Jump to content

Mirovina - izracun?


Ivan22

Preporučene objave

evo ovako bi to nekako bilo lega ,jer nisi sve podatke dostavio al nema veze:

 

vojna: 3.203,01 KN

kumulirana: 2.025,26 KN

 

--- vojni dio 1.601,51 Kn

civilni dio 423,75 KN

 

 

s time da 2011 godine navršavaš 55 godina života i da si sa 1.1. 2006 godine ostvario status RVI to nisi naznačio pa sam ti ja ubacio taj podatak no u biti nemjenja puno na stvari...

još nešto sa navršenih 50 godina života ti si ostvario pravo na zagarantiranu braniteljsku mirovinu ---samo na znanje.......pozdrav !

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

ja sam računao naravno da imaš status rvi ......

sad čitaj polako možda skužiš :::

:

Kada se mirovina određuje na poseban način kao kumulirana invalidska mirovina?

Kada je invalidnost, na osnovi koje netko stječe pravo na invalidsku mirovinu zbog opće ili profesionalne nesposobnosti uzrokovana djelomično ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću a djelomično bolešću ili ozljedom izvan rada, invalidska mirovina koja se priznaje u takvim slučajevima određuje se kao jedna mirovina tzv. »kumulirana invalidska mirovina«.

 

Način izračuna kumulirane invalidske mirovine je propisan odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju u čl. 79. st. 4, koje se primjenjuju od 18. XII. 2002. godine (objavljene u »Narodnim novinama« br. 147/02. u čl. 14. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju). Ta dopuna zakona odnosi se samo na slučajeve kada kod invalida koji ostvaruje pravo na invalidsku mirovinu postoje dva uzroka invalidnosti, od kojih jedan nije vezan uz posao a drugi je vezan uz posao. Utvrđivanje »vezanosti uz posao« znači utvrđivanje da je invalidnost nastala kao posljedica nezgode na radu ili kao posljedica profesionalne bolesti. To je bitno, jer mirovinski zakon propisuje da su zbog različitih uzroka invalidnosti različiti i vrijednosni bodovi, koji su mjerodavni za izračun visine mirovine.

 

U slučaju kada je ukupna invalidnost posljedica više različitih uzroka, visina kumulirane invalidske mirovine izračunava se tako da se posebno izračunaju vrijednosni bodovi za dio invalidske mirovine koji bi pripadao zbog invalidnosti kao posljedice bolesti ili neke povrede koje nemaju nikakve veze s radom, a posebno se izračunavaju vrijednosni bodovi za dio mirovine koji bi pripadao za invalidnost koja je posljedica povrede na radu ili posljedica profesionalne bolesti. Valja upozoriti da postoji razlika u utvrđivanju vrijednosnih bodova za pojedinu vrstu mirovine a ovisna je o uzroku invalidnosti, odnosno povoljniji su vrijednosni bodovi za dio invalidnosti koji je nastao kao posljedica vezanosti uz posao od vrijednosnih bodova za dio invalidnosti koji nije vezan uz posao (bolest ili povreda izvan posla). Nakon toga utvrđuje se udjel pojedinog uzroka u invalidnosti te, ovisno o postotku, određuje pripadajući razmjerni dio jedne invalidske mirovine i to je ta tzv. »kumulirana invalidska mirovina».

 

Osobni se bodovi za određivanje invalidske mirovine u slučaju invalidnosti nastale zbog posljedica povrede izvan rada ili bolesti izvan rada, izračunavaju tako da se prosječni vrijednosni bodovi utvrđeni na temelju prosjeka plaća i osnovica osiguranja množe s ukupnim mirovinskim stažem i polaznim faktorom. To znači da je u ovom slučaju pripadajući dio visine invalidske mirovine ovisan o broju godina mirovinskog staža ostvarenog do dana nastanka invalidnosti i postotka bolesti ili povrede izvan rada.

 

No, osobni se bodovi za određivanje invalidske mirovine u slučaju invalidnosti nastale zbog posljedica nezgode na radu ili povrede na radu ili zbog posljedica profesionalne bolesti izračunavaju tako da se ti prosječni vrijednosni bodovi utvrđeni na temelju plaća i osnovica osiguranja množe s mirovinskim stažem od 40 godina i polaznim faktorom. Dakle, u tom se slučaju za taj pripadajući dio visine invalidske mirovine zbog povrede na radu ili profesionalne bolesti uzimaju vrijednosni bodovi i određuje visina kao da je ostvareno 40 godina mirovinskog staža, ali ovisno od utvrđenog postotka utjecaja povrede na radu ili profesionalne bolesti.

 

Medicinski vještak koji donosi ocjenu o uzroku, vrsti i stupnju invalidnosti mora u tim slučajevima utvrditi u kojem je postotku (od 10% do 90%) uzrok invalidnosti povreda na radu ili profesionalna bolest u odnosu na povredu izvan rada ili bolest koja nije vezana uz profesiju. Osnovno je znati da u slučaju kada je veći postotak utjecaja na invalidnost povreda na radu ili profesionalna bolest, tada će biti i veći i razmjerni dio kumulirane invalidske mirovine.

