Ruby_Danderfluff

mislim da ćete OVDJE naći odgovor na svoja pitanja. Naime, u međuvremenu se mijenjao Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Čl. 130. Zakona o radu - u roku od 15 dana od dana prestanka radnog odnosa, poslodavac je dužan radniku vratiti sve njegove isprave i primjerak odjave s mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te mu izdati potvrdu o trajanju radnog odnosa i vrsti poslova koje je obavljao. Dakle, do kraja današnjeg dana poslodavac je još uvijek u roku. Možete poslodavcu zaprijetiti prijavom inspekciji rada, ali to nažalost nije prekršaj za koji inspekcija rada prekršajno goni poslodavca (no možda vaš poslodavac to ne zna).

Zakonski, to nisu normalni uvjeti rada, jer sezonski rad može biti preraspodijeljen na način da radnik radi prekovremeno do max. 60 sati tjedno, i to pod uvjetom da je isto predviđeno kolektivnim ugovorom i da je radnik dao pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad. Ima li smisla zvati inspekciju rada? Ne znam, neka radnik to ocijeni. Ako se radi o opisanom kršenju Zakona o radu na takav način, vjerujem da će poslodavac prekršajno novčano odgovarati i da tu nema mogućnosti upozorenja. Sezonski radnik ima pravo na najmanje 8 sati neprekidnog dnevnog odmora i uz to dodatno 24 sata tjednog odmora, po mom mišljenju.

ja se slažem s ovime, a ne s tumačenjem vašeg odvjetnika, jer se OBZ i ZOO primjenjuju zajedno, a i jedina praksa koju sam našla u tom smislu (Županijski sud u Osijeku - Gž-3648/2005-2 od 09.02.2006.) govori u ovom smislu - da zastara ne teče dok između roditelja i djece teče roditeljsko pravo.

od koga biste potraživali naknadu štete? od suprotne strane? u konkretnom slučaju biste morali pokrenuti posebni parnični postupak za naknadu štete (ponovni troškovi sudskih pristojbi), gdje biste kao tužitelj morali dokazati ne samo postojanje štetnika, štetne radnje, za vas nastale štete (imovinske, neimovinske, izmakle koristi - u čemu se za vas sastoji šteta) u određenoj visini, već i to da suprotna strana nije opravdala postojanje privremene mjere, odnosno da je određena privremena mjera bila neosnovana. bojim se da biste to vrlo teško dokazali s obzirom da je sud, određujući privremenu mjeru, vjerojatno obrazložio zašto je povoljnije da dijete živi s majkom, a ne s vama, odnosno zašto je vama ograničena mogućnost viđanja djeteta.

Čl. 23. Ovršnog zakona - ovršne isprave jesu, između ostaloga: ovršna sudska odluka i ovršna nagodba. Izravna naplata opisana je u čl. 209. Ovršnog zakona, koji je stupio na snagu 15.10.2012. godine. Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, Narodne novine br. 112/12, stupio je na snagu 15.10.2012. godine - čl. 3. "osnova za plaćanje" jest ovršna odluka i nagodba domaćeg suda ili upravnog tijela koje glase na ispunjenje određene novčane obveze i imaju potvrdu ovršnosti. Sve je detaljnije pojašnjeno OVDJE

je li navedeni nezaprimljeni račun za mjesec 03/2014, kad je druga osoba trebala plaćati pretplatu?

ovrha na temelju zadužnice na pokretninama i nekretninama pokreće se kod nadležnog suda.

Ja nisam našla odredbu u Zakonu o upravnim sporovima koja bi obvezala suca da u određenom roku zakaže raspravu. Koliko vremena je prošlo od odluke Ustavnog suda?

Možete li promijeniti tarifu ili raskinuti ugovor, ovisi o ugovoru koji ste potpisali i općim uvjetima koji su njegov sastavni dio.

Vaš ugovor nije niti morao biti pisano sklopljen, mogao je biti usmeni ugovor, što je i bio. Činjenica je da ste vi članke pisali i isporučivali, a oni su ih objavljivali. To znači da ste vi svoje obveze iz tog usmenog ugovora ispoštovali, a oni nisu jer su se obvezali da će platiti, a to nisu učinili. Je li se na to obvezala ovlaštena ili neovlaštena osoba, manje je bitno - ako je to bila neovlaštena osoba, kako objašnjavaju to da su ipak objavljivali vaše članke, zar ne? Smatram da nema potrebe da vi tražite originale objavljenih članaka, sud će to tražiti od vas ako to dođe u pitanje. Ali i dalje stoji da onaj tko nešto tvrdi, to mora i dokazati, a kako će oni dokazati da te kopije nisu vjerodostojne i istinite? To mogu učiniti jedino tako da pokažu da je na te datume u tim novinama bilo objavljeno nešto drugo, a to ne mogu učiniti. To je sve po mom mišljenju; jedino ukoliko uz odgovor na tužbu tuženik nije podnio i neke dokaze za svoje tvrdnje. Ako je tako, onda morate pobijati te dokaze. Ako nije ništa od dokaza podnio, mislim da će sud shvatiti njegove navode onako kako su i stavljeni - da bi odugovlačili postupak i vaš dolazak do novca. Možete se očitovati na odgovor na tužbu, a možete pričekati i ročište gdje ćete vidjeti hoće li tuženik dostaviti dokaze za svoje tvrdnje.

Slažem se. Subjekt je trgovačko društvo, tvrtka je samo naziv.

sreća u nesreći je što je kazna uvjetna, tako da nećete ići u zatvor ako u roku tri godine ne počinite novo kazneno djelo. nažalost, rokovi su u cijelom pravu jako važni, i ako ih propustite, nemate više načina popraviti stvari.

već sam odgovorila na ovo pitanje ranije, ali još jednom upozoravam da se poticaj od 25.000,00 kn mora vratiti ako vaš poslovni pothvat ne izdrži jednu godinu, jer ćete kroz cijelu prvu godinu biti pod kontrolom HZZ-a što se tiče poslovanja. tada ćete morati vratiti vi osobno novac. (što se tiče pitanja na koji račun novac sjeda, s obzirom da zahtjev podnosite osobno kao nezaposlena osoba, a isplaćuje vam se tek nakon otvaranja firme, pretpostavljam da je na račun firme)

mislim da neće, jer nositelj OPG-a nije istovremeno i zaposlen u OPG-u, odnosno ne ostvaruje prava s osnove obveznog mirovinskog osiguranja u OPG-u (po mom mišljenju, detaljnije o tome znaju knjigovođe). međutim, oprez s tim poticajem za samozapošljavanje, jer ga HZZ doista daje, ali ako ne izdržite s vašim poslovnim pothvatom jednu godinu ili dulje, morat ćete ga vratiti.

ako to tvrde, onda to moraju i dokazati. tko osim glavnog urednika i njegovog zamjenika može angažirati nekoga da popuni sadržaj novina? tko donosi uredničke odluke? (ako je njihova sistematizacija radnih mjesta drugačija, onda je oni moraju predočiti - možda je direktor, možda netko treći, ali to zaista ne djeluje ozbiljno). jesu li još nešto naveli iz čega bi se dalo zaključiti da ove osobe nisu ovlaštene za sklapanje poslova iz svog djelokruga?

bi li vam bilo jednostavnije da vam dosadašnji predlagatelj osiguranja cesijom ili drugim ugovorom o ustupu tražbine samo prenese ovlast da protivnik osiguranja obvezu isplaćuje vama umjesto njemu? jer svakako mislim da biste za prijenos sporazuma morali pribaviti suglasnost protivnika osiguranja, odnosno sklopiti vi novi sporazum s njim, i onda taj sporazum ponovno provesti u zemljišnoj knjizi (možda netko zna jednostavniji način, ali ja ga se ne mogu dosjetiti), a svakako biste i morali sklopiti neki ugovor s dosadašnjim predlagateljem osiguranja da se takvim sklapanjem sporazuma s protivnikom osiguranja on oslobađa obveze prema vama, odnosno da je vaša tražbina prema njemu podmirena.

