G-man

To će sud odlučiti. Da bi se došlo do smanjenja iznosa određenog uzdržavanja, mora doći do odgovarajućih promjena u financijskom stanju osobe davatelja uzdržavanja, ali također treba voditi računa o iznosu koji će biti dostatan za minimalne potrebe djece, sukladno dobi u kojoj se nalaze. U ovom vašem slučaju, promjene u financijskom stanju vaše bivše supruge jesu nastupile, ali s druge strane ona plaća svega 900,00 kuna za dvoje djece (ako sam vas dobro shvatio), koja već idu u školu, tako da su sve opcije otvorene. Obveza uzdržavanja strogo je osobna obveza, i drugi ljudi s njome nemaju apsolutno nikakve veze. Pravno gledajući. Naravno da, ukoliko je njen novi suprug "bogataš", to nije moralno u redu, ali u ovom vašem postupku sud se time neće baviti, već isključivo njom i njenom osobnom financijskom situacijom. Pogledajte si Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći (Narodne novine br. 62/08, 44/11 i 81/11), tamo vam sve piše, pa ćete moći provjeriti ispunjavate li uvjete za istu.

Imate mogućnost tražiti smanjivanje iznosa određenog uzdržavanja, ali za to trebate imati određenu osnovu u nekim promjenama koje su se desile vezano uz vaše financijsko stanje. Napominjem kako je ovaj iznos koji plaćate praktički minimalan. Kako je Bovu napisao, ako vas ona tuži, dobit će, jer dug je dug. S obzirom kako ste naveli da redovito plaćate uzdržavanje, probajte sa bivšom suprugom na kulturan i civiliziran način dogovoriti se oko ovog duga od 1.400,00 kuna, znači da ga pokušate otplatiti kroz par obroka, jer ak ode na sud, trošak će biti samo veći. Pobogu, pa riječ je o svega jednom i pol obroku uzdržavanja, nije valjda u takvoj situaciji da baš mora odmah dobiti tih 1.400,00 kuna? Probajte porazgovarati, objasniti joj da ćete platiti, ali da ne možete odjedanput, već molite za malo strpljenja i razumijevanja s njene strane. Vi dug ne možete izbjeći, a ona tužbu može podnijeti uvijek, i dobit će spor na prvom ročištu.

Nije prekršaj, već je u pitanju kazneno djelo kivotvorenja isprave, i to javne isprave kao kvalificiranog oblika tog kaznenog djela, kroz modalitet preinake, a što vam je Sivko veoma detaljno obrazložio. Ustavna tužba? Pa prvo da bi došli do nje, morate iscrpiti svaki drugi redovni pravni put unutar domicilnog pravnog sustava, što će potrajati neko vrijeme, i tek tada ćete biti u poziciji da podnesete ustavnu tužbu, koja će vam biti odbijena, jer nema govora o povredi Ustava. Ali ako imate volje i vremena...

Miješate "kruške i jabuke". Jedan od elementarnih postulata kaznenog prava - nijedno "zlodjelo" nikada se ne može opravdati pozivanjem ili ukazivanjem na drugo "zlodjelo". Iako jeste činjenica, kako je zakonsko rješenje problematike droga u ranijem KZ-u bilo u dosta segmenata pogrešno, čak ponegdje i neosnovano "drakonsko", što su sudovi nastojali iznivelirati kroz ponekad "nategnute" primjene nekih zakonskih odredaba. Aktualni KZ, barem na papiru, zasada izgleda daleko bolje, ali za konačnu ocjenu treba pričekati što će praksa donijeti. Smatram da će kazneno pravo definitivno zaživjet punim plućima s danom 01.01.2015., kada bi sa svojim radom trebao početi Visoki kazneni sud, kao jedinstveni žalbeni sud za područje čitave Hrvatske (ako se u međuvremenu naši "izabrani predstavnici" ne predomisle). Jer Vrhovni sud RH, kolko god pokušava unificirati praksu i time ostvariti svoju osnovnu i najvažniju ustavnu zadaću, u tome ipak ne uspijeva na zadovoljavajući način, s obzirom da efektivno to uspijeva činiti isključivo glede kaznenih djela iz nadležnosti županijskih sudova (kao prvostupanjskih sudova), koja u ukupnosti počinjenih kaznenih djela čine manjinu, dok s druge strane kaznena djela iz nadležnosti općinskih sudova (a koja predstavljaju veliku većinu u ukupnosti kaznenih djela), pred VSRH mogu doći isključivo putem izvanrednih pravnih lijekova, i to mjerljivo u promilima.