 

Mirovinski zakon točno definira te pojmove invalidnosti te razlike i vrste invalidnosti kao i način utvrđivanja uzroka invalidnosti. Kao prvo, »invalidnost« u smislu mirovinskih prava (čl. 34. Zakona) postoji u dva različita stupnja, pa se tako razlikuje invalidnost koja uzrokuje tzv. »profesionalnu nesposobnost za rad», što je manji stupanj nesposobnosti, za razliku od težeg stupnja invalidnosti, koji uzrokuje tzv. »opću nesposobnost za rad«.

 

Nadalje, »profesionalna nesposobnost za rad« postoji kada je kod osiguranika, zbog promjena u zdravstvenom stanju (koje se ne mogu otkloniti liječenjem), radna sposobnost trajno smanjena za više od polovice prema tjelesno i psihički zdravom osiguraniku iste ili slične naobrazbe i sposobnosti. Ta se nesposobnost ocjenjuje individualno prema svakom osiguraniku posebno, uzimajući u obzir poslove koji odgovaraju njegovim individualnim tjelesnim i psihičkim sposobnostima a ujedno se smatraju odgovarajućim njegovim dosadašnjim poslovima. Tako je moguće da netko s istim stupnjem i vrstama bolesti ostvaruje pravo na invalidsku mirovinu a drugi ne ostvaruje to pravo.

 

»Opća nesposobnost za rad« je teži stupanj invalidnosti, koji postoji kada kod osiguranika postoje ili nastanu promjene u zdravstvenom stanju, koje se ne mogu otkloniti liječenjem, kad nastane trajni gubitak sposobnosti za bilo kakav rad na bilo kojem poslu. Obje nesposobnosti za rad mogu nastati iz četiri različita bitna uzroka, koje zakon opet dijeli na dvije grupe a moguće su i kombinacije, što je slučaj kod kumuliranih invalidskih mirovina. To znači da uzrok jedne i druge invalidnosti može biti: 1. bolest, 2. ozljeda izvan rada (npr. pad, neka povreda, prometna nezgoda i dr.), 3. profesionalna bolest, 4. ozljeda na radu ili 5. međusobne kombinacije dva ili čak svih tih uzroka (tada se utvrđuje kumulirana invalidska mirovina).

 

Profesionalne bolesti utvrđene su posebnim Zakonom o listama profesionalnih bolesti a povrede kao posljedice nezgoda i nesreća na poslu ili vezano uz posao utvrđuju se u posebnom postupku.

--nadam se da sam ti barem malo pomogao da se snađeš u onom izračunu...sretno !!!

 

:propis:

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

ma neće tebe nitko pobijati :)

nisu te pobili ni oni bradati pa neće ni ovi izračuni.... više bih volio da je tvoj izračun za Ivana dobitna kombinacija,no ja sam pomoću tablice i nekih svoj ubačenih podataka obzirom da Ivan nije sve dostavio ,dobio upravo ono što je i stvarnost izračuna po tablici ...ako i nema rvi lega je ostvario braniteljsku mirovinu i svakako dobije ono što je za njega povoljnije.........

:-o

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Meni je 20 RVI 80 civilna.Dragovoljac,Stožerni narednik.2975 kn.Ne računa se svugdje isto.Uglavnom 20% računaju vojnu po faktoru 1,85 a 80% po faktoru 1.Ovih 80% ima veze s civilnim djelom a ovih 20% ide po zakonu o HRVI.To zbroje i smanje ti mirovinu ako prelazi punu mirovinu kao da imaš 40 god. staža. I to ti je to.Imaš službu u mirovinskom koja t5i može točno izračunat.Pitaj na porti mirovinskog u mjestu prebivališta.mislim da e plaća 200 kn.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

imam opcu radnu nesposobnost 50/50

imam 10 godina radnog staza u hrvatskoj

bio sam pripadnik 3. gardiske brigade 92/93(9.mjeseci)

imam 49 godina starosti

imam prvo supanjsko rjesenje 30% rvi

cekam drugo stupanjsko rijesenje

 

zanima me obracun mirovine bez drugo stupanjskog jer prvo stupanjsko sam dobio u 8 mjesecu 2006.

 

ranije pripadnik hrvatskog vijeca obrane dali mi to ulazi u radni staz

 

kolika bi mogla biti mirovina sa drugo stupanjskim a koliko bez istoga

 

hvala unaprijed

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Dodamo ti malo i za onaj dio izvan Zakona o pravima hrvatskih branitelja pa dobijemo ukupnu mirovinu oko 3200-3300 kuna, a bez statusa hrvi oko 2500-2600 kn.

 

Dakako, moraš imati status dragovoljca.

 

Ako nemaš ni status dragovoljca niti HRVI onda ćeš se približiti najnižoj braniteljskoj mirovini koja je ukupno oko 2100 kuna.

 

Ako imaš status HRVI, a nemaš status dragovoljca oko 2500-2600 kuna.

 

Te bi brojke trebale biti približan iznos tvoje mirovine i mogu varirati (ne puno - to je tu negdje) jer ne znamo kako će se obračunati onaj "civilni dio".

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.

  • Temu je nedavno pogledalo   0 korisnika

    • No registered users viewing this page.
  • Korisnici koji su trenuto na stranici



×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija