Jump to content

Ruby_Danderfluff

Moderator
  • Broj objava

    9732
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  • Osvojio dana

    173

Sve što je Ruby_Danderfluff objavio

  1. Koliko i ja znam, svake dvije godine imate pravo na jedan besplatni sistematski pregled (i državni službenici također), je li to po kolektivnom ugovoru ili po čemu, ne znam. Druga škola nije u pravu, s obzirom da znam za više srednjih škola kod kojih se pregledi obavljaju. Što se tiče medicinskih informacija od obiteljskog liječnika, na to nemaju pravo bez Vaše privole.
  2. Koliko sam shvatila iz Vaših ranijih postova, Vi niste trgovac, već ste fizička osoba, freelancer, ako se ne varam, pa pošto niste trgovac, na Vas se ne bi trebale odnositi odredbe o odgovorima na predstavke, odnosno prigovore iz Zakona o zaštiti potrošača, negdje drugdje ne znam da su propisani rokovi u kojima se mora ili ne mora odgovoriti na opomenu. Ovi rokovi, sve i da se odnose na Vas, su neobvezujući u smislu da ste kao potrošač dužni čekati odgovor ili da imate nekakve sankcije zato što niste čekali odgovor. Vidim zašto se klijent oboružao odvjetnikom, jer ste mu Vi zaprijetili svojim, tu obično svaka normalna komunikacija prestaje. Možete zatražiti od odvjetničkog ureda da Vam se dodatno očituje u povodu Vašeg dopisa, hoće li poduzimati daljnje radnje ili neće, ali sve što bi Vam i odgovorili, ionako ih ne obvezuje, tako da sve što Vam preostaje jest čekati tužbu.
  3. Prije pokazivanja, natjerajte ih da potpišu NDA (Non-disclosure agreement) odnosno ugovor o tajnosti, koji će imati u sebi ugrađenu klauzulu o ugovornoj kazni u slučaju kršenja, ili obvezu na naknadu štete u iznosu koji spominjete. Tih ugovora ima hrpa špranci na internetu, pa možete potražiti i prilagoditi.
  4. Ova odredba o općim uvjetima se ne odnosi na Vašu situaciju, odnosi se na teleoperatere, banke i sl. koji sklapaju veći broj istovjetnih ugovora, pa da sve to ne pišu u svaki ugovor, onda kažu da se i na taj ugovor primjenjuju opći uvjeti. Ne možete nekoga osujetiti u namjeri da Vas tuži, čak i ako će taj netko izvjesno izgubiti spor. Ako je onako kako pišete u ranijem postu, da je jedna osoba odustala, a druga rekla - ipak to napravi, tada je u odnosu na taj dio posla, ta osoba naručitelj, i tada bi povrat novca, i moje je mišljenje, trebala tražiti ta osoba. Što se tiče GDPR-a, spor je nastao oko toga da tu zakonsku regulativu treba implementirati, pa je pitanje čija je odgovornost to implementirati. Vaš posao, slažem se, to nije, već je naručitelj trebao pri izradi projekta angažirati pravnika, računovođu ili GDPR savjetnika da mu izradi interne akte i procedure za implementaciju, a Vaš je posao samo to izvesti operativno. Sve to možete prigovarati u dopisu njegovom odvjetniku - sve ono što je ovdje navedeno, u taj dopis možete staviti. Možete se pozivati na odredbe čl. 597. Zakona o obveznim odnosima, koji govori o obvezama izvođača, da ste Vi trebali obaviti radove kako je ugovoreno i prema pravilima SVOJE struke, ne drugih struka, da ste unatoč tome, sukladno čl. 596. st. 3. Zakona o obveznim odnosima, upozorili naručitelja na nedostatke u njegovom nalogu pravovremeno, prije lansiranja proizvoda (da stoga niste dužni odgovarati za štetu), te da prema njegovim uputama možete izvesti to, ali uz povećanje naknade, ili mu možete isporučiti takav proizvod, prema dosad plaćenom. Ima argumenata i za drugu stranu (pogledajte čl. 608. i 609. ZOO-a, na koje će se sigurno pozivati odvjetnik protivne strane). Ovo je poprilična zbrka, moram priznati, i nisam sigurna unatoč navedenom dopisu, da nećete završiti u sudskom sporu, pa još jednom napominjem da cjelokupnu dokumentaciju predate nekom odvjetniku i učinkovito okončate tu priču, jer ćete dugotrajnim parničenjem izgubiti i Vi i naručitelj.
  5. Djeluje vrlo čudno, moram i ja priznati. Je li Vaš posao reverzibilan, tj. u slučaju raskida ugovora, možete li Vi uzeti ono što ste isporučili? Ako to nije moguće, po mom mišljenju nije moguć niti raskid ugovora, već je eventualno stranka u mogućnosti tražiti smanjenje cijene zbog zakašnjenja i neizvršavanja cjelokupnih radova (ako uopće i to). Ja bih angažirala odvjetnika i pustila neka odvjetnici komuniciraju, jer bojim se da u ovakvoj zbrci nećete moći proći bez međusobnog konflikta i spora.
