Pomzimo jedni drugima oko otplata kredita

[abiba]

Ljudi,dosta je bilo pričanja. Idemo nešto sami učiniti za sebe i pokrenuti Udrugu kreditno prezaduženih građana Hrvatske. Da, netko će reči zašto smo dizali kredite i zaduživali se, a sada ih ne možemo otplaćivati. Svatko od nas ima sigurno jednu malu ili više tragedija koja je dovela do toga. Djeci treba dati hranu, školovati ih, doslovce treba se živjeti, a prihodi se sve manji. Stoga, ne možemo nikome suditi jer se svi možemo naći u situaciji da nam je potrebna pomoć. Građani Hrvatske su spremni svaki tjedan uplaćivati igre na sreću(npr.loto,kladionice), a zašto ne bi tako uplaćivali u svoju Udrugu neke simbolične iznose (20-30 kuna) i međusobno si pomagali da otplaćujemo svoje kredite. Svaki član Udruge imao bi jednaka prava i obveze. Mislim da je to jedini način da ne ostanemo bez svojih domova i bez zdravlja.Međutim, potrebno nas je jako PUNO.I zato, javljajte se i informirajte nas da li ste uopće zainteresirani da svi skupa tako nešto organiziramo. Ne treba nam tuđa pomoć, nego smo si sami u stanju organizirati i poboljšati život, samo se trebamo u teškim situacijama držati zajedno, a ne čekati da se ljudima događaju tragedije i bolesti, pa tek onda djelovati.

[scampy]

intersantna zamisao....ja sam za...a šta dalje

[abiba]

Ne znam da li ljudi ne čitaju ovaj caffe forum ili nemaju kredite u što ne vjerujem. Da li netko zna na koji forum je najbolje oglasiti se s tim prijedlogom pa da vidimo uopće da li ima zainteresiranih?!

[alex13]

Dobro jutro,

netko mi je ukrao ideju, ma bravo super, ja sam nešto slično mislila ali sam se bojala sa ne ispadnem smiješna.Slažem se i ovo je po meni jedini način da se spasimo da si pomažemo uzajamno.Ja sam za, idemo pronaći način kako (bankar sam po struci ako mogu kako pomoći samo recite).

Ajmo ljudi pokrenimo se ima nas dovoljno!

[alex13]

Vidim da se nitko nije baš pretrgao od ideja, ajmo ti i ja krenuti, najprije da vidimo po pravnoj strani kako to riješiti i kako dalje, stojim ti na raspolaganju.

Pozdrav

[Poduzetnica]

To bi bilo nesto kao "mikro-auto-kreditiranje" kroz Udrugu zainteresiranih stedisa ili kako? Ja bih isto rado pomogla postenim ljudima u nevolji da se sto prije rijese dugova pa sa zanimanjem cekam informacije kako se ukljuciti u tu plemenitu inicijativu.

Lijepi pozdrav!

[abiba]

Super, nisam se prije javila jer sam radila. Koliko vidim nema baš zainteresiranih. Ljudi očito ne vjeruju da je tako nešto moguće ili bi trebalo to staviti na neki drugi forum?! Pomoć je uvelike potreba, kolegica i ja došle smo na tu ideju i svakako trebamo stručna mišljenja. Kao što sam napisala trebalo bi nas jako puno, trbali bi se pravno raspitati (možda i na legalisu da dobimo pravni savjet - informativno). Zakon o osnivanju udruga postoji, potrebna su 3 člana-osnivača, Upravni odbor itd. Mislim da bi prvo trebali staviti na neki drugi forum gdje ljudi više čitaju ili prosim neki drugi savjet?!!...

[scampy]

MISLIM DA SI NESTRPLJIVA...IDEJA JE SUPER...RAČUNAJ NA MENE...daj malo vremena da ljudi pročitaju...

[alex13]

Nemojte mene zaboraviti ja sam isto ZA!

[abiba]

Evo,slušam svaki prijedlog vezano za temu. Koliko da čekamo na ovom forumu?! Ponavljam pitanje da li netko zna gdje da još potaknemo temu, da vidimo da li ljudi žele uopće pomagati si međusobno?.Ponavljam treba nas puno,puno!!

