Ruby_Danderfluff

da, za sve navedeno! doduše, koji je iznos izdajalice u pitanju?

za to bi valjalo vidjeti policu osiguranja i opće uvjete pod kojima je polica sklopljena. Osiguranje se ustvari plaća iz sredstava stambene pričuve kojima upravlja firma za održavanje zgrada? Onda je i polica osiguranja kod njih, pretpostavljam.

naravno da Vi možete podnijeti kaznenu prijavu ili prekršajnu prijavu policiji i općinskom državnom odvjetništvu čiji god da ste državljani, s obzirom da je djelo ili prekršaj počinjeno na teritoriju RH, i tu je nastupila štetna posljedica. Međutim, to ovisi o Vašoj inicijativi - Vi morate otići na policiju ili državno odvjetništvo i ispričati sve što se dogodilo i dati sve podatke. Vidim da ste zvali policiju i da je policija napravila zapisnik. S 20,00 kn biljega možete ishoditi iz policije kopiju zapisnika i vidjeti što su oni dalje poduzeli da se taj prekršaj ili kazneno djelo procesuira. Međutim, ako Vas nisu zvali, ne znači da neće. Također, tamo se možete raspitati i što Vi još dodatno možete učiniti da se zaštitite (zabranu prilaska, izgon iz zemlje i sl.)

usto, da ravnatelj i provede svoju volju i otkaže Vama ugovor o radu i navedene sate prebaci kolegici koja je tehnološki višak, čini joj medvjeđu uslugu, zar ne? Nakon što se radnica na bolovanju eventualno vrati s bolovanja, ova će kolegica opet biti tehnološki višak (čak i ako je ona na dugotrajnom bolovanju)... radi se o nekakvom političkom potezu ravnatelja...

Morala sam guglati - da, vacation allowance Regres i način njegove isplate regulira pravilnik poslodavca, pa s obzirom da Zakon o radu ne kaže ništa o regresu, tu bi trebalo virnuti u odredbe pravilnika da bismo sa sigurnošću mogli reći imate li pravo na njegovu isplatu ili ne.

pridružujem se, i savjetujem da disciplinski prijavite navedenu javnu bilježnicu Hrvatskoj javnobilježničkoj komori i priložite zapisnik sa spornim dijelom njezina iskaza, to mi se čini najspornije u cijeloj stvari.

Onda Vam nema druge nego sve dospjele rate podmiriti do dospijeća računa, ili, kao što kažu ostali komentatori, nazvati PBZ Card i pokušati se dogovoriti. Što ste dali kao garanciju pokrića računa - izjavu o zapljeni, zadužnicu? Je li Vam bio određen limit potrošnje i koliko?

može kroz kućnu radinost također.

mogu Vam reći kako stvari stoje s podnošenjem tužbe, pa vjerujem da se može povući paralela: dakle, ako je tuženik udovoljio tužbenom zahtjevu prije nego što je tužba dostavljena tuženiku na odgovor (a nakon što je tužba podnesena, očigledno), tužitelj povlači tužbu ili se odriče tužbenog zahtjeva, te snosi troškove, jer se smatra da tuženik nije dao povoda za podnošenje tužbe. Slijedom navedenog, ako je ovršenik udovoljio prijedlogu za ovrhu prije nego što je dobio rješenje o ovrsi radi eventualnog prigovora, još uvijek se smatra da je platio dobrovoljno, pa nije dao povoda podnošenju prijedloga za ovrhu, slijedom čega smatram da bi to trebalo istaknuti u prigovoru i da bi sud u parnici u povodu prigovora trebao u cijelosti ukinuti platni nalog zajedno s odmjerenim troškovima.

za sličan sam slučaj čula upravo danas u situaciji po Zakonu o posebnom porezu na promet motornim vozilima - to je carinski prekršaj za koji se izriče novčana kazna, ali se istovremeno ide u upravni postupak radi utvrđivanja posebnog poreza na promet.

