Ruby_Danderfluff

to jest na određeni način neregulirano, slažem se. svakako osporavajte svoju obvezu na preuzimanje tog duga.

http://www.grakni.hr/udruge/92-registracija-udruge Koliko ja vidim, samo 70,00 kn upravne pristojbe ako sami budete znali sastaviti zapisnik s osnivačke skupštine, statut i sve ostale dokumente (osnivanje). Neovisno o tome imate li ili nemate prihoda, morate dostavljati financijska izvješća kao i trgovačka društva, što znači da ćete to teško bez knjigovođe. Troškovi zakupa prostora, ako postoje, troškovi funkcioniranja (telefon, internet, druge režije...)

Naišla sam na ugovornu odredbu ugovora o najmu stana, koja ugrubo glasi: Najmodavac zadržava pravo suposjeda stana za vrijeme trajanja ugovora o najmu, a najmoprimac se odriče prava na posjedovnu zaštitu u slučaju smetanja od najmodavca. S obzirom da faktično proizlazi da najmodavac za vrijeme trajanja ugovora o zakupu ne vrši posjedovne čine, smatrate li da se radije radi o posrednom posjedu, a ne suposjedu, a posebno, zato što to ne nalazim u ZV, da je odredba o odricanju od prava na posjedovnu zaštitu ništetna?

ovo je u cijelosti i moje mišljenje.

Shvaćam problem - jedno je plaćanje poreza na iznajmljivanje, ali vi s kao privatni iznajmljivač apartmana tretirate ustvari kao mali obrtnik (RPO obrazac ispunjavaju porezni obveznici s osnove gospodarske djelatnosti, i ja sam ga ispunjavala kod pokretanja posla). Teško je reći kako je to promaklo službama sve do sada, kako je moguće da Vas turistička inspekcija nikad nije posjetila i nikad Vas na to nije upozorila... Imate li knjigovođu koji Vas je mogao upozoriti na tu obvezu? No bojim se da tu nema spasa, kad se kod Vas obavi porezni nadzor, vjerojatno ćete morati platiti zaostali porez na dohodak od iznajmljivanja, a možda ćete moći staviti zahtjev da Vam se dopusti plaćanje tog iznosa na rate. Nažalost, kod nas je još uvijek moguće da desna ruka ne zna što radi lijeva, pa Ured za gospodarstvo ne zna koje su Vaše obveze kod Porezne uprave i kod nikoga se ne možete u cijelosti savjetovati da u cijelosti budete u skladu sa zakonom.

ako niste imali ugovor o zabrani natjecanja radnika s poslodavcem u periodu nakon otkaza, ili ugovorenu ugovornu kaznu za kršenje takve zabrane, nema perioda koji bi morao proteći da biste smjeli otvoriti takav obrt.

pištolj u glavu jest obiteljsko nasilje, i baka bi trebala biti procesuirana. možete se prijaviti za silovanje i protiv vas može biti proveden kazneni postupak, ali ako bih trebala nagađati ishod postupka, vjerujem da biste bili oslobođeni jer protiv Vas ne bi bilo niti trunke dokaza, pa niti iskaza navodne oštećenice. A ako bi ona iskazivala da Vi priznajete silovanje samo da biste se izvukli od očinstva i plaćanja alimentacije (posve neuspješno, moram dodati), tim više. vas troje ste obitelj i uvijek ćete to biti, jer imate dijete između sebe o kojemu treba brinuti i kojega treba odgojiti da izraste u dobrog čovjeka. Sve ostalo među sobom razriješite ako možete, a ako ne možete, nađite način da budete otac, to vam dijete ništa nije skrivilo. sve to ako nema nikakve sumnje da je dijete zaista biološki Vaše.

