proizlaze iz troškova bračne zajednice. Dakle, da je ona faktično sudjelovala u otplati cijelog kredita umjesto Vas, ili u otplati dijela kredita (plaćanjem rata i sl.), tada bi imala pravo na polovicu, po mom mišljenju. No ovako, ne vidim čega bi polovicu ona htjela. Slažem se sa Željcem po tom pitanju, Vaša je bivša izvanbračna supruga možda neinformirana, ili lovi u mutnom. Super je što ste postigli 2-2-3 dogovor, to još nisam čula, ali je za dijete važno da ima i tatu i mamu, i znate i sami, i Vi i bivša supruga, da ćete zbog djeteta biti vezani čitav život, ta 2-2-3 izmjena će potrajati još možda desetljećima (kad kažete da je dijete 2,5 godina), viđat ćete se gotovo svakodnevno, pa bi trebalo zbog tog mira vidjeti što se može izdogovarati, iako shvaćam Vaš revolt. Sretno.

U Zagrebu sve dugo traje, vjerojatno će i ovo.

Svatko od njih troje se sam zastupa, pa bi sam i vlastoručno trebao potpisati svoj podnesak, slažem se.

Je li Vam sjeda dječji doplatak uredno? Je li između Vas i supruge napravljen Plan zajedničke skrbi za djecu? Je li majci određeno da ima susrete i druženja i kada, ili zbog maltretiranja mora dolaziti na susrete i druženja pod nadzorom? Jeste li razveli brak?

Kako stoji u ugovoru što se tiče dnevnog i tjednog odmora?

Ta odredba Zakona o radu kaže: "ako je u vrijeme sklapanja takvog ugovora radnik primao plaću veću od prosječne u RH." (čl. 106. ZOR-a) Dakle, po mom mišljenju, plaća koju ste stvarno primali, a ne ona koja je ugovorena.

Stalno ste bili u radnom odnosu u tom j.d.o.o.-u? Po mom mišljenju, imate, jer ne možete ostvariti pravo na naknadu dok jeste direktor, kad više niste, onda mislim da možete ostvariti naknadu.

Ja bih samo za Vaše potrebe sastavila aneks (dodatak) ugovora o doživotnom uzdržavanju kojim bi ugovorila da majka pristupa već sklopljenom ugovoru kao primateljica uzdržavanja te će se sve obveze davatelja uzdržavanja odnositi na majku kao primateljicu kao i na oca, time da ostale odredbe ugovora ostaju neizmijenjene. Taj ugovor ne morate nikome pokazivati, ne provoditi zabilježbu u odnosu na njega, ali ga imajte u slučaju da bi ikad netko nešto osporavao, majka ili netko u majčino ime (jer što, pola imovine je majčina bračna stečevina, netko može reći da je ugovor o doživotnom uzdržavanju ništetan u polovici jer je otac raspolagao većim dijelom imovine nego što je na to imao pravo, a svim uključenim stranama u ugovor je to bilo poznato da je ta imovina ustvari bračna stečevina). Kažem, izgleda kao nepotrebno kompliciranje, ali ako sumnjate da bi to mogao biti problem kasnije, radije ga preduhitrite.

Da, najmodavac je dužan održavati stan u stanju pogodnom za stanovanje, odnosno u onakvom kakav ste preuzeli.

OK, konkretan odgovor: u spis Z-predmeta možete izvršiti uvid u zemljišnoknjižnoj pisarnici suda kod kojeg se taj predmet vodi. Možete dobiti taj spis u ruke i vidjeti gdje je, što je, kojem je sucu dodijeljen i zašto stoji. Možete potom otići kod suca i pitati ga zašto spis stoji.