[abiba]

Opet ja, malo sam čitala u Forumu Ostala pravna pitanja teme i iznenađena sam hladnoćom ljudi na ovu temu,jer vidljivo je da hrpa ljudi otplaćuje kredite jamcima, nemaju dovoljno za otplate jer supružnik ostane bez posla, pitaju, traže pravna pitanja, čekaju odgovore.... Ma ne mogu vjerovati da ljudi misle da će pomoć ili razumijevanje dobiti od banaka koje žive od naših kamata.Zašto je tako teško vjerovati da sami možemo jedni drugima pomoći? Zar nije ostalo nimalo vjere u ljude? Pa ima nas još uvijek poštenih koji nismo dizali kredite za skupe provode, već za čistu egzistenciju?! Javite se i iznesite svoje prijedloge!!

[alex13]

Bog,

vidim da si nestrpljiva a i ja sam jer me odavno muči ovo što i tebe i veliku većini nas, imaš pravo ljudi su hladni, inertni, bez osjećaja ljudskosti i u temi koju sam pokrenula prije izvjesnog vremena baš vezano uz banke i otplate kredita gdje nas bezočno pljačkaju ostala sam iznenađena koliko smo generalno ovce za šišanje, samo mekećemo i nikome ništa.

Imam prijedlog::krenimo s ovom idejom preko nekih novima , možda emisije Provjereno ili nekog drugog medija s time da ne igramo na kartu sentimentalnosti jer to ne pali ,ali prije toga moramo točno složiti pravu stranu udruge ili već kako ćemo se organizirati.Nemoj zaboraviti da će nas sigurno populjvati u smislu ko vam je kriv i slično , javit će se i oni koji nemaju potrebu za pomoći i kako uopće posložiti listu prioriteta kod trošenja skupljenog novca.

Imamo jako puno posla i vjeruj mi dati ću sve od sebe da uspijemo.Ako želiš poslat ću ti nekako privatni mail pa možemo i tako komunicirati.

Puno pozdrava i nemoj odustati jer u općem moru zla ima još dobrih ljudi

[bovu]

ja sam za da probamo.

da dam broj svog kreditnog računa da budem pokusni kunić.

[alex13]

stani u red

[abiba]

Iskreno hvala na podršci. Ne znam da li bi bilo pametno oglasiti se u oglasniku. Bojim se da ljudi ne bi to krivo shvatili. Bila sam uvjerena da će ljudi reagirati jako brzo, tj.da će svatko dati neki prijedlog, animirati svog susjeda, rodbinu, prijatelja. Ne znam da li je ova poruka "pokusni kunić" ironija ili nešto drugo. Žalosno bi bilo da se netko ismijava na ovaj način, jer meni je to crni humor. Oprostite, ako sam pogrešno shvatila poruku.

Odustati neću sigurno.Prijateljica i ja nastojimo pronaći način na koji bi udruga najbolje funkcionirala, ali dajte savjete i vi ostali. Treba nam pravno mišljenje.

U vjeri da nas ima još, javite se, organizirat ćemo neki sastanak ili nešto slično.

[Mati77]

abiba

 

Savjetujem ti ukratko izložiš plan udruke; kao bi one funkcionirala. Puno ljudi ni nezna što to znači. Napisala si da si pomognemo u udruzi, ali kako?! Na koji način?!

 

Sama zamisao je dosta apstraktna pa ako bi pobliže izložila ideju mislim da bi našla još pristaša.

 

Ne želim te obesharabriti, ali velika većina takvih udruga ne poživi dugo-glavni razlog je zbog dobrovoljnog karaktera članstva i premalo ljudi koji bi se pridružili.

 

Pozdrav

[alex13]

Slažem se sa ovim, kako to napraviti a da ne bude zloupotreba i nama sličnih muljaža(ne mislim na ljude na ovom forumu)?

Znam jako dobro kako ljudi reagiraju kad je u pitanju novac tako da je ideja fenomenalna samo kako je realizirati?

Stavila sam na Forum pod ostali pravni savjeti upit za pomoć pravnicima i odvjetnicima ali se nitko nije javio.

otvoriti račun je najmanji problem ali tko će ga kontrolirati,tko će odlučivati o tome kome treba novac itd..

Mislim da ne treba odustati samo pametno smisliti kako!

[sax]

svaka cast na ideji

Ali ljudi nemojte bit naivni.Pa ko ce vam u ovo vrijeme neimastine uplacivat pa i sitnih 20kn u neku udrugu ili ne znam sta.Ja prvi necu,jer ima toliko prevaranata koji izvlace lovu.Ideja je dobra ali nismo mi taj mentalitet ljudi i to se mora priznat.

U danasnje vrijeme svi nesto traze,pitaju jer nemaju,jer su bolesni.Ima ljudi kojima stvarno treba,ali barem 50% takvih koriste priliku.Eto ja znam par slucaja gdje se uplacivalo za obitelji koje ne rade a imaju troje djece,pa se za mjesec dva vidjelo te ljude u markiranoj robi,itd

[alex13]

sax,

imaš potpuno pravo što se tiče skupljanaj novaca, nitko ne da ni 20 kuna iz razloga: pomogni za ovo, pomognimo za oni i tko uopće zna gdje ta lova završi i svi na kraju misle da su prevareni, ali abibina ideja nije loša dapače u ovo vrijeme banane ako si ne pomognemo međusobno sami (imam prepisku sa Splitskom bankom oko stambenog kredita, liči na loše horor filmove jedino je rata živa istina sa 1.900,00 kuna na 2.600,00 kuna,netko će reći tko me tjerao-tjeralo me to što moja obitelj mora negdje živjeti a tata mi nažalost nije imao što ostaviti, pokojm mu duši).

Mora postojati način, igrajmo interni loto, skupljajmo lovu na bilo koji način ali moramo pomoći jedni drugima, ljudi sami smo prepušteni sebi.Dajmo zaboravimo na predrasude i ono stalno me netko vara: ako smo zajedno jači smo, ajde daj napravimo nešto ako ne zbog nas bar zbog naše djece!

[scampy]

ipak se kreće.-... vidim i poneke nove ideje...jasno je da smo svi nepovjerljivi ali treba osnovat jednu čvrstu organizaciju(udrugu ili šta već) i pomalo krenut...tu sam..tko ima malo više vremena neka se raspita kod udruga...pročačaka malo zakone...

[Poduzetnica]

Ne razumijem da li se tu misli na neprofitnu udrugu? U koju bismo se svi "uclanili" svaki mjesec sa npr. 20 kn u obliku dobrovoljnog priloga tj. bespovratnog darovanja, a onda bi ljudi koji vode udrugu odlucili kome ce s kojim iznosom mjesecno pomoci tj. darovati im neki iznos?!?

Ili se radi o tome da se s prilozima napravi gradjanski solidarni fond koji ce dijeliti mikro-kredite s nekakvom minimalnom kamatom od npr 1% ali ce onaj tko ulozi prilog dobiti nakon nekog vremena natrag taj svoj ulozeni iznos uvecan za npr. 0,5 % kamate? Ali sve bez puno papirologije ni osiguranja rizika tj. jamaca i drugih lihvarskih stoseva...

Ili ce navedena udruga skupiti toliko novaca da moze npr. otkupiti od banaka sve te "ninja" hipotekom opterecene stanove i onda stanarima reprogramirati dug ali po humanim uvjetima, bilo kao otkup stana bilo kao povoljni, ali dozivotni najam? To zvuci vjerojatno kao SF (ili kao "komunizam"?!?), al ja sam uvjerena da je sve moguce kad se plemeniti ljudi sloze i pokrenu, zar ne? Mozda bi nam i G. Soros ili W. Buffet pomogli i ukljucili se u tu inicijativu?

Igre na srecu su regulirane zakonom, treba u svakom slucaju paziti da se ideja ne pretvori u nekakvu "piramidu" ili bilo kakve vrste "financijski inzinjering"...

[morskywuk]

Poduzetnica je napisao:

Mozda bi nam i G. Soros ili W. Buffet pomogli i ukljucili se u tu inicijativu?

S obzirom na crne prognoze, ja bih radije tipovao na Muhameda Yunusa.