Petko je objasnio bit - primili ste 11.05.2013., zaštitna mjera počela je teći 12.05.2013., određena na 3 mjeseca, dakle ističe 12.08.2013. (jer se prema Prekršajnom zakonu rokovi koji su određeni u mjesecima računaju kalendarski, što znači da rok određen u mjesecima ističe onog dana u posljednjem mjesecu koji po svom broju odgovara danu kad je rok počeo teći), međutim vama je uračunato u trajanje ove zaštitne mjere privremeno oduzimanje u trajanju od 1 dan (ne može manje), a za što je ona skraćena, tako da vam mjera ističe 11.08.2013. u 24:00h. Znači, za volan vozila B kategorije sjesti najranije 12.08.2013. u 00:00h.

Prisega kao takva regulirana je u čl. 59. Zakona o državnom sudbenom vijeću te u čl. 44. st. 2. Zakona o sudovima (iako je tamo vezana za Predsjednika Vrhovnog suda RH, koju prisegu on daje Predsjedniku RH prije stupanja na dužnost), a glasi : "Prisežem da ću se u obavljanju sudačke dužnosti pridržavati Ustava i zakona, suditi po najboljem znanju, savjesno i nepristrano te štititi cjelovitost, suverenitet i državno ustrojstvo Republike Hrvatske i Ustavom i zakonom utvrđene slobode i prava čovjeka i građanina". Dakle, ništa spektakularno ili pravno komplicirano, ako ste na to mislili.

U pravilu sud odlučuje sam, u sjednici vijeća, bez provođenja rasprave. Rasprava pred drugostupanjskim sudom je iznimna, gotovo endemična. Što se tiče mogućnosti da bi stranke bile pozvane na sjednicu vijeća, ta mogućnost postoji ukoliko vijeće procijeni da bi to bilo svrsishodno za odluku o žalbi, a tada ćete (odnosno vaš punomoćnik) dobiti poziv na tu sjednicu. U vašem slučaju, smatram da će se to teško desiti, jer kako ste naveli, žalba je usmjerena isključivo na visinu alimentacije, dok su ostali dijelovi presude nesporni. Čl. 266. Obiteljskog zakona - drugostupanjski sud mora donijeti i otpremiti svoju odluku u roku od 60 dana od primitka žalbe.

Ako ste mu dali rok do 01.09.2013. za povrat, onda pričekajte do tog datuma, jer ako sad podnesete kaznenu prijavu, ona će vam sasvim sigurno biti odbačena, jer rok za povrat još nije protekao. Obrazloženje državnog odvjetništva će biti kako se u ovom slučaju ne radi o kaznenom djelu, već o građansko-pravnom odnosu, a kojeg sukladno tome treba rješavati putem mehanizama građanskog prava. Ne bi bilo loše da kroz 3-4 tjedna ponovite dopis u kojem ponavljate navode iz ovog prvog dopisa i podsjećate na rok za povrat (01.09.2013.). Također u tom dopisu jasno dajte do znanja da, ukoliko vam on ne vrati dugovano do naznačenog roka, da ćete biti prisiljeni podnijeti kaznenu prijavu protiv njega. Ali ponavljam, pitanje je kako će državno odvjetništvo pristupiti toj prijavi, zbog svih okolnosti koje sam vam napisao u prijašnjim postovima. U svakom slučaju ostat će vam kao zadnja mogućnost tužba parničnom sudu.

Da repliciram u "penzionerskom" stilu - Transkripti sa penzinerskog hotline-a - "Ja te milujem, a tvoja penzija se diže, DIŽE, DIIIIŽŽŽŽEEEE !!!"

Nažalost, odvjetništvo je od jedne plemenite profesije postalo to kaj je postalo danas. Na to ne možete utjecati. Međutim, još jednom ponavljam u dobroj namjeri, ako preuzmete kazneni progon kao supsidijarni tužitelj, na temelju ovog što ste napisali, nećete uspjeti dokazati kazneno djelo prijevare. Nema šanse. Kazneno djelo prijevare iz čl. 236. st. 1. KZ-a čini onaj "tko s ciljem da sebi ili drugome pribavi protupravnu imovinsku korist dovede nekoga lažnim prikazivanjem ili prikrivanjem činjenica u zabludu ili ga održava u zabludi i time ga navede da na štetu svoje ili tuđe imovine nešto učini ili ne učini". U ovom vašem slučaju ne radi se o tome, jer je on, u ime vaše bivše supruge, pokrenuo ovršni postupak, a radi navodno djelomično neplaćenih obroka uzdržavanja. Vi sami ste naveli kako ste pravovremeno prigovorili rješenju o ovrsi, predali dokaze o uplati, a sud je svejedno presudio na vašu štetu? Nemojte se ljutiti, ali da je to istina, sud bi presudio u vašu korist. Dakle, konačno "duplo" plaćanje rezultat je odluke suda, a ne "lažnog prikazivanja ili prikrivanja činjenica od strane odvjetnika vaše bivše, kojim vas je on doveo u zabludu i time naveo da duplo platite dugovane obroke uzdržavanja". Gledajte zmodri11, ja vas ne "nagovaram" da odustanete od kaznenog postupka, dapače da je predmet doista u vašu korist, podupro bih vas i ukazao na neke specifičnosti koje bi vam pomogle u kaznenom postupku, ali vam želim na lijep način objasniti kako u ovom kaznenom postupku vi ne možete uspjeti, jer prijevare ovdje nema. Želim vam objasniti da shvatite da, ukoliko preuzmete kazneni progon, bacit ćete novac i vrijeme u nepovrat. Da li je ovo moralno u redu od strane odvjetnika? Pa naravno da NE, ali isto tako nema ni kaznenog djela u njegovu (doduše ružnom i neprofesionalnom) ponašanju. Shvaćam da vi to, kao laik doživljavate drugačije, ali pa zato ste i došli na ovaj forum da provjerite je li vaše viđenje situacije i pravno u redu. Tolko od mene na tu temu. Pisao sam isključivo s aspekta postojanja kaznenog djela. Čl. 173. KZ-a (kazneno djelo neprovođenja odluke za zaštitu dobrobiti djeteta) čini onaj "tko ne provodi, spriječi ili onemogući provođenje odluke za zaštitu dobrobiti djeteta koju je odredio sud, centar za socijalnu skrb ili državno tijelo". Ako nema odluke, nema kaznenog djela. Naravno da, ovo kaj vi velite da nije u redu, sa stanovišta nekih normalnih i kulturnih međuljudskih odnosa te ono najbitnije - brige i odnosa prema djetetu. Slažem se, ali ne na način da se traži kazneno djelo ili prekršaj tamo gdje ga nema. Ova materija je izuzetno osjetljiva, i nikad to nisam mogao do kraja razumjeti, da dvoje ljudi koji su do jučer dijelili svo "dobro i zlo" ovog svijeta, već danas se nalaze "na barikadama", i činjenica kako se brzo ljubav uspije pretvoriti u ekvivalentnu (po intenzitetu) mržnju. Očito ima nešto u onoj "tanka je granica između ljubavi i mržnje". Ak nejde, onda kvragu nejde. Ak smo se sastali kao ljudi, zakaj se ne možemo rastati kao ljudi? A najžalosnija stvar je kaj djeca u cijeloj priči izvuku "deblji kraj", zahvaljujući svojim roditeljima, koji to, nažalost, shvate već kad je prekasno.