Članak 36. Zakona o udrugama kaže da udruga za svoje obveze odgovara cijelom svojom imovinom, ali da članovi udruge i članovi njezinih tijela ne odgovaraju za obveze udruge. Ipak, članovi ovlašteni za zastupanje udruge (a tko je ovlašten za zastupanje piše u registru udruga), odgovaraju za štetu koju je udruga napravila trećima prema općim propisima odgovornosti za štetu (međutim, onaj tko to potražuje, dužan je i dokazati štetu). Ako vaša majka financira pothvate udruge svojim sredstvima, onda to doista nema veze s udrugom, nego s njezinim osobnim dugovima. Možda bi joj pomoglo savjetovanje s financijskim savjetnikom ili osobom stručnom za upravljanje osobnim financijama.

S obzirom da je stjecanje vlasništva odgođeno do smrti vaše majke, vi u sadašnjem trenutku niste niti vlasnik niti posjednik. S obzirom da je majka vlasnica i posjednica kuće na moru, po mom mišljenju, ona može upravljati svojom nekretninom po vlastitom nahođenju. Dok god vašoj majci nije u postupku pred sudom oduzeta poslovna sposobnost, ona se pred zakonom smatra ovlaštenom i sposobnom poduzimati sve radnje radi zaštite svojih prava i interesa.

odricanje od nasljedstva ne može biti djelomično - ili se odriče cijele ostavine, ili prihvaća cijelu ostavinu. u slučaju nasljeđivanja, nasljednici nasljeđuju poslovni udjel u firmi na jednake dijelove, ali to ne znači da oni odgovaraju za njegove dugove, već d.. samo odgovara za svoje dugove.

troškovi slanja poštom i trošak odvjetnika da se pojavi na ročištu i da nasljedničku izjavu - ovisi o odvjetniku i odvjetničkoj tarifi.

moram priznati da sam i sama u dilemi oko toga (nisam se raspitivala na HZZO jer ja imam drugačiju situaciju, moj ugovor traje do kraja rodiljnog dopusta, ali najtočniju informaciju ćete dobiti na HZZO). Treba razlikovati tri faze u ovom: - bolovanje (komplikacije u trudnoći) - traju od otvaranja bolovanja pa sve do 45. dana prije termina poroda - dobivate 100% od osnovice za naknadu (osnovica je visina plaće, s time da može iznositi max. 4.257,28 kn) - rodiljni dopust - od 45. dana prije poroda pa do 6 mjeseci nakon poroda, tj. do 6 mjeseci djetetova života - 100% plaće bez limita - roditeljski dopust - može se iskoristiti do djetetove 8. godine, a traje 6 mjeseci za jedno dijete, odnosno 30 mjeseci za blizance - max. 2.660,00 kn, min. 1.663,00 kn (ovisi o plaći) http://www.hzzo.hr/obvezno-osiguranje/pravo-na-bolovanje/ http://www.hzzo.hr/rodiljne-i-roditeljske-potpore/

Odredbom čl. 90. Zakona o radu, poslodavac je dužan radniku isplatiti plaću u iznosu utvrđenom propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, odnosno ugovorom o radu. Ako u vašoj firmi ne postoje propisi (tipa Pravilnik o zajamčenoj minimalnoj plaći za određenu industriju), kolektivni ugovor ili pravilnik o radu, poslodavac vam ne bi smio isplatiti plaće manje od onih zajamčenih ugovorom. zakonski govoreći. (kakve bi posljedice po vas mogle proizaći iz protivljenja takvoj odluci uprave, možete i sami pretpostaviti)

Zakon o radu u čl. 72. kaže da je poslodavac dužan noćnom radniku omogućiti o svom trošku obavljanje zdravstvenih pregleda i sposobnosti za noćni rad sukladno Pravilniku o sadržaju, načinu i rokovima zdravstvenih pregleda noćnih radnika (NN 122/13). Noćni rad dijabetičarima nije zabranjen zakonom, barem ne Zakonom o radu. Protiv svjedodžbe je moguća žalba u roku od 15 dana, koju ocjenjuje povjerenstvo sastavljeno od liječnika, koje će ponovno provjeriti dokumentaciju (detaljnije u čl. 5. Pravilnika). Predlažem da se žalite, jer ako netko piše da je noćni rad zabranjen zakonom, onda bi valjda trebao napisati i kojim.

Po članku 92. Zakona o radu, plaća se isplaćuje nakon obavljenog rada - dakle, ne. Čula sam da se neke firme može zamoliti da isplate predujam plaće, ali to ovisi o njihovoj dobroj volji.