[abiba]

Konačno je nešto krenulo. Normalno da smo nepovjerljivi jedni prema drugima. Izigrali nas za prijatelji, rodbina kad smo bili jamci, izigrale nas banke, potpisivali smo sve i svašta samo da dobijemo krediti da bi preživjeli iz godine u godinu. Ali, sve to nas je ojačalo, opametilo i bar prijateljici i meni dovelo pameti. Naime, ponavljam, ovakva udruga ne bi bila financijski inžinjering, ne bi pojedinci odlučivali o tome kome će se i kada novčano pomoći. Nemojmo sve crno gledati, ovo nam je svjetlo na kraju tunela. Sve je stvar dogovora. Ništa nećemo raditi na štetu nekoga. Znam, sve ovo zvuči kao obećanja koja slušamo svaki dan,a od njih nema ništa. Ali, zaista je ne bi nikoga nosila na duši za nikakve novce jer želim mirno spavati.

[abiba]

Da, preskočila sam ove "milijardere" jer ne želim to primiti kao sarkazam. Ustvari, ideja uopće nije loša.

Ljudi, da li vi shvaćate da ova udruga pogodovala bi i bankama jer bi se krediti redovitije otplaćivali, mi bi se bolje osjećali, možda bi nam se vratio i osmijeh na lica.

Jednog dana, kad ojačamo od naših malih uloga ( ne znam zašto 20 kn zvuči puno). Sigurno ima i pušača, ima nas koji smo oprobali se u lotu gdje je bila nulta vjerojatnost da dobijemo. Iskušavali smo sreću. Ovdje, nećemo iskušavati sreću. Ovime bi poklanjali sreću jedni drugima pa makar ispoetka to bila pomoć u mjesečnim auitetima kredita.

Još jednom vas pozivam(stalno ću vas pozivati)dok ne osnujemo to "nešto" ma kako se zvalo.Pitajte poznate pravnike, mi smo financijske struke i za to neće biti problema. Tu je i aleks i svi vi ostali sa svojim idejama. Ajmo, pokrenimo se.

[Mati77]

Pa kako da se pokrenu ljudi kojima samo piše "ajmo osnovat udrugu, pomozimo si"-plan? program?

 

Pre aptraktno je..

[alex13]

Dobro jutro,

eto mene opet: svi imate pravo, ideja je predobra samo kako je realizirati?Banku ne možemo osnovati jer nemamo uvjeta tj.love, ostaje nam udruga, daj k vragu ima kakav pravnik na forumu?Treba nam samo (pazi mene samo) savjet na koji način početi da sve bude po zakonu a sigurna sam da postoji način, možda tipa nekog fonda?

Sigurna sam da nas ima dovoljno da si pomognemo, ja sam bankar nisam pravnik i ne znam zakone tako da sa te strane sam tudum ali u financije se kužim, mislim da bi akcija trebala otići dalje od foruma tj.šire da više ljudi čuje za nju.Mislim da bi neki od medija ipak bo dobro rješenje.

Da pišemo emisiji Provjereno , tamo sam vidjela svega i svašta?

[felixx]

A da malo zaboravite te naivne ideje o tome da ćete jedni drugima 'pomagati' u otplati kredita !?

 

Razmislite radije o osnivanju udruge kreditno zaduženih građana, i općenito klijenta banaka. Takva udruga trebala bi lobirati za uvođenje više reda u bankarsko poslovanje, tj, bezobzirno dizanje kamata, dok drugdje u svijetu kamate padaju.

Evo , nedavno je i Obama potpisao neki dekret, kojim se bankama ograničavaju zatezne kamate, nešto takvo...

[Mati77]

felixx

 

potpuno se slažem s tobom.

 

A što se tiče udruge prezaduženih građana-problem je što su prezaduženi!Znači da u njoj nebi bilo novaca i da bi ubrzo prestala s radom. U Hrvatskoj je previše siromašnih građana da bi evenutalno svojim donacijama potpomogli proračun udruge, a bogate baš boli brige!

 

Ali ideja utjecati na banke-odlična. A država mora utjecati na njih. To su u Hrvatskoj lihvarsko-legalne institucije!!

Banke kupuju kredite vani za mizerene kamate i tu jadnim građanima "prodaju" za enormno visoke kamate.

Često se komentira kako ljudi u RH žive izvan mogućnosti-pa kako ne bi živjeli kad bi većina doslovno bila gladna da živi po mogućnostima!

[alex13]

Pa dajmo napravimo nešto, dosta dopisivanja, šta treba: ja ću početi, dosta mi guljenja kože sa leđa.Prihvaćam svaki prijedlog!

[abiba]

Slažem se sa svime što pišete, ali nećemo mi smanjivati kamate u bankama,jer kredite koje građani već imaju sigurno banke neće retrogradno smanjivati. Nisu nama problemi samo kamate, već same otplate kredita kad ljudi nemaju sa čime oplačivati ih. Na to možemo pokušati utjecati kada ojačamo.

Molim vas da odete na google i pročitate Zakon o udrugama, pa ajmo onda komentirati da li ćemo to pokrenuti ili ne.

Nemojmo opet da ljudi nemaju novaca, pa zato i to pokrećemo.

Ljudi nemaju novaca jer su u kreditima, jer ostaju bez posla, a uskoro možemo i bez stanova, kuća kad krenu Ovrhe banaka.

[ultra]

Humanitarna udruga koja bi prikupljala donacije i temeljem njih otkupljivala tj.pomagala fizičkim osobama oko otplate kredita je nemoguća misija.Zašto?Zato što kao takva zakonski ne može funkcionisati.Djelatnost udruge tada bi bilo novčarsko poslovanje, a Vi alex13, obzirom da navodite da ste bankar, morate znati da Zakon o novcu kaže tko i pod kojim okolnostima može poslovati s novcem na navedeni način.

 

Obavljanje navedenih platnih transakcija možete raditi putem štedno-kreditne zadruge ali za rad Vam je potrebno odobrenje Hrvatske narodne banke.

 

Dakle, ideja kao takva je čista utopija!

 

Još nikad nisam srela bankara koji govori da banke gule kožu s leđa!?Pa svi mi koji imamo kredite smo uredno pročitali i potpisali Ugovor s bankom u kojemu je navedeno sve što nas obvezuje prilikom odobravanja kredita, pa i visina kamata.Stoga, uredno si dobio kredit-uredno ga otplaćuj.Ili, ne diži kredit,ne budi nikome jamac,sudužnik pa kao što naše babe vele-pokrij se kolika ti deka.

[alex13]

Dobro jutro svima a posebno ultra,

hvala na pravnom savjetu,bankarskom,životnom i osobnom.

S obzirom da sam osobno prozvana ovo ću i osobno shvatiti bez imalo želje za prepucavanjem jer jedino što želim reći da svaki dan ostanem iznanenađena koliko i kako daleko ljudi mogu ići sa svojim soljenjem pameti.Da ponovim :Zato što kao takva zakonski ne može funkcionisati........Još nikad nisam srela bankara koji govori da banke gule kožu s leđa..........Vi alex13, obzirom da navodite da ste bankar...

Stvarno kako ja s obzirom da sam bankar mogu tako uopće funkcionisati,uzeti ću dekicu od neke babe i pokriti se po glavi jer stvarno sam ovca kad ne kužim po kojem principu funkcionisati u ovom vrlom divnom svijetu .

Hvala na prosvijetljenju, svim ostalima pozdrav i idemo pronaći način kako da svima kupimo dekicu da se pokriju s njom.

[fikus]

Ulazak u dobrovoljno dužnićko ropstvo je osobno pravo i opcija svakog građanina ove Zemaljske kugle. Moram primjetiti da je život na tuđi račun bez pokrića, jedna ipak ugodna i divna stvar, ali dokle? Kupiti novi auto na leasing ili na drugu vrstu potrošačkog kredita, jer ja moram imati novi auto, je mentalitet malograđanskih struktura i s obzirom da je u potpunosti raširena mogućnost posuđivanja novca iz banaka za ostvarenje svojih želja, takav se mentalitet raširio neviđenim obujmom i brzinom. Jako dugo nisam vidio na cesti stari Yugo ili Zastavu 101, već samo moderne i skupe automobile i to toliko, da je teško uopće preći cestu ako nema na njoj semafora. Šoping centri su u pravilu bili krcati kupcima i kolica napunjena svakojakim "govnima" koje su skupo koštale, a plačalo se uglavnom potrošačkim kreditnim karticama banaka. Eh sada su došle mršave krave, kriza, gubici radnih mjesta i grčevita borba za preživljavanje. Totalna je iluzija pokretati bilo kakve udruge u tom smislu, jer kapitalizam ne poznaje altruističke pokrete, pogotovo ovaj liberalni i beskompromisni kakav je kod nas i u zemljama bivšeg sovjetskog saveza, koji se preuzeli ovakav model kapitalističkog odnosa. Biti Majka Tereza je vrlo pohvalno i Bogu draga ljudska karakterisdtika, ali nije izvodljiva ni po kojoj osnovi. Treba učiti iz svojih iskustava i kada se ide u kupovinu, tri puta razmisliti kako platiti svoj račun. Ipak sam i ja za narodnu "pokrij se onoliko koliko ti je guber dug", jer to potrošačko ludilo i bolest šopingiranja je moralo završiti otrežnjenjem, pozdrav