Pošteni, vidim da se nitko nije javio sa konkretnijim saznanjima po vašem pitanju, pa ću iznijeti svoje mišljenje. Za ovaj kazneni dio sam vam već objasnio, a što se tiče ovog sklapanja braka, smatram da vam to neće predstavljati problem, osim ukoliko netko baš potegne to pitanje, koje će se onda morati utvrditi vještačenjem. Znam kaj vas muči - ova "duševna smetnja trajnog paranoidnog poremećaja ličnosti i psihotične dekompenzacije". Međutim, ona je vezana primarno za neubrojivost kod počinjenja kaznenog djela (tamo je na kraju krajeva i dijagnosticirana), ali ta dijagnoza ne povlači automatski za sobom i vašu nesposobnost za rasuđivanje. Matrix vam je lijepo opisao što znači nesposobnost za rasuđivanje - da ne razumijete značenje svojih riječi, a iz ovih vaših postova zaključak je upravo suprotan. Neubrojivost i nesposobnost za rasuđivanje dva su potpuno različita instituta, na kraju krajeva regulirana su i u različitim granama prava. Stoga smatram da će nadležni matičar bez problema utvrditi kako vi i vaša buduća supruga ispunjavate sve pretpostavke za sklapanje braka, jer ova pretpostavka sposobnosti za rasuđivanje ne utvrđuje se nikakvim posebnim dokumentom, već primarno razgovorom matičara sa konkretnim osobama se to može utvrditi ili barem posumnjati u ispunjavanje te pretpostavke, a mislim da kod vas neće biti nikakvih problema glede toga. Osim, ako bi netko matičaru prijavio ovu činjenicu neubrojivosti iz kaznenog postupka koji se vodi protiv vas, uslijed čega bi matičar sasvim sigurno zatražio "provjeru" vaše sposobnosti za rasuđivanje, što bi se ponavljam, utvrdilo vještačenjem. Ako netko od kolega ima više saznanja ili iskustva s ovom problematikom, neka me ispravi.

Jako teško ćete ovdje naći nekog tko je detaljno upoznat sa segmentom obiteljskog prava, koji se tiče bračnih odnosa po pravu SAD-a (pa i BIH-a). Ponavljam, ne znam apsolutno ništa o tome kako je to uređeno po pravu SAD-a, ali smatram da je institut razvoda braka generalno slično uređen u pravima svih zemalja, drugim riječima do njega se dolazi ili tužbom jednog od bračnih drugova za razvod braka ili podnošenjem zahtjeva za sporazumni razvod braka oba bračna druga. Što znači da bi se trebao provesti sudski postupak, u kojem će se naravno i vas nešto pitati. E, sad ako će taj postupak vaša supruga pokrenuti u SAD-u, naravno da će to zakomplicirati proceduru, s obzirom da ste vi u BIH (ako sam vas dobro shvatio). Smatram da bi mogli probati postaviti ovo pitanje vašem Ministarstvu pravosuđa ili Ministarstvu vanjskih poslova, možda vam oni mogu dati adekvatne informacije ili barem pomoći da dođete do njih.

Čl. 6. st. 1. Zakona o osobnom imenu - "svaka osoba ima pravo promijeniti osobno ime." Čl. 7. st. 1. Zakona o osobnom imenu - "maloljetnom djetetu promijenit će se osobno ime na zahtjev oba roditelja ili posvojitelja, a na zahtjev skrbnika uz suglasnost nadležnog centra za socijalnu skrb." Ne shvaćam čemu komplicirate, ako će dijete za 2 mjeseca napuniti 18 godina, pa pričekajte još tih 60-ak dana, i tada on(a) mogu to sami zahtijevati, bez ikakvih dodatnih zahtjeva ili pristanka vas i supruga. Ionako će vam postupak potrajati, jer će nadležni ured državne uprave u županiji morati prikupiti podatke iz kaznene evidencije za vaše dijete, pa onda oni donose rješenje, pa ga po izvršnosti šalju nadležnom matičnom uredu, i tek po izvršenom upisu promjene u matici rođenih, pravno gledajući, je promijenjeno ime. A sad su vam još i godišnji, tak da bude to potrajalo i duže nego da se traži van godišnjih. Čl. 10. Zakona o osobnom imenu - "osoba je dužna koristiti se novim osobnim imenom u pravnom prometu od dana upisa promjene u maticu rođenih. "

Onda će vrlo vjerojatno biti produljen, jer teško da će ta opasnost prestati protekom mjesec dana.

Istražni zatvor mora se ukinuti čim su prestali razlozi zbog kojih je bio određen. To može biti i prije isteka ovog 1-mjesečnog roka, može biti točno protekom tog roka ili pak prije isteka tog roka može biti produljen.

