Ruby_Danderfluff

Raspitajte se u CZSS ili još bolje, u Ministarstvu demografije, o mogućem postupku prekogranične naplate uzdržavanja. Koliko čujem, u Njemačkoj se baš i ne tolerira rad na crno, pa je Vaš bivši suprug možda prijavljen, pa se od njega može ostvariti zaostalo uzdržavanje po pravilima međunarodnog prava. Bit će dugotrajno, vjerojatno i ne baš jeftino po Vas, ali ako Vam je to jedina opcija, pokušajte.

ali ulagao je u kuću vaših roditelja, ne u vašu kuću - traži li on taj iznos od vas ili od njih?

Je li to nešto činjenično ispušteno, ili je samo stvar u tome da državni odvjetnik ustvari prepričava ono što ste vi rekli?

ne, nažalost, Fina naplaćuje naknadu prema svom cjeniku za sve radnje koje poduzima po Zakonu o ovrsi na novčanim sredstvima.

Ako možete razjasniti: odvjetnik Vašeg supruga traži da isplatite polovicu vrijednosti ulaganja u kupaonicu i strehu na terasi? Znate li ima li on dokaze za isto?

Hm. Izgrađena je tijekom braka, ali ne od sredstava koja su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja braka, već po drugoj osnovi - darovanjem. Slijedom toga, mislim da zemljište i kuća u ovom slučaju pripadaju suprugu.

u tom slučaju, po Prekršajnom zakonu, moraju snositi trošak prekršajnog postupka, jer tek da su oslobođeni prekršajne odgovornosti ili da je optužba protiv njih odbijena, ne bi bili dužni snositi trošak prekršajnog postupka (čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona). Tako da mislim da je sud osnovano donio odluku o troškovima na teret okrivljenika, ali ako odgovorna osoba i pravna osoba žele odgoditi obvezu plaćanja troškova, neka ulože žalbu, nemaju što izgubiti.

Po meni, ne, ali vrijedi istaknuti kao žalbeni razlog u žalbi na rješenje o ovrsi, pošto ne znam kako bi sudovi reagirali da dobiju ovakvu žalbu, s obzirom da kod državnih tijela još uvijek postoji miješanje između imovine obrta i imovine obrtnika (što se tiče Ovršnog zakona, zasada je zadovoljavanje stambenih potreba ovršenika i osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati, samo razlog za odgodu ovrhe na prijedlog ovršenika po čl. 84.a Ovršnog zakona).

Dakle, tražili ste smanjenje obveze uzdržavanja iz razloga što imate drugu obvezu uzdržavanja drugog djeteta, a sud je odbio Vaš zahtjev zbog toga što je prvo dijete ustvari naraslo, njegove su se potrebe i povećale, ali sud nije povećao iznos uzdržavanja, već ga je ostavio na istoj razini, iz razloga povećanih potreba? Moram priznati da mi je jasna logika kojom se sud vodio prilikom odlučivanja, ali ako sud niti jednom rečenicom nije obrazložio zašto nije prihvatio Vaš argument da tražite smanjenje uzdržavanja radi nove obveze uzdržavanja, tada imate žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, odnosno bitnu povredu odredaba postupka da sud nije obrazložio sve razloge iz kojih je donio presudu kakvu je donio.

mislim da nema zapreke za to, mada ćete možda po isteku ugovora morati o aneksu obavijestiti HZMO (da se radni odnos nastavlja), ali to ovisi o njihovoj praksi.

Osim onoga za što Vam treba prethodno posebno odobrenje od nekog državnog tijela, jasno (HANFA izdaje odobrenje da možete biti osiguratelj, ili da se možete baviti faktoringom, i sl.), tako da se ne može odmah upisati baš sve, ali dosta toga za što ne treba posebno odobrenje, može.

Nažalost, svaki je svjedok dužan se odazvati pozivu da svjedoči, iako nije svaki svjedok i u mogućnosti svjedočiti (osoba koja čuva službenu tajnu i sl.), a svjedok može i uskratiti i odgovore na pojedina pitanja ako bi Vas izložila kaznenom progonu, teškoj sramoti ili znatnoj imovinskoj šteti. Ona se može ne odazvati uopće pozivu za svjedočenje, ali time riskira novčanu kaznu ili zatvor. No možda je tu najbolje da se supruga neposredno čuje sa sucem i da mu kaže o tome pa da on odobri eventualni nedolazak ili nesvjedočenje.

ne plaćaju se pristojbe u prekršajnom i kaznenom postupku, koliko ja znam, jer se sudski troškovi namiruju iz troškova postupka koji su određeni u presudi. Jesu li okrivljenici oslobođeni prekršajne odgovornosti, tj. utvrđeno je da nisu počinili prekršaj?

Mogu biti maksimalno dva pripremna ročišta, nakon toga se zaključuje prethodni postupak i počinje glavna rasprava (u toj fazi se više ne mogu predlagati novi dokazi, osim onih koje niste mogli iznijeti jer to pitanje nije bilo sporno ranije - npr. ako ti svjedoci lupetaju i lažu, što se tek sada otkrilo, Vi možete predložiti svoje svjedoke da pobijaju te iskaze, jer to ranije niste mogli, s obzirom da do lupetanja i laganja još nije bilo došlo). Tehnički, s obzirom da se radi o postupku pred sudom, ako se ispostavi da svjedok daje lažni iskaz, možete kazneno prijaviti policiji i državnom odvjetništvu za davanje lažnog iskaza (samo, je li to svjedok ili stranka u postupku?)

Dakle, ODO traži izvanrednu reviziju, ako ja dobro shvaćam, jer postoji neko pravno pitanje u sporu vrijednosti niže od 200.000 kn, oko kojega bi VSRH trebao zauzeti pravno shvaćanje. Reviziju u ime stranke može podnijeti samo odvjetnik, odnosno iznimno osoba koja ima položen pravosudni ispit. Zakon o parničnom postupku ne govori ništa o tome tko može podnijeti odgovor na reviziju, ali pošto odgovor na reviziju nije obvezan u postupku, mislim da ništa ne gubite ako se sami zastupate i kod pisanja odgovora na reviziju. Kod VSRH-a je teško bilo što prognozirati: neke predmete završe u roku od pola godine ili godinu dana, a neke razvlače godinama. Ono što može biti utješno za Vas jest da 95% revizija, pogotovo izvanrednih, bude odbijeno ili odbačeno, pa se imate razloga nadati pozitivnom ishodu za sebe. Ako VSRH preinači presudu, tada će donijeti odluku i o troškovima postupka, međutim, ti troškovi ne bi smjeli biti preveliki pošto se ODO također zastupalo samo (iako oni znaju koristiti tarifu odvjetnika da nabiju svoje troškove, iako to ne bi smjeli).

Zašto je vjerovnik jedini ovlaštenik na pobijanje odricanja, a to ne bi bila i općina/grad? Mislite da bi u takvom slučaju postojao nedostatak pravnog interesa na strani općine/grada?

slažem se, za razliku od nekih drugih ugovornih odnosa, ne nalazim u Zakonu o radu da imate pravo zadržanja na stvari radi naplate tražbine iz radnog odnosa.

OK, ako je nasljednik već raspolagao nasljedstvom prije ostavine (osim ako se radi o redovitom upravljanju), možemo govoriti o tome da se više ne može odreći ostavine, i vjerujem da mnogi potencijalni nasljednici ni zainteresirane osobe ne znaju za ovu odredbu, inače se u praksi ne bi događale razne situacije. Na što mislim? Znam ovakav primjer: svi nasljednici se odriču nekretnine koja je predmet ostavine jer je ostavitelj imao dugove, pa nekretninu nasljeđuje grad ili općina kao ošasnu ostavinu. Grad ili općina se bori i nagađa s vjerovnikom koji ima upisano založno pravo na toj nekretnini i želi se namiriti, snosi troškove ovršnih i drugih postupaka, za koje vrijeme nesuđeni nasljednici vrše posjedovne čine na nekretnini kao da je njihova. Utuženje na nedopustivost odricanja od nasljedstva prema nesuđenim nasljednicima bi, dakle, bio jedan izlaz za općinu ili grad koji ne žele preuzimati obveze oko nekretnina koje se na njihovom području nalaze kao ošasna ostavina. Zgodno.