[abiba]

Dobro, očekivala sam ovakve komentare. Vjerujem da od nas forumaša (a ima nas još jako puno koji nismo na forumu) nismo dizali kredite za aute, ljetovanja, obleku itd. Što kad se desi bolest u obitelji gdje moraš promijeniti prehranu (hrana je skupa), kada ti umre otac, majka (nemaš sredstava da mu omodučiš dostojan posljednji pozdrav), da, tu su banke koje ti nude kredite.Što kada jedan ćlan obitelji ostane bez posla, a krediti ostaju?!...

Da, nismo trebali biti jamci sestri, bratu, kumu, trabali bi živjeti kao jedinke, bez prijatelja, bez rodbine??

Halo, tko tako može živjeti, nekaživi, ja to ne želim i ne mogu. Da sam dizala kredite za aute,ljetovanja ne bi ni pokretala ovako nešto jer bilo bi me sram da netko daje 20 kn da otplati moje egzibicije dok ostali nemaju za kruh.

A ISTO TAKO MOŽDA BI VI KOJI MOŽETE SE POKRIVATI DEKAMa, tebali se zapitati da li ste tu dovoljno dugu "deku" stekli poštenim radom, da li se ne bojite da jednog dana bude vam potreban prijatelj, ljudska riječ, utjeha, situacija kad ćete požaliti što niste otvorili srce i pustili ljudima da dođu do njega.

Ponavljam, neću odustati makar to smeta kredno-štednim zadrugama.

[fikus]

Pa dobro,onda ovako! Ljudi su se digli oružjem i borili za svoju "slobodu i nezavisnost". Nekada smo imali sve ono što danas nemamo, pa bi trebali nekakve udruge osnivati da im to omogućimo. To im je njihova borba dala i tu se ne može ništa uraditi. Situacija će biti još gora i borba za opstanak će biti strašna. Ja osobno prema takvima (onih koji koriste bankovne ili druge kredite za pogrebe ili za kupovine novih auta i obleke) nemam nikakvih osječaja, niti sažaljenja. Vjerujem da samo znanje i sposobnost u struci može čovjeku na ovim prostorima omogučiti opstanak i preživljavanje, a ostali na žalost-"pod most". Nema sentimentalnosti, možda se ponovo svi zajedno okrenemo socijalizmu i stvorimo ozračje ljubavi prema bližnjem, pozdrav

[abiba]

Ovo priča čovjek stroj,robot, nehumanista u svakom pogledu. Očito čovjek koji ne voli svoju zemlju (ako mu je domovina)?! Ali, ne želim od ove teme stvarati političku temu ili još gore teme cinizma i ironije.

Pa, gospodine moj mili, sretno vam bilo u vašim pogledima, ostajte i dalje sami u svom svijetu i ne vrijeđajte ljude koji imaju srce i dušu, one koji žele živjeti u dobru i zlu, a ne u mržnji i nepoštivanju.

Pozdravljam alex i nadam se da te sve ovo nije obeshrabrilo, kao ni ostale od početka foruma. Pa nećemo valjda dozvoliti da gospoda koja "fumkcionisaju" na drugim valnim dužinama, pokolebaju nas.