Nažalost, bez neke vrste ekonomske samostalnosti ćete se teško odvojiti od supruga i njegove obitelji. Ako se možete preseliti k majci s djecom, to bi Vam pomoglo da podnesete tužbu za razvod, odnosno da se prethodno u CZSS dogovorite o zajedničkoj skrbi za djecu. Za djecu bi bilo najbolje da se civilizirano razvedete, ali se bojim da to neće biti izvedivo s obzirom na to kako opisujete supruga. Međutim, morate znati da ćete s njime i njegovom obitelji zbog zajedničke djece morati biti vezani do kraja života (bit ćete svojoj djeci na maturalnoj večeri, na vjenčanjima, zajedno ćete doći gledati unučad). S tim na umu, pokušajte razgovarati sa suprugom oko razvoda.

nije razumljivo u kojoj se državi Vi nalazite i što Vas zanima. Ako je pitanje iz prava strane države, onda je teško da ćete na hrvatskom pravnom forumu naći odgovor, osim ako nije baš slični pravni sustav.

imate pravo na naknadu za neiskorišteni godišnji odmor od prethodnog poslodavca, rok zastare za potraživanja iz radnog odnosa je 5 godina, ali nadam se da potpisujući sporazumni raskid kod starog poslodavca niste potpisali izjavu da se odričete svih daljnjih potraživanja ili da nemate nikakvih potraživanja prema tom poslodavcu?

Čl.93. Isprave o plaći, naknadi plaće i otpremnini, stavak 2.

nije revolving, nego obična kreditna kartica?

slažem se, bizarna birokratska greška.

nije jedinstven slučaj: morate naknaditi štetu HŽ-u za to što ste se vozili bez karte, ali je to istovremeno i prekršaj, jel?

dakle, na iznos od 16.000,00 kn sa zateznom kamatom na svaki obrok otplate od dana njegovog dospijeća pa do isplate, a za svaki iznos zakašnjelog obroka zatezna kamata od dana kad je dužnik pao u zakašnjenje (idući dan nakon dospijeća) pa sve do datum uplate tog obroka, po mom mišljenju.

pa to su stranke onda ugovorile, ako je to jedna od ugovornih odredbi, to se podrazumijeva da su se oko svega što je sastavni dio ugovora stranke usuglasile. tada je u slučaju spora nadležan sud u splitu.

kako Vas tretira HZMO, teško je reći, ali dok god niste odjavljeni, prijavljeni ste kod tog poslodavca. Zakonska je pretpostavka iz Zakona o radu da ako radnik nastavi raditi kod poslodavca nakon isteka ugovora na određeno vrijeme (prešutno), smatra se da je ugovor (u Vašem slučaju, posljednji važeći ugovor) uvijek bio na neodređeno vrijeme. No, dobro da pitate, nedavno sam od nekih knjigovođa čula da nikad nisu čule za ovu zakonsku pretpostavku (začudila sam se jer je ista u Zakonu o radu u svakoj njegovoj inkarnaciji otkad ja znam za to, a i prije), i da ih HZMO traži da za poslodavce za koje vode knjige, dostavljaju nove ugovore o radu, iako ova pretpostavka vrijedi.

Pitanje mjesne nadležnosti je relevantno samo u slučaju spora. U slučaju spora, nadležan je sud sjedišta tuženika, dakle, pasivne strane, ako stranke ugovorom nisu regulirale drugačiju nadležnost.

Vjerujem da bi ovo tumačenje biti ugovora i njegove gospodarske svrhe voljela čuti i Porezna uprava, vjerujem da se radi o slučaju kreativnog tumačenja knjigovodstva.

Članak 9. Zakona o radu govori o slobodi ugovaranja - općenito je pravilo da odredbe kolektivnog ugovora moaju za radnike biti povoljnije od odredbi Zakona o radu, a ako nisu, onda takva nepovoljnost mora biti određena nekim drugim zakonom ili propisom. Ako su odredbe ZOR-a s jedne strane i kolektivnog ugovora s druge strane različite povoljnosti za radnika, primjenjuje se odredba koja je najpovoljnija za radnika.

Mene to isto zanima, u konkretnom slučaju na koji sam naišla mislim da je svrha zastrašivanje najmoprimca laika, jer je najmodavac pravnik.

Izradu i podnošenje financijskih izvješća Vam možda naplati knjigovođa kao dodatnu uslugu, ali to ovisi o ugovoru o vođenju poslovnih knjiga koje ste kao udruga sklopili. Prihod od osnovne djelatnosti udruge se u pravilu ne oporezuje, ali prihod od gospodarske djelatnosti se oporezuje porezom na dobit (naravno, ako ne ostvarujete dobit, nego gubitak, gubitak se ne oporezuje). Ako angažirate vanjske suradnike ili volontere za obavljanje usluga ili poslova udruzi, na ugovor o djelu se obračunavaju porezi i doprinosi (neoporeziva je naknada putnih i stvarnih troškova vanjskom suradniku, ali se i dalje za to moraju izraditi JOPPD obrasci). Donacije i pokloni udruzi su neoporezivi, kao i prihodi od članarina, te prihodi od osnovne registrirane djelatnosti udruge.