uh, to je baš teško reći - svaki jezik dobro dođe, posebno susjedni jezici ako budete u odvjetničkom uredu negdje blizu granice: u Međimurju se cijeni znanje slovenskog, u Slavoniji mađarskog, njemački je zbog velikog broja gastarbajtera i stranaca u RH također na cijeni, a relativno ga malo ljudi govori, pretpostavljam da je isto s talijanskim u Istri i na Kvarneru... Brzo tipkanje (ne mora biti stroga daktilografija, ali valja moći pisati na diktat), rad u Wordu i Excelu, pretraživanje baza podataka (sudovi, e-Oglasna, e-Predmet). Bez vozačke dozvole B kategorije je teško, osim ako ste u ZG, pa čak ni tamo, jer odvjetnički vježbenici puno idu na rasprave izvan mjesta gdje se nalazi odvjetnički ured. Korištenje bedastih naprava poput kopirke, printera, skenera, telefonske centrale, stroja za uvezivanje, onih velikih klamerica - također korisno. Najpraktičnija znanja možete dobiti iz stvarne prakse - danas je lakše nego ikad dobiti uvid u stvarne sudske predmete, samo odete na e-Oglasnu nekog suda i klikate redom: presude, rješenja, pa čak i skenirane podneske odvjetnika: nakon petsto ili milijun klikova i otvorenih dokumenata, postat će Vam jasno kako se koji spis označava (K su kazneni predmeti, P su parnični predmeti, Povrv su predmeti koji su u parnicu prešli iz ovrhe), kako glase izreke presuda u pojedinim predmetima te kako koji predmet teče (a posebno, kako se pišu presude, što će Vam trebati za polaganje pravosudnog ispita). Nije naodmet vidjeti niti predloške, primjerice, na ovom portalu, i njih dopuniti s normama iz relevantnih zakona (Zakona o parničnom postupku, Zakona o kaznenom postupku, Zakona o općem upravnom postupku i sl.) o obveznim sadržajima podnesaka. Dodatni sadržaji, poput studentskih udruga i studentskih razmjena jesu zgodan dodatak životopisu i mogu zainteresirati poslodavca za Vas, ali poslodavac obično i od vježbenika očekuje da mu što prije počne donositi novac i zarađivati svoju plaću, pa će praktične vještine in the long run poslodavcu biti značajnije od toga jeste li dobili rektorovu nagradu i jeste li bili potpredsjednik studentske udruge u dva mandata. Čuli ste onu izreku o 10 tisuća sati? Kaže se da je potrebno 10 tisuća sati vježbe da bi čovjek usavršio neku, bilo koju vještinu. Slično je i s pravom: potrebno je napisati deset tisuća podnesaka u deset tisuća pravnih situacija, i pročitati deset tisuća spisa da biste usavršili bavljenje pravom (iako i tada, zakoni se mijenjaju i stalno morate učiti iznova), po meni nema lakšeg recepta od toga. Kako za vrijeme odvjetničke vježbe vjerojatno nećete imati vremena pročitati deset tisuća različitih spisa i informirati se o deset tisuća raznih pravnih situacija, nije loše vrijeme da počnete sada. Ja Vam čestitam na Vašoj ambiciji i želim Vam svu sreću da se zaposlite ma i prije obrane diplomskog rada, na radnom mjestu koje je skrojeno baš za Vas. LP!

sad sam ovo vidjela, i ja sam isto odgovorila na drugoj temi

nedostaje Vam "prijenos": ovrha na novčanoj tražbini provodi se pljenidbom i prijenosom.

Meni je bila dilema je li izlučno ili razlučno pravo. Dakle, izlučno je pravo ako se tuđa stvar zatekne na području sjedišta stečajnog dužnika u vrijeme otvaranja stečajnog postupka. Dok je razlučno pravo založno pravo ili pravo na namirenje na kojoj stvari ili pravu - po tome bi fiducija bila, po meni, razlučno pravo. U svakom slučaju, i ako bude otvoren stečajni postupak nad svakidašnjim vlasnikom nekretnine, to ne utječe na pravo razlučnog vjerovnika na odvojeno namirenje i postupak prodaje se nastavlja neovisno o tome provodi li se nad stečajnim dužnikom stečajni postupak.

Poslodavac Vam ne može otkazati ugovor o radu za vrijeme privremene nesposobnosti za rad (bolovanja), ali to ne znači da ne može pustiti ugovor na određeno da istekne, bez njegova produžavanja. U tom smislu ste u pravu, to je njegova dobra volja. Što se tiče visine odštete koju isplaćuje osiguratelj Vašeg poslodavca, on određuje visinu odštete, a ako Vi smatrate da ste trebali dobiti veću odštetu, morali biste to utužiti, ali Vam preporučujem da se tu raspitate kod odvjetnika za naknadu štete. Općenito govoreći (ali ne mogu reći je li ista stvar pokrivena i policom osiguranja koju je za Vas sklopio Vaš poslodavac), kod ozljede odnosno kod povrede prava osobnosti uslijed ozljeđivanja, naknada štete pokriva sljedeće: pretrpljeni strah (trajanje i intenzitet), pretrpljenu bol (trajanje i intenzitet), smanjenje životne aktivnosti (je li trajno ili privremeno, u čemu se očituje), naruženost (je li trajna, vidljiva svima ili samo povremeno) - to je neimovinski dio štete. Imovinski uključuje, primjerice, potrebu za plaćanjem tuđe pomoći i njege, uništenu, primjerice, odjeću veće vrijednosti zbog ozljeđivanja, ili izgubljenu zaradu zbog bolovanja.

hvala na informaciji, ja se slažem da je to najbolji put, i želim Vam sreću da uspijete sa svojim zahtjevom za zaštitu prava. Sve najbolje!