Matrix

Naravno, ako su u ugovoru sinovi navedeni kao obdarenici Nije izvodljivo,obzirom da pravno gledajući Vi nemate ništa sa predmetnim stanom Nevidim razlog Uzmite ugovor i utvrdite tko je obdarenik,Vi ili djeca

Andrija,vidite odredbe čl.112-114 Ovršnog zakona

Svoju tražbinu mogu prenijeti na bilo koga bez ikakve protuusluge,i to uopće nema obilježje fiktive o kojoj se govori u članku

Sukladno odredbama čl.52 st.3 ZZK za dopuštenost upisa nužna je ovjera potpisa prodavatelja.

Nerazumijete,odluka o naknadi troškova je sastavni dio presude koja je pravomoćna. Presuda će biti dostavljena odvjetniku. To vam se nemože napamet reći, Što se tiče naplate pristojbe,pogledati čl.39 i 40 ovdje

Presuda je pravomoćna,slijedom čega više nema žalbe Presudom vam je dat rok u kojem trebate platiti parnične troškove suprotnoj strani,u suprotnom a što je sasvim izvjesno slijedi naplata prinudnim putem na prijedlog stranke s kojom ste bili u sporu.

Iz sudske prakse; Sentenca odluke U zemljišnoj knjizi upisani suvlasnik i posjednik cijele nekretnine, koji je tijekom stjecanja i vršenja tog posjeda bio upoznat sa pravnim temeljom (nasljeđivanje) te načinom stjecanja suvlasništva ostalih upisanih suvlasnika i neposjednika, sa vremenom tog stjecanja te osobom od koje je stečeno, i sa time da nakon tog stjecanja ti suvlasnici nisu nikada na nedvojbeno jasan način očitovali volju o odricanju od toga prava – zna da mu ne pripada pravo na posjed cijele nekretnine već da djelomično posjeduje i tuđu nekretninu, pa se u tom dijelu ne može smatrati savjesnim posjednikom niti takav posjed može biti temelj za stjecanje prava vlasništva. Iz obrazloženja; „Odredbom čl.18.st.3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09 i 143/12 – dalje:ZVDSP) je propisano da je posjed pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu taj posjed ne pripada. Isto tako, i odredbom čl.72.st.2. Zakona o osnovnim vlasničko pravnim odnosima (NN br. 53/91 – dalje: ZOVO) bilo je propisano da je posjed savjestan ako posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova. U provedenom postupku sud prvog stupnja je utvrdio da se tužiteljica nalazi u posjedu predmetnih nekretnina te da je na predmetnim nekretninama upisana kao suvlasnik u 90/120 dijela, i da je taj upis izvršen temeljem ugovora o doživotnom uzdržavanju koji je ona zaključila dana 11. veljače 1988. godine kao davatelj uzdržavanja sa svojim suprugom M.I. kao primateljem uzdržavanja, da je I.M. prije braka sa tužiteljicom bio u braku sa E.M. koja je umrla 8. lipnja 1985. godine, da je u ostavinskom postupku (O-224/85) iza pokojne E.M. dana 30. lipnja 1988. godine doneseno rješenje o nasljeđivanju kojim je utvrđeno da je E. M. vlasnica predmetnih nekretnina u 60/120 dijela te da navedenu ostavinsku imovinu nasljeđuju suprug (I.M.) tužiteljice u 30/120 dijela, a preostalih 30/120 dijela braća, sestre i nećaci ostaviteljice (tuženici), da su tuženici sudjelovati u navedenom ostavinskom postupku te su se nasljednim izjavama prihvatili nasljedstva iza pokojne E.M., a njenom suprugu I.M. priznali pravo doživotnog uživanja na predmetnoj nekretnini, da je u ugovoru o doživotnom uzdržavanju navedeno da je predmet istog samo suvlasnički dio I.M. na predmetnoj nekretnini, da je u tijeku ostavinski postupak iza pokojne E.M. te da je i ona u određenom dijelu suvlasnik što će biti utvrđeno u navedenom ostavinskom postupku. Iz naprijed navedenih utvrđenja, a osobito imajući u vidu sadržaj ugovora o doživotnom uzdržavanju koji predstavlja pravni temelj stjecanja njenog suvlasništva u 90/120 dijela, kao i sadržaj rješenja o nasljeđivanju donesenog u ostavinskom postupku iza pokojne E.M., potpuno izvjesno proizlazi da je tužiteljica znala da posjeduje djelomično i tuđu nekretninu – odnosno da posjeduje nekretninu koja u određenom dijelu (30/120) predstavlja suvlasništvo tuženih. Tužiteljici je bilo poznato da je predmetna nekretnina bila bračna stečevina I. M. i njegove prve supruge E.M., jer je to i navedeno u ugovoru o doživotnom uzdržavanju te i utvrđeno rješenjem o nasljeđivanju iza pok. E.M.. Tuženici se u ostavinskom postupku iza pokojne E.M., kao njeni zakonski nasljednici, nisu odrekli nasljedstva na predmetnim nekretninama, već su se u postupku danim nasljednim izjavama prihvatili tog nasljedstva a I. M. su priznali pravo doživotnog uživanja, što je sve tužiteljici sasvim sigurno bilo poznato, odnosno nije joj nikako moglo ostati nepoznato. Stoga i prema ocjeni ovog drugostupanjskog suda, tužiteljica je tijekom vršenja posjeda predmetnih nekretnina znala da joj ne pripada pravo na posjed cijele nekretnine, već da joj kao suvlasniku pripada samo pravo na suposjed, pa je pravilan zaključak suda prvog stupnja da vršenje posjeda preko njenog suvlasničkog dijela nema potrebnu kvalitetu – poštenje u smislu odredbi čl.72.st.2. ZOVO i čl.18.st.3. ZVDSP, i da zbog toga nije mogla steći pravo vlasništva dosjelošću na suvlasničkom dijelu predmetne nekretnine tuženih. “ Županijski sud u Bjelovaru, Gž-2458/2013-2, od 30. I. 2014. godine