Ako je viđanje vas sa djetetom određeno odlukom suda, CSS-a ili nekog drugog državnog tijela, a majka ne postupa po istome, već vas sprečava da vidite dijete, tada čini kazneno djelo neprovođenja odluke za zaštitu dobrobiti djeteta iz čl. 173. st. 1. KZ-a, vezano uz koje možete podnijeti kaznenu prijavu protiv nje, ako želite. Ovdje kaznenog djela prijevare nema, jer nisu ostvarena njegova osnovna obilježja. Naime, proveden je postupak, u kojem ste imali priliku dokazati da ste vi u pravu, očito u tome niste uspjeli, i slučaj je gotov. Da je ovrha "nepoštena" kao što tvrdite, sud bi zasigurno reagirao. Što naravno ne znači da, ukoliko ste doista platili više nego je bilo potrebno (i za to imate dokaze), da ne možete doći do tog novca (npr. putem stjecaja bez osnove) ili da se on ne bi mogao uračunati u vaše daljnje obroke uzdržavanja. Pa nek vas tuži onda, izgubit će. Ali kaznenog djela prijevare ovdje nema, jer ste u konačnici platili na temelju odluke suda, a ne njihovih radnji kojim bi vas doveli u zabludu da platite. Ovo vam pišem dobronamjerno, jer će ovaj kazneni postupak za prijevaru biti bacanje novaca i vremena u vjetar. Uostalom, imate odvjetnicu, ako se bavi kaznenim pravom, pitajte nju, pa neka vam ona objasni. Ovo je normalna procedura u radu državnog odvjetništva, ništa neuobičajeno ili "sumnjivo". I nećete morati čekati "godinama" na rješenje o odbačaju, dobit ćete ga kroz mjesec-dva, osim ak je u pitanju Općinsko državno odvjetništvo u ZG-u, iz razloga jer je njihovo opterećenje ekvivalentno četvrtini/petini opterećenja svih Općinskih državnih odvjetništava u RH, i sigurno im rješenje o odbačaju nije prioritet u radu.

Imaju vam oni način da i ta vrata "zaobiđu". Ali možete biti mirni - neće vam sigurno policija dolaziti s nalogom zbog "jedne biljčice", imaju oni i više nego dovoljno posla da bi se bavili ovakvim stvarima.

Malo preciznije - ako nije došlo do prekida zastare, tada je zastara nastupila protekom 5 godina od dana počinjenja - znači XY.XY.2012. Ali ak je zastara prekinuta nakon 01.01.2008., onda vrijedi čl. 86. novog KZ-a, znači ovi duži zastarni rokovi.

Ne u svakoj... Čl. 74. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima - "(1) Policijski službenik može bez pisanog naloga ući i obaviti pregled tuđeg doma i s njim povezanih prostora ako:1. to držatelj stana ili stanar traži, 2. je to prijeko potrebno zbog poziva u pomoć, 3. je to prijeko potrebno radi otklanjanja ozbiljne opasnosti po život i zdravlje ljudi ili imovinu većeg opsega, 4. radi izvršenja naloga o dovođenju. (2) Policijski službenik može ući i obaviti dokazne radnje u tuđem domu pod uvjetima i na način propisan posebnim zakonom. (3) Prilikom postupanja prema ovom članku, ako na drugi način nije moguće ući u dom, policijski službenik može nasilno otvoriti dom ili za ulazak koristiti nužni prolaz kroz prostore u posjedu druge osobe. Policijski službenik će, ako u domu zatekne dijete, prema djetetu postupati posebno obzirno i prema potrebi o radnji obavijestiti nadležni centar za socijalnu skrb. (4) Policijski službenik o radnjama iz ovog članka sastavlja pisano izvješće te izdaje potvrdu o ulasku i obavljenom pregledu." Čl. 112. Pravilnika o načinu postupanja policijskih službenika - "Policijski službenik će, ukoliko to okolnosti dopuštaju, prije ulaska u tuđi dom i s njime povezan prostor prikupiti podatke potrebne za ocjenu postoje li zakonske pretpostavke za ulazak, kao i podatke o mogućim opasnostima, identitetu držatelja stana, stanara i drugih prisutnih osoba, kao i druge dostupne podatke od značaja za obavljanje policijskih poslova i primjenu policijskih ovlasti. Ako policijski službenik procijeni da ne postoje opasnost za ulazak u dom i s njime povezan prostor od držatelja stana ili stanara zatražiti će njegovu nazočnost pri ulasku i pregledu doma. Ako postoje razlozi za ulazak u tuđi dom i s njime povezan prostor, policijski službenik može nasilno ući u dom ili zatvorene prostorije doma radi otklanjanja izravne opasnosti. Policijski službenik će prilikom nasilnog ulaska u tuđi dom postupati na način da uzrokuje najmanju moguću štetu. Kada to okolnosti dozvoljavaju za nasilni ulazak može koristiti pomoć stručne osobe koja će otvoriti vrata (bravara) ili posebnih sredstava (vatrogasna postrojba, specijalna i interventna policija). Ukoliko policijski službenik prosudi da bi osobe zatečene u tuđem domu mogle pružiti aktivan ili pasivan otpor, zatečenim će osobama izdati upozorenje, narediti njihovo udaljenje za prijeko potrebno vrijeme ili im privremeno ograničiti pristup na određeni prostor. Policijski službenik o radnjama iz ovog članka sastavlja pisano izvješće te izdaje potvrdu o ulasku i obavljenom pregledu tuđeg doma i s njime povezanog prostora. Policijski službenik će u slučaju ulaska u tuđi dom na temelju stavka 3. ovog članka bez nazočnosti vlasnika ili držatelja stana nakon obavljenog ulaska na pogodan način (pečaćenjem ulaznih vrata, stavljanjem nove brave i sl.) osigurati od pristupa neovlaštenih osoba, a na vidnom mjestu u domu ili na vratima doma ostavit će Potvrdu o ulasku. Obrazac potvrde o ulasku i obavljenom pregledu tuđeg doma iz stavka 5. ovoga članka sastavni je dio ovog Pravilnika." Ali, ako se mislite nadmudrivati s njima, to je bitka koju ne možete dobiti. Motrit će na stan, a vi ćete prije ili kasnije, morati izaći. Samo je pitanje vremena.

Ako ciljate na kazneno djelo lažnog prijavljivanja kaznenog djela iz čl. 304. Kaznenog zakona, onda vas, prije svega, ta osoba mora prijaviti da ste počinili kazneno djelo (u ovom predmetu očito bi to bilo kazneno djelo povrede djetetovih prava iz čl. 177. KZ-a). Postupak CSS-a je normalna i uobičajena procedura, naime oni moraju provjeriti navode iz svake prijave, i to vas ne smije uzrujavati, jer ti ljudi samo rade svoj posao. Ako bi se obavljenom provjerom od strane CSS-a došlo do zaključka kako su navodi iz prijave neosnovani, tada možete tražiti od CSS-a podatak o posnositelju prijave, a radi podnošenja kaznene prijave protiv te osobe radi kaznenog djela lažnog prijavljivanja kaznenog djela. Dvije napomene - 1. prijavitelj je možda anoniman, znači da ni CSS ne zna za njegov identitet, u kojem slučaju ćete teško doći do njega, i 2. kazneno djelo lažnog prijavljivanja kaznenog djela je kazneno djelo koje se može počiniti isključivo s izravnom namjerom, drugim riječima toj osobi uvelike je olakšana obrana u eventualnom kaznenom postupku, jer može reći kako je sumnjala na zlostavljanje i da je to napravila radi interesa djeteta, u dobroj vjeri, a ta sumnja nju ekskulpira kaznene odgovornosti (osim ako se radi o osobi veoma bliskoj vama, koja činjenica takvu njenu obranu dovodi u veliko pitanje). Ovo što sam napisao, vrijedi samo ukoliko ste prijavljeni za kazneno djelo i vezano za kazneni postupak, te nema nikakva utjecaja na vaše pravo da tu osobu (ukoliko saznate za njen identitet), tužite za naknadu (neimovinske) štete u parničnom postupku, te na ime iste tražite tzv. pravičnu novčanu naknadu.

Ovo bi mogao biti "granični slučaj", zbog količine koja je dostatna za cca 60 jointova (ovisno koliko "jake" motate). Može ostat u prekršajnoj domeni, al opet zavisi pod kakvim ste okolnostima "uhvaćeni na djelu", pa ovisno o tim okolnostima može biti prebačeno i u kaznenu domenu - da ste to posjedovali ili nabavili (velim, ne znam okolnosti pod kojima ste uhvaćeni) radi daljnje prodaje. Ono kaj mene tu muči je, da ste priznali povremenu konzumaciju, bolje da ste priznali redovnu konzumaciju, jer vam sada visi vjerodostojnost obrane da je to samo za vašu osobnu uporabu. Postaviti će se opravdano pitanje - ako samo povremeno konzumirate, čemu tolika količina? Suđenje - ak govorimo o prekršajnom postupku, zavisi koji sud, ak je zagrebački ili neki poslom zatrpani prekršajni sud, onda bude se to otegnulo. Inače, realan vremenski okvir za početak postupka je jesen. Ako pak pričamo o kaznenom postupku, to će potrajati "malo" duže. Kazne - u prekršajnom opet novčana, ovaj puta "malo" jača s obzirom na recidivizam. U kaznenom definitivno ne bi pogađao, kad je uopće pitanje da li će to ići u kazneni postupak, a i da ode, ne znam apsolutno nikakve okolnosti relevantne za odmjeravanje kazne. Propisana kazna je inače 1-12 godina, ali može uletiti i uvjetna i rad za opće dobro (ako sud to tako ocijeni).

Rok je propisan samo u slučaju ukoliko sud glede donošenja dopunske presude ponovno zakaže glavnu raspravu, i tada taj rok iznosi kao i kod "normalne" presude - 45 dana od dana zaključenja glavne rasprave (međutim u tom slučaju ćete vi kao stranka svakako biti pozvani na tu novu glavnu raspravu). S druge strane, ukoliko pak sud smatra da za donošenje dopunske presude nije potrebno ponovno zakazivati ni provoditi glavnu raspravu (jer je prema mišljenju suda zahtjev na koji se odnosi dopunska presuda dovoljno raspravljen), tada ZPP izrijekom ne propisuje nikakav poseban rok, ali smatram da bi sud i tada trebao imati na umu ekspeditivnost i ovaj načelni rok od 45 dana. Vi ga svakako možete podsjetiti na to posebnim dopisom, posebice ukoliko je već prošlo puno vremena od kada ste podnijeli zahtjev za donošenjem dopunske presude.

Kao što vam je kolegica Burn napisala (subjektivan) rok za zastaru je 3 godine od kada ste saznali za štetu i štetnika, odnosno u svakom slučaju (objektivan) rok je 5 godina od kada je šteta nastala. Međutim, ovo sve ne vrijedi, ukoliko je za prometnu nesreću vozač osuđen u kaznenom postupku, jer u tom slučaju rok zastare potraživanja naknade štete jednak je roku zastare propisanom za kazneni progon tog djela, što bi u ovom vašem slučaju iznosilo 10 ili 15 godina od same prometne nesreće (ovisno o kvalifikaciji kaznenog djela, je li bilo s namjerom ili nehajem).

Ovo svakako, petko. To nisam ni smatrao potrebnim da pišem - sve kamere postavljene na tzv. javnim površinama (npr. i sa semafora), ali i svaka kamera iz privatnih objekata, ukoliko je jasno istaknuto upozorenje "ovaj objekt je pod video-nadzorom" jesu zakoniti dokazi. Tu nema rasprave. Tu se "lome koplja", al zasad je većinski stav da ipak ne može (u kaznenom mislim). Al velim, ima drugačijih razmišljanja, recimo kod kaznenog djela prijetnje Županijski sud u Bjelovaru je na stavu da snimljena (zvučno) prijetnja od strane žrtve, a bez znanja počinitelja JESTE zakonit dokaz (s rezonom da je počinitelj pristao i da ga se snimi), dok recimo Vrhovni sud tu jasno veli da to NIJE zakonit dokaz (da je povrijeđeno pravo počinitelja na privatnost). A s druge strane - ak je prijetnja upućena SMS-om ili e-mailom, to je uvijek zakonit dokaz (i prema Vrhovnom sudu). ZKP bar taj institut ima reguliran i sa relativno istovrsnom praksom, ali ZPP s druge strane niti slova, a niti mi je poznato postoji li uopće ikakva praksa po tom pitanju.

are ...