obiteljski zakon ne sadrži nikakve konkretne odredbe o "zaštiti u smislu od ekonomskog, psihičkog i fizičkog maltretiranja majke i majčine obitelji" - na kakvu konkretno zaštitu mislite? (svu eventualnu zaštitu od maltretiranja on može potražiti kroz institute kaznenog prava - prijavu eventualne prijetnje, tjelesne ozljede, sramoćenja ili nametljivog ponašanja od strane majke i majčine obitelji) način na koji je dijete nastalo je irelevantan i da je KD silovanja procesuirano, i ako nije. On je otac i dužnost mu je vršiti roditeljsku skrb, s obzirom da dijete ne živi s njim, kroz ispunjavanje novčane obveze uzdržavanja. Međutim, mislim da je teško zamisliva ova situacija, jer teško mi je zamislivo da bi silovana žena bila sklona zadržati dijete, a zatim je teško zamislivo da bi htjela imati išta s ocem silovateljem, ili izlagati svoje dijete njemu, a kamoli ga upisati kao oca u maticu rođenih.

može uz odobrenje poslodavca kod kojega je zaposlen na istim ili sličnim poslovima, inače ga poslodavac može tužiti za naknadu štete (čl. 101. Zakona o radu - zakonska zabrana natjecanja radnika s poslodavcem, savjetujem da pogledate ovu odredbu)

po meni, obje se odredbe primjenjuju simultano ako ste tako odlučili tumačiti ugovor: najmodavac može prijevremeno raskinuti ugovor, a najmodavac tada ima pravo zadržati polog kao bespovratno obeštećenje. ipak, način na koji ćete tumačiti odredbe ugovora ovisi o onome koja je bila Vaša stvarna namjera prilikom sklapanja ugovora - je li polog ugovoren kao garancija za popravak određenih stvarnih šteta koje bi najmoprimac pričinio nekretnini, ili je polog namijenjen naknadi eventualne štete od prijevremenog raskida ugovora. no, možda će me demantirati drugi komentatori, pa pričekajte i druga mišljenja.

pitam zato što pišete da je ona nakon 2-3 rate prestala plaćati, a Vama je došla ovrha. Dakle, to rješenje o ovrsi glasi na Vas kao na dužnika? Ili ste Vi samo dobili obavijest? Ili se radi o dopuštenju za zapljenu sredstava sa računa koje ste potpisali kao jamac, da Vam se novac može izravno skidati s računa?

Jeste li naslijedili nešto od nekoga tko je imao dug prema OTP banci (ili nekome drugome)?

čak štoviše, i ne po Zakonu o pravu na pristup informacijama, već kao vlasnik i osnivač, ima pravo nadzora nad poduzećem koje je osnovao.

koliko znam, u radnopravnom zakonodavstvu RH se ne definira tko može biti poslodavac, to je regulirano drugim zakonima (već spomenutim ZTD-om). Za zakone u BiH ne znam, niti praksu. Ovakvo stajalište, prema kojemu podružnica nema pravnu osobnost, po mom mišljenju je ispravno (i opet, po zakonima RH). Što Vama znači ta razlika konkretno (ne formalno)? Ako apelacijski sud uvaži Vašu žalbu i odbije tužbu tog tuženika, i uputi ga da tuži podružnicu u RH?

pristojbu plaća onaj tko predloži pokretanje postupka - dakle, ako Vi niste predložili, neće Vas se ni teretiti za pristojbu. Ako pokreću PU ili FINA po službenoj dužnosti, one ne plaćaju pristojbu.

Problem je ovdje što ste Vi prvi vlasnik i što biste morali tužiti bivšeg vlasnika, odnosno firmu koja ne postoji. Opće mjesno nadležni sud bi bio sud mjesta prebivališta ili sjedišta Vašeg tuženika. Gledala sam rokove čuvanja računovodstvene dokumentacije (jer se čuva dokumentacija čak i brisanih firmi sukladno propisima o Hrvatskom državnom arhivu), ali bojim se da su svi rokovi čuvanja takve dokumentacije protekli, osim ako nemate sreće. sad gledam u sudskom registru, AC oprema d.. postoji još, sa sjedištem u Rijeci, ali je u likvidaciji. Pokušajte doći do računa putem njihovog sjedišta i likvidatora, možda ćete moći tako.

a na koga glasi ovrha?

Po mom mišljenju, nemate pravo na još jedan dan GO u vremenu po svom izboru.