  6. Poštovani, morat ćete napisati nešto više o svom sporu: pred kojim sudom ste, u kojoj fazi postupka, imate li još pravo na žalbu, je li sud možda u pravu i dobro je primijenio propis (koje su okolnosti slučaja) itd., kako biste mogli dobiti ispravan odgovor. Molim Vas također da na ovom forumu koristite mala slova s obzirom na pravila foruma.
  7. Premješteno u odgovarajući PF, možda ćete ovdje dobiti više odgovora.
  8. Što piše u uvjetima natječaja? Koliko znam, bilo kakav pravni lijek ne odgađa izvršenje rješenja o prijmu, a čini mi se da nije dopuštena ni žalba, već morate pokrenuti upravni spor radi poništenja rješenja o prijmu, no to ovisi o pravilnicima i aktima te ustanove.
  9. Po mom mišljenju, nije, jer nije definirana ni Zakonom o radu kao obveza.
  10. Je li to po nekom pravilniku poslodavca?
  11. Po meni, da. Za Njemačku ne znam. Ali i porezi i doprinosi će Vam se i dalje uplaćivati u RH.
  12. I to što Vi kažete, ali mislim da je korisnik virtalni ukazivao na činjenicu, da ako je prvookrivljenik vlasnik susjedne parcele, tada on ima imovinu iz koje se oštećenik može naplatiti.
  13. Besplatna pravna pomoć, mislite? Za što Vas je dotična dobila rješenjem dužnost zastupati? U prvostupanjskom postupku? Također, teme sam Vam spojila jer se radi o istom sadržaju, pa ćete odgovore dalje moći potražiti ovdje.
  14. Zakon o obrtu samo kaže da obrtnik mora imati pravo korištenja prostora ako je prostor potreban za obavljanje obrta (ali se može obavljati i u stambenim prostorijama). U praksi, znam da neke porezne uprave i odjeli za gospodarstvo traže izjave o davanju prostora na korištenje bez naknade, neki traže ugovore o zakupu. Zakon o vlasništvu kaže da za izvanredne poslove (a davanje prostora na korištenje u sumnji to jest) je potrebna suglasnost svih suvlasnika. U praksi, ne znam kako bi to prošlo, možda drugi korisnici imaju neposredna iskustva.
  15. Ne, na kraju godine na temelju dohotka u obrtu plaćate porez na dohodak, a doprinose plaćate svakomjesečno. Koliko je meni poznato, ako ste u stalnom radnom odnosu i imate otvoren obrt, morate plaćati doprinose po dvije osnove - s osnove nesamostalnog rada i s osnove obavljanja samostalne djelatnosti. Ali tu Vam je korisniji knjigovođa nego pravnik
  16. Kakva prava? Dok joj vlasnik ili najmodavac ne kaže da se iseli, može stanovati tamo.
  17. Po mom mišljenju, to je obveznopravni zahtjev koji zastarijeva za 5 godina (dakle, po mom mišljenju, moći ćete potraživati za 5 godina unatrag).
  18. Vi plaćate samo kamate zasada, kako god uzeli, kamate će samo rasti. Bilo bi bolje da ste s njima dogovorili pismeno izvansudsku nagodbu ili sporazum, da se oni odriču troškova i kamate (odnosno dijela duga), a da ćete Vi ostatak platiti u mjesečnim ratama kako se već dogovorite. Sve to potpišite ili barem dogovorite mailom da imate pisani trag, jer ovako ćete biti u sve većoj dubiozi kako vrijeme prolazi.
  19. Članak 6. Statuta Komore socijalnih radnika kaže da se magistri i prvostupnici socijalnog rada i socijalne politike koji obavljaju poslove socijalnog rada obvezno učlanjuju u komoru. Statut ne propisuje nikakve posljedice, pa ako zaista ne obavljate socijalni rad, mislim da se ne morate učlaniti.
  20. Molim da se držimo teme, a ne korisnika i njihovih životnih situacija.
  21. Ako je presuda donesena nakon lipnja 2012. godine, možete otići na sud, da Vam na presudu lupe klauzulu pravomoćnosti i ovršnosti i sa zahtjevom za izravnu naplatu predati u FINU radi ovrhe po računima poslodavca. To sve pod uvjetom da poslodavac nije u međuvremenu završio u stečaju ili predstečajnoj nagodbi. Zašto Vam nije isplaćen ostatak?
  22. O sudskim postupcima koji su u tijeku neću Vam pisati jer sigurno znate kako ćete razriješiti vašu međusobnu situaciju. Što se tiče potpora, one bi (iako ne znam kakva je praksa po tom pitanju, možda je i nema) trebale predstavljati korist od vlasništva nad nekretninom (kao i sve druge koristi od zemljišta, ako je oranica ili voćnjak), pa bi Vi kao suvlasnica trebali uživati udio u tim plodovima. Vučem logiku iz parnica za najamninu u slučajevima u kojima jedan suvlasnik drugome uskraćuje posjed stana ili kuće. No po meni je to neistraženo područje i vjerojatno još jedna parnica na vidiku. Imate li odvjetnika u drugim postupcima, što on kaže?
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija