Ruby_Danderfluff

Evo mojih iskustava, koja su također samo teoretska. Ovo pitanje reguliraju međunarodni dokumenti, a središnje tijelo koje provodi primjenu međunarodnih ugovora je Ministarstvo demografije, evo linkova. Sama provedba ovisi o tome gdje je roditelj s djetetom pobjegao, odnosno koje je središnje tijelo u toj državi i kakvog iskustva u ovome ono ima. Dakle, ako imate odluku kojom je dijete povjereno jednom ili drugom roditelju, tada sve dokumente, presudu itd. morate prevesti na jezik zemlje u kojoj smatrate da se dijete nalazi, i sve to skupa zajedno sa zahtjevom poslati ministarstvu. Ministarstvo tada stupa u kontakt sa središnjim tijelom te države, i provodi postupak u kojem se utvrđuje da li je dijete tamo, te postoje li uvjeti da se vrati, pa čak postoji i šansa da se odluka o povjeri djeteta pred tijelom te države promijeni.

Je li invoice bio uz proizvod? Obično se šalje uz pakete.

Međutim, ako je firma bila u blokadi u trenutku dok je uzimala robu (a što je već spomenuta loša financijska situacija) te je postupala s predumišljajem da robu neće platiti, možda se ne radi o praznoj prijetnji.

Da, trebali biste suglasnost svih suvlasnika, jer se vanjska pročelja obično prema međuvlasničkim ugovorima smatraju zajedničkim dijelovima zgrade, a ne Vašim vlastitim vlasništvom povezanim s vlasništvom stana. Dakle, promjene koje biste radili, radili biste na dijelu zgrade koji je zajednički, pa zbog toga ta suglasnost.

Ovo je inače također zabranjeno, radi se o nenamjenskom trošenju sredstava za koju se kao krajnja konzekvenca može izreći i osuda za kazneno djelo subvencijske prijevare.

Po čl. 15. Zakona o grobljima, grobne naprave, odnosno oprema i uređaj groba koji su izgrađeni na grobnom mjestu smatraju se nekretninom, a ne samo grobno mjesto (dakle, grobnica, nadgrobni spomenik i to). Ja sam na isti način razmišljala o toj problematici, ali zaista je u tom smislu Zakon o grobljima lex specialis, i sve ono što je određeno za nekretnine općenito, ne odnosi se na sama grobna mjesta, iako se odnosi na opremu i uređaj groba.

I tužbenim zahtjevom za predaju posjeda ( čl. 161 ZV) 

Po NKD nemate sifru djelatnosti za turistickog predstavnika ili agenta, jer se radi o ugovoru koji agencija sklapa sa fizickom osobom, bilo u vidu posla s punim radnim vremenom ili ugovorom o djelu, tako da bi vas ugovor i dogovor trebao ici u ovom smjeru. Otvaranjem obrta ili tvrtke, vi bi morali imati djelatnost turisticke agencije, a u najmanju ruku kao obrt bi mogli ici na varijantu turistickog vodica za sto opet morate imati polozene neke ispite i to vam ne bi bila stvarna djelatnost (pa vam se situacija samo komplicira).
Za vas bi najpovoljnije rjesenje bilo da s njima sklopite Ugovor o djelu ili Ugovor s nepunim radnim vremenom, s obzirom na mirovinu, a mozebitno i obim posla, nego da idete  na otvaranje obrta/tvrtke.

Postoji,neće ti ga dat registrirati.
Ma kakve svemirske manipulacije?

Evo najnovije, bio u policiji: mogućnosti odgode nema na žalost, a kazna mi kreće od 10.03.20., znači 8 radnih dana nakon mog primitka presude.
 

Nemate se na što pozivati. Ugovor je jasan svakom tajniku škole i namjerno je tako sročen na 1 od 2 načina. Ako zna tko je Olivera Marinković, čitao je njezin članak od prije par godina upravo radi ove 2 situacije. Ugovor prestaje kada se djelatnica efektivno vrati na rad. No ima velika caka. MZO ne financira zamjene djelatnika ako ovi koriste godišnji odmor preko ljeta (kako MZO ne bi plaćalo 2 ljudi na 1 mjestu). Prevedeno, po uputi MZO, ugovore treba formulirati tako da zamjenama prestaje ugovor o radu čim osoba x započne koristiti GO poslije 01.07.
U Vašem slučaju, MZO ne mora plaćati zamjenu preko ljeta tj. Vas jer Vas plaća HZZO dok ste na bolovanju. Ne shvaćam zašto tražite savjete okolo kada Vam je jedina osoba koja će o tome odlučiti - ravnatelj. Savjetujem Vam da sjednete s ravnateljem i napomenete mu da MZO nema troškova za Vaše mjesto preko ljeta tako da Vas ne odjavljuje bezveze niti ima pravne osnove radi formulacije Vašeg ugovora. Uostalom, normalan ravnatelj će izaći u susret trudnoj djelatnici.
Ukratko, pravno Vaš ugovor prestaje kad se efektivno osoba x vrati na rad, ali bi MZO moglo raditi probleme ako vidi da zamjena radi dok je osoba koju se mijenja na GO preko ljeta. 

Morate reagirati tužbom za smetanje posjeda ili, s obzirom da je za nju protekao rok, tužbom za isplatu koristi koju je ovaj stekao sadnjom na Vašemu, temeljem čl. 1120. ZOO-a.

1. hoće, vidite posljednji odlomak ovdje, obrt je obrt, paušalni je samo način oporezivanja.
2. jesu, koliko je meni poznato, i dalje se plaćaju doprinosi, jer će Vam se istekom 1 godine staža u mirovini moći ponovno obračunati vrijednosni bodovi.
3. moram priznati da ne znam što je turistički predstavnik, možda da malo bolje opišete koja bi bila Vaša funkcija, što biste konkretno radili?

Neka se mama pisano obrati Općinskom državnom odvjetništvu - Građansko-upravnom odjelu u najbližem gradu, i neka traži da joj RH ustupi navedenu zemljišnu česticu čiji je korisnik, ali svakako neka provjeri prvo što je upisano u zemljišnoj knjizi. 

Proučite si ovdje članke 107, 108 i 109 zakona.
https://www.zakon.hr/z/106/Zakon-o-autorskom-pravu-i-srodnim-pravima
Ako ste vi rečeni softver stvorili, vi ste njegov autor, i protuzakonito bi bilo navesti drugu osobu autorom, a koja to djelo nije stvorila. Također, vi u svakom slučaju imate pravo biti navedeni autorom tog softvera.
No, ako je softver nastao u radnom odnosu, po nalogu i uputama vašeg poslodavca, on ima pravo na sva imovinska prava koja proizađu iz tog softvera (naravno, ukoliko kakvim posebnim ugovorom niste vi međusobno drugačije uredili). Znači, vi ste u svakom slučaju autor, no bivši poslodavac ima pravo komercijalizirati rečeni softver. Vi ste za svoj rad na tom softveru primali plaću, a poslodavac koji je snosio rizik njegove komercijalizacije je ovlašten ga ekonomski eksploatirati. 

Ne mogu oni to podnijeti. Trebaju otić u Poreznu upravu koja je podnijela prijedlog za pokretanje tog postupka nadležnom Općinskom državnom odvjetništvu. Porezna uprava šalje njima dopis za obustavu postupka osiguranja i brisanje zabilježbe založnog prava.
 
Zemljišnoknjižni odjel će im prijedlog odbit. Državno odvjetništvo koje je podnijelo prijedlog za osiguranje novčane tražbine, treba podnijeti prijedlog i za obustavu odnosno brisanje založnog prava.
 

Pogledajte članak 3 Zakona o kamatama i članak 31 Zakona o obveznim odnosima koji zabranjuje antocizam ili obračun kamate na kamatu a posebno se to odnosi na zatezne kamate! To je princip koji postoji još od Rimskog prava, kao i pravilo ultra duplum koje ograničava rast zateznih kamata kad prestignu glavnicu! Na žalost u Hrvatskoj je zabranjen samo antocizam ili obračun kamate na kamatu! Agencije to rade redovno a originalni vjerovnici, (obično banke) prodaju uglavničene (zbrojene sa glavnicom) zatezne kamate kao glavnični iznos i to čak tako neprikriveno prikazuju u knjigovodstvenoj dokumentaciji. Na taj nezakonito uglavničeni iznos kamata agencija računa novu zateznu kamatu!
Naravno da je to protuzakonito, ali sud na to ne pazi po službenoj dužnosti nego se u postupku (kojeg ste vi propustili) na to morate pozvati. Naravno da će vam B2 reći da je sve u redu sa obračunom, a podsjećam da ste priznali dug na način iz članka 240 Zakona o obveznim odnosima! U praksi, ako prigovorite na ovrhu JB i tražite u parnici originalnu knjigovodstvenu dokumentaciju prodavatelja duga, agencija je nikad ne dostavi sudu i sud donosi presude u korist ovršenika. Originalni vjerovnik ne želi dostaviti tu dokumentaciju na koju vi imate pravo na osnovu članka 84 Zakona o obveznim odnosima jer bi sebe doveo u reputacijski rizik pa sud nikako ne može utvrditi utemeljenost duga.
Naravno vi ste sve to propustili i možete pokušati razgovarati sa B2, ali oni će vjerojatno inzistirati na cijeloj uplati! 🙂

Ne - Sa plaćanjem - PDV -a,  Vi ste svoje obaveze po Kupoprodajnom Ugovoru, što se tiče Poreza platili.

Evo cisto informativno,mogu podignit kredit,ne bas u cijeloj cifri koja mi je potrebna,al poanta svega je da sam cist i da nisam nikad bio ni dospio na crnu listu!
hvala i nadam se sa ce objava pomoc svim onima koji se osjecaju neugodno radi loseg poslovamka u proslosti

1. Ne, oduzimanje protupravne koristi je u korist RH, s obzirom da Vi u tom predmetu niste postavili imovinskopravni zahtjev. No naravno, ranije donesenom pravomoćnom građanskom presudom i dalje možete ovršiti dužnika.
2. OIB obrta i OIB obrtnika je isti, odnosno obrtnik odgovara za obveze obrta cijelom svojom imovinom pa i obrnuto. Dakle, ako mu blokirate račune, bit će mu blokirani svi računi, i poslovni (no blokirani su od prije, tako da...)
3. Nažalost, sud bi ovrhu na nekretnini vjerojatno odbio, jer je granica za dopuštenost ovrhe na nekretninama 20.000,00 kn glavnice. Ali možda možete staviti prisilno osiguranje Vaše tražbine osnivanjem prisilnog založnog prava na temelju ovršne isprave kojom raspolažete.

Ništa se ne događa. Postoji zastara izvršenja kazne, no najmanja je 6 godina od pravomoćnosti, i to za izrečenu novčanu kaznu i kaznu zatvora do jedne godine.

Vjerujem da se radilo o formalnom odbacivanju, što može učiniti i prvostupanjski sud ako je podnesen nepravovremen ili nedopušten zahtjev.

Ne smije, jer je i ona dužna kao profesionalnu tajnu čuvati podatke o zdravstvenom stanju pacijenta (Zakon o sestrinstvu), a smije svjedočiti ako je pacijent oslobodi obveze čuvanja tajnosti ili ako je oslobodi nadležno tijelo... E sad, tko je nadležno tijelo za sestre? Komora medicinskih sestara? 

Po mom mišljenju, ako novi poslodavac preuzima gospodarsko-poslovnu cjelinu i sve radnike temeljem čl. 137. ZOR-a, tada se nije ispunio razlog za isplatu otpremnine, a to je prestanak ugovora o radu, ali sav Vaš staž i sva stečena prava kod starog poslodavca prelaze na novog poslodavca, i tamo ćete ostvarivati otpremninu u punom iznosu ako Vam radni odnos prestane bez Vaše krivnje, kao i cjelokupni otkazni rok, godišnji odmor i sl.

Kao zaposlenik, nemate autorsko pravo, po mom mišljenju, jer ste sve obavili za ime i za račun vlasnika, odnosno poslodavca. Dakle, svi tehnički izumi i unapređenja pripadaju vlasniku, po odredbi čl. 98. Zakona o radu.