Ruby_Danderfluff

U ovakvom slučaju ne, po mojim saznanjima. Može ga se požuriti pisanom požurnicom, ali to ne obvezuje suca.

Ovisi kolika je vrijednost ostavine - Tbr. 16. Odvjetničke tarife kaže ne manje od 50 bodova (500,00 kn), odnosno 50% od vrijednosti ostavine. I onda za svako ročište taj iznos, da. Drugi skriveni troškovi su uvijek mogući.

Ne mogu procijeniti što bi Vam bilo pametnije, nisam imala takvu situaciju. Ako vi kao direktor podnesete prijedlog za stečaj, 20.000,00 kn su sudske pristojbe koje morate platiti, u protivnom se stečaj neće otvoriti. Ako stečaj bude otvoren, Vi više niste zastupnik društva, već to postaje stečajni upravitelj, i onda više nemate nikakve brige oko društva, ima li dugove, nema... BTW, odredbe koje se također primjenjuju na likvidaciju možete naći i u Zakonu o trgovačkim društvima (čl. 466. pa nadalje, koje se odnose na prestanak TD-a, ne znam u kojoj je kategoriji Vaše TD). Brišu se i društva po čl. 70. Zakona o sudskom registru, koja tri godine ili dulje nisu podnijela GFI obrasce FINI, međutim, taj postupak ne možete pokrenuti Vi, već samo registarski sud po službenoj dužnosti ili na prijedlog FINE.

Također potvrđujem, kaznena prijava ništa ne košta.

da, ali to ne smijete naplatiti, jer se u protivnom smatra da se bavite nadripisarstvom.

Jesam, upravo i ja u Splitskoj banci, nazvala sam ih telefonski, ali mi nisu mogli ništa reći. Naposljetku sam odustala od toga i zaključila da ako ima kakvih potraživanja (kod mene je od 2005. protekao rok od desetak i više godina), da su sva u zastari i da se ne mogu naplatiti.

podnesite žalbu nakon proteka roka (članak 53. Ovršnog zakona u vezi čl. 50. Ovršnog zakona, i tražite da Vas sud uputi u parnicu radi nedopuštenosti ovrhe, ako se ovrha zaista provodi i na Vašoj nekretnini.

FINA po zakonu mora vratiti ovršne isprave jer se za vrijeme PN ne mogu naplatiti, ali nakon okončanja PN vi već prvi dan možete ovršiti za plaće (zato je poslodavac i dao bez problema te isplatne liste kad zna da s njima sada ne možete ništa). Tehnički, postupak PN ne bi trebao utjecati na naplatu a) prioritetnih tražbina (a to jesu tražbine radnika s osnove plaće, otpremnine itd., mada je ovo potraživanje nastalo nakon otvaranja PN) i b) tražbina nastalih nakon otvaranja PN, ali je pravilo takvo da se ovrha ne može provesti i FINA mora vratiti ovršnu ispravu koja je podnesena. Jedino što Vam preostaje jest čekati, ali obračun plaće jest ovršna isprava i zastarijeva tek za 10 godina, a PN bi ipak trebala trajati kraće od toga.

Pomalo OT, ali jeste li vidjeli ovo? http://www.index.hr/vijesti/clanak/zagrebacki-sud-zatrpao-gradjane-ovrhama-starim-preko-14-godina/973846.aspx Smrzla sam se.

Po Zakonu o pravu na pristup informacijama, povjerenik za informiranje je dužan provesti test razmjernosti, odnosno odgovoriti na pitanje prevaguje li javni interes da se taj podatak javno zna nad privatnim interesom svakog od pojedinaca na koje se podatak odnosi, da taj podatak ostane tajan. Na žalost, to ovisi o okolnostima konkretnog slučaja, pa je teško reći koji je od interesa prevladavajući.

ako Vas dobro razumijem, ono što vi želite jest zapravo prijedlog za lišenje oca roditeljske skrbi, ali to je krajnja mjera koja se donosi na prijedlog djeteta, CZSS-a, drugog roditelja ili državnog odvjetnika za mladež, za koju moraju biti ispunjene pretpostavke iz čl. 171. Obiteljskog zakona, i to najčešće nakon što su iscrpljene sve druge mjere (privremeno udomljavanje, zabrana približavanja djetetu, povjeravanje djeteta udomiteljskoj obitelji ili ustanovi socijalne skrbi).

Zanimljivo pitanje - ako postoji mogućnost redovitog otkazivanja ugovora na određeno vrijeme, onda se u Vašem slučaju može raditi samo o redovitom otkazivanju zbog poslovno uvjetovanih razloga - smanjenja opsega posla, što i jest slučaj. S druge strane, ima rezona da je ta odredba stavljena iz razloga što je Vaš ugovor vezan uz povratak druge radnice s porodiljnog, što je vremenski neodređeno. Kakva je praksa oko tog prvog dijela Vašeg pitanja, zaista ne znam, pa savjetujem da pričekate odgovor nekoga tko se susreo s takvim problemom. Trudnici se može dati otkaz, ali za vrijeme trajanja trudnoće otkazni rok ne teče (čl. 121. Zakona o radu).

Članak 12. Zakona o mirovinskom osiguranju kaže da su obvezno osigurani članovi uprave i izvršni direktori trgovačkih društava i upravitelji zadruge ako nisu obvezno osigurani po drugoj osnovi i ako posebnim propisom nije drukčije određeno. Ako je zaista tako kako tvrdite, i nema imovine niti dugova ili je ona neznatne vrijednosti, onda je likvidacija brže rješenje, koje se provodi po odredbama čl. 84.b-84.f Zakona o sudskom registru. Međutim, upozoravam Vas da se i na ovom forumu pojavilo nešto upita od direktora koje je HZMO po službenoj dužnosti samostalno prijavio na obvezno mirovinsko osiguranje i obavijestio o tome Poreznu upravu koja je onda unatrag obračunala obvezne doprinose na mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Ako postoji bilo kakva bojazan da bi se to i Vama moglo dogoditi, možda je stečaj bolje rješenje, unatoč tome što je dugotrajnije i možebitno skuplje (u smislu sudskih pristojbi).

Jest, učinio je povredu Statuta. Takva povreda, ako prođe dvostruko više vremena od vremena predviđenog za sazivanje redovne sjednice udruge (a ona nije održana), može dovesti do prestanka postojanja udruge likvidacijom.

Prijaviti policiji.

Dakle, radi se o sporu koji nije spor male vrijednosti (preko 50.000,00 kn) - on može predložiti odgodu radi svog procesnog nedostatka, a na sudu je hoće li takav prijedlog uvažiti ili će ga smatrati odugovlačenjem i nastaviti s raspravom, jer se može održati rasprava i bez prisutnog tuženika koji je uredno pozvan. Po mom mišljenju, uzet će se kao da isti nije niti pristupio, s obzirom da bi otklanjanje nedostatka značilo ili da: a) idući put mora pristupiti zakonski zastupnik tuženika (direktor), b) prisutni punomoćnik mora u međuvremenu položiti pravosudni ispit.

Tako je, drugi poslodavac bi Vas prijavio kad Vas prvi odjavi - razlikuju se datumi sklapanja ugovora o radu i datum početka rada u ugovoru.

dakle, ipak postoji dug prema Vama kao zaposleniku i prema HZMO-u s osnove neuplaćenih poreza i doprinosa za Vas kao zaposlenika? Jeste li Vi bili zaposleni, tj. jeste li s osnove radnog mjesta direktora bili obvezno osigurani u mirovinskom? Nitko Vas još nije pozvao na plaćanje, nije Vas blokirao HZMO ili porezna? Moram priznati da mi je taj dio nejasan, možete li pojasniti?

S ovime se slažem, država uvijek jedno oko drži na mjestima gdje se počinje vrtjeti lova, i tada se pobrine da i ona u tom slučaju uzme svoj dio kolača. Sto "pepeljara" možda i nije problem. Ali milijun "pepeljara"?

Dobro pitanje. Naknada za neiskorišteni godišnji odmor se isplaćuje u slučaju da radniku prestaje radni odnos kod poslodavca, a nije uspio iskoristiti godišnji odmor. To nije slučaj kod Vas, pa nisam sigurna da biste mogli, i u kojoj visini, ostvariti pravo na naknadu štete. A i pitanje je kako je poslodavac vodio evidencije radnog vremena i kako biste svoje navode dokazali. Vi biste trebali prijaviti poslodavca radnoj inspekciji, ali bojim se da se ne možete apsolutno zaštititi od mogućeg otkaza, jer poslodavca sigurno neće razveseliti posjet inspekcije rada i izvjesna prekršajna kazna.

Po mom mišljenju, obje su opcije moguće i dopuštene, po Zakonu o radu je jedino bitno da s poslodavcem prije početka rada sklopite ugovor o radu ili da Vam poslodavac izda potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu. Dan sklapanja ugovora može biti 06.06.2017., a dan početka rada 06.07.2017. godine.

po mom mišljenju, u praksi se za radno mjesto prodavača, ako se ne radi o ispomoći zbog povećane količine posla tijekom tog razdoblja od osam sati tjedno, trebalo bi zasnovati novi radni odnos.

Porezna uprava od 01.01.2017. godine ima uvida samo u račune građana kod poslovnih banaka. Zasad nisam čula da se nekome dogodilo da je PU posebno označila neke građane i njihove "sumnjive" transakcije. PU nema načina pratiti poštanske transakcije jer vrijedi načelo tajnosti poštanskih pošiljki. Ipak, bilo koji od Vaših kupaca bi Vas mogao prijaviti da se bavite obavljanjem neregistrirane trgovine i to bi za Vas teoretski moglo imati određene posljedice.

Kakvo poduzeće imate? Kao kakav ste se porezni obveznik prijavili? Jeste li u sustavu PDV-a ili niste? Imate li knjigovođu? To bi Vam koristilo jer biste od njega dobili sve navedene odgovore.

da, privatni poslodavac može dogovoriti što god hoće sa svojim radnikom ili osobom koju namjerava zaposliti, nije dužan niti provoditi natječaj. Konačno, za ugovor o radu na određeno koji istekne, a radnik nastavi raditi kod poslodavca, smatra se kao da je od početka bio sklopljen na neodređeno vrijeme.