Ako se ne varam, ova Vaša dilema o godišnjem odmoru je zbog starog i novog Zakona o radu (ovaj se mijenjao 2014. godine), sjećam se da je prije toga bilo tako kao što ste pisali: ako je radni odnos prestajao nakon 30.06., onda je radnik imao pravo na puni GO. Sada neovisno o tome kada radni odnos prestaje, radnik ima pravo na razmjerni dio GO. Rokovi, općenito govoreći, počinju teći prvog idućeg dana nakon primitka odluke, neovisno o tome je li to radni ili neradni dan. U čl. 78. piše "razmjerni dio godišnjeg odmora za svaki mjesec trajanja radnog odnosa" - po meni, to je ukupno trajanje radnog odnosa zajedno s otkaznim rokom, dakle 14 dana.

da, mislim da Vam po onom Zakonu (o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi) nema druge. Trgovački sud kad donese rješenje o potvrdi PN, on ga šalje na FINU da ga oni objave, pa bi trebalo biti gore.

Skraćeni stečajni postupak opet ne možete pokrenuti Vi, već registarski sud na prijedlog FINE pod propisanim uvjetima u čl. 428. SZ-a (da nema zaposlenih, da je blokada dulja od 120 dana i da nisu ispunjeni drugi uvjeti za brisanje - ima imovine, nisu predani GFI obrasci). Po onome što pišete, kod Vas nije taj slučaj: firma je likvidna, nema imovine, predani GFI obrasci. Ne možete blokirati za neisplaćene plaće ako niste bili prijavljeni u radni odnos kod Vaše pravne osobe kao poslodavca, a što tvrdite da niste. Dug o kojemu govorite je zasad, pretpostavljam, samo hipotetski dug? "Preuzimanje firme" se ustvari odvija kao prijenos poslovnog udjela, i za sve eventualne obveze prednika i preuzimatelja poslovnog udjela prema društvu u trenutku stjecanja poslovnog udjela, odgovaraju solidarno stjecatelj i prednik. Međutim, kako je hipotetska neisplaćena plaća dug društva prema radniku i prema HZMO-u, tada za te obveze odgovara društvo, a ne niti prednik, niti stjecatelj, a niti odgovorna osoba. Dakle, dugovi idu s firmom, jer stjecatelj preuzima firmu u onom stanju obveza i tražbina u kojoj ona jest u trenutku preuzimanja (čl. 415. ZTD-a).

Tražite ako mislite da nećete moći sami izaći na kraj s njima. Neovisno o tome što ste prihvaćajući nasljedstvo, ustvari prihvatili samo pravo na korištenje grobnog mjesta, vrijedi zakonska odredba da nasljednici odgovaraju za ostaviteljeve dugove do visine vrijednosti naslijeđene imovine. Prava na korištenje grobnih mjesta se prodaju, na nekim grobljima i po vrlo visokim cijenama, pa pretpostavljam da na to puca b2 kapital kad Vas zovu.

ne, mislila sam na ovo: ako je u drugom gradu ostavinska rasprava, onda odvjetnik može zaračunati troškove putovanja po kilometru, ima pravo na trošak izbivanja iz pisarnice za vrijeme putovanja (250,00 kn po satu izbivanja), ne znam je li to 2.500,00 s uključenim PDV-om ili bez njega ako je odvjetnik u sustavu PDV-a... I to je otprilike to. Ako ste se tako usmeno dogovorili, onda je to valjda to.

Ali ovo, dakako, nije odgovor na Vaš upit, pa je odgovor ostao nepotpun. Ja sam kriva što sam Vas zbunila oko mogućnosti davanja otkaza, pa se ovim putem ispravljam - dakle, trudnici se po čl. 34. ZOR-a otkaz niti ne može dati, a niti otkazni rok ne teče za vrijeme trudnoće. Dakle, istaknite poslodavcu činjenicu trudnoće (ako imate za to zdravstvene uvjete, možete i otvoriti bolovanje radi komplikacija u trudnoći, naknada je još uvijek do 4.200,00 kn mjesečno) i ne bi Vam smio dati otkaz sve dok Vaš ugovor o radu ne istekne, odnosno do povratka osobe koju zamjenjujete s bolovanja.

Sudac ponekad pita, znam odvjetničke vježbenike koji su nosili na rasprave uvjerenja o položenom pravosudnom ispitu radi eventualne provjere od strane suca.