Zahtjev za naknadu parničnih troškova čija sudbina ovisi o ishodu glavne stvari. Svi troškovi će biti predočeni sudu do zaključenja glavne rasprave.

Priča je o postupku koji je pokrenuo dotični pred zemljišno-knjižnim sudom

Polako,nemojte se olako zalijetati sa tužbama,obzirom da se radi o nekretnini u suvlasništvu. Za početak napišite kakvo je stanje u katastru.

Prema pravilima parničnog postupka nezahtijeva novi proces. Opet se vraćam na postupovna pravila parničnog postupka,glede čega vrijedi pogledati odredbe čl.206-209 ili pak čl.210 ZPP. trenutno ne

Ok,radilo se znači o izvanparničnom postupku.

Daj te kažite o kojem se točno postupku radilo,jer iz citiranog digao je sud to se nemože zaključiti sa sigurnošću

Jednom tužbom više osoba može tužiti i biti tuženo,pod uvjetima određenim u čl.196 Zakona o parničnom postupku

Vidi odredbe čl.41 Zakona o vlasništvu i dr.stvarnim pravima

Nećete ništa izgubiti ako pozovete policiju koja će ocijeniti da li u konkretnom slučaju tu ima posla iz njihove nadležnosti.

Treba vidjeti sa odvjetnikom koji vodi majčin spor da postojeću tužbu objektivno preinači povećanjem tužbenog zahtjeva,u smislu da postavi tužbeni zahtjev radi naknade štete i pri tome priloži dokaze(kupoprodajni ugovor,z.k.izvadak sa upisanim novim vlasnikom i dr.),ovo iz razloga ako se odlučite odustati od pobijanja ugovora i ići odmah na naknadu štete,jer bi istu pravnu stvar mogli riješiti kroz postojeću tužbu.

Bojim se da imate veliki problem U konkretnom slučaju bi morali dokazati nepoštenje na strani kupca,a to znači da je pri sklapanju kupoprodaje i upisa svog prava dobro znao kako je predmet kupoprodaje bračna stečevina i da se za istu nekretninu vodi sudski postupak od čijeg ishoda ovise tuđa knjižna prava,u suprotnom kupac ostaje zaštićen a majka može od oca potraživati naknadu štete osnovom odredaba čl.37 st.3 Obiteljskog zakona i općih pravila obveznog prava o naknadi štete.

Koliko sam Vas shvatio,kupac je sklopio kupoprodaju sa jednim od suvlasnika za točno određenim fizičkim dijelom suvlasničke nekretnine(izražen isključivo kvadraturom) a ne suvlasničkim dijelom,što po meni osobno nije valjano,obzirom da se radi o suvlasništvu. Druga nepoznanica,tko je dopustio parcelaciju nekretnine,odnosno cijepanje iste i formiranje nove k.č. ,budući da je potrebna suglasnost upisanih vlasnika. Ni prvi ni zadnji put da se tako nešto dogodi,jer u konkretnom slučaju nekretnine nisu prijavljene u ostavinsku masu.

Jel u zemljišnim knjigama upisana zabilježba sporapovodom majčine tužbe. Ovlašten je na takav zahtjev ali isključivo u pogledu svog dijela stana,znači u pogledu cijelog stana može tražiti polovinu najamnine,no problem što je otac upisan kao isključivi vlasnik,glede čega bi u postupku trebalo inicirati prethodno pitanje u pogledu utvrđenja činjenice oko bračne stečevine,obzirom da od tog pitanja ovisi visina tražbine,ili pak da majka pristupi parnici kao umiješač na vašoj strani.

da,ako uzmemo u obzir telekomunikacijske usluge,

Sa ovim bi se sva priča trebala završiti,

Vi ste koliko vidim jedan od suvlasnika nekretnine,glede čega je nejasno kako da niste stranka u postupku,obzirom da prijedligom za razvrgnuče trebaju biti obuhvaćeni svi suvlasnici.

Kako mislite "izgubila sud",o čemu se radi.

Ništa tu nema nejasno,vaš prijedlog je ispunjavao uvjete za upis iz čl.40,43 i 44 Zakona o zemljišnim knjigama.