[fikus]

Fakat sam razočaran nivo-om ovoga posta i nevjerojatno kako se može sve okrenuti na potpuno krivu stranu. Nisam ono što mislite, niti me to zanima, ali duboko žalim za onim vremenima kada smo stvarno imali sigurnost i perspektivu života, koju DANAS NEMAMO! Pravo na rad, pravo na zdravstveno osiguranje, koje je bilo kompletno besplatno i kvalitetno, pravo na besplatno školovanje, pravo na... da ne nabrajam dalje. Ja živim ovdje, radim i uzdržavam svoje dijete normalno i okrećem se sebi. Mislim da je najbolji način svih nas ovdje, da se sami okrenu u rješavanju svojih problema i da svako gleda da riješi svoj problem daljnje egzistencije, nego da se ovdje netko igra Majke Tereze bez pokrića i obasipa ovdje cjenjeno čitateljstvo iluzijama o nekim altruističkim udrugama koje nemaju nikakve vrijednosti. 20 kn je novac za koji bih radije kupio djetetu 4 kg banana nego dao bilo kome, jer je moj ego važniji od bilo kakvih socijalnih situacija u kojem sam okružen i TO NE ŽELIM VIDJETI, NITI ČUTI, NITI ME TO ZANIMA. Vjerujem niti večinu ljudi koji ovo čitaju. To je u stvari karma jednog naroda u koju nažalost spadam i ja i to tako treba prihvatiti i biti potpuno ravnodušan na sve socijalne aspekte ovog društva. "Nema besplatnog ručka!" viče gromoglasno bivši Američki predsjednik Gerald Ford i ja se s time potpuno slažem, pozdrav

[alex13]

daj se skini sa foruma i prestani sudjelovati ako TO NE ŽELIM VIDJETI, NITI ČUTI, NITI ME TO ZANIMA.

O većini ne sudi da ti ne bi sudili i kupi banane(4 kilograma nećeš kupiti jer su najćešće po 8 kuna), ako je koja ostala jer ako nisi primjetio u banani smo i to ne svojom krivnjom ,jer kako je abiba rekla nismo svi kupovali govna i skupe aute, svoje okretanje sebi slobodno zadrži za sebe i daj Bože da ti nikad ali baš nikad ne zatreba pomoć jer glumljenje Majke Tereze (kako se samo usudiš spomenuti ime jedne svete žene) u svojem šuć muć pa prolij pamfletu gdje je tvoj ego aposulutno pobrkao osnovne ljudske vrijednosti i osjećaj za bar najobičnijom riječi suosjećanja dokazuju da je ova zemlja otišla k vragu.

I ja duboko žalim za vremenom kad smo živjeli život dostojan čovjeka i znali da možemo računati na pomoć i prijatelja i neznanaca.

"Nema besplatnog ručka!" viče gromoglasno bivši Američki predsjednik Gerald Ford ........ma bravo, dostojan pozdrav za kraj nekoga tko: Vjerujem da samo znanje i sposobnost u struci može čovjeku na ovim prostorima omogučiti opstanak i preživljavanje, a ostali na žalost-"pod most".

Želim samo poručiti svima koji sudjeluju u ovom moralno-novačano-utopističkom prepucavanju da mi ni jednom trenutku nije bila namjera prosipati pamet niti izazivati ničje sažaljenje ali ne mogu ne reagirati na ovakve ispade jer ponavljam još uvijek mislim da ima ljudi koji imaju u sebi topline i osjećaja za tuđe probleme i želju da pomognu a to je i bila osnovna ideja posta.

Tko ne želi pomoći ne mora ali neka ne drži predavanja i soli pamet drugima kako su sami krivi, otvorite drugi post sa moralnim savjetima najbolje pod imenom Majka Tereza pokrivena dekicom tj.guberom (neka mi Bog oprosti što petljam mrtvu ženu u ovakvom kontekstu).

Obećavam sama sebi da je ovo zadnji put da se obazirem na ovakve bisere mudrosti .Svi ostali koji želimo pronaći ćemo način da si pomognemo međusobno.

[fikus]

Da! Da! I sada bih ja trebao roniti krokodilske suze nad sudbinom XXXXXXX i XXXXXXXXX koji su nepromišljeno i bezglavo uletjeli u dužničko ropstvo banke i koji su postali najbolje bankovne mušterije sa kojima će banka imati ekstra profite. Trebao bih pjevati i svirati u iste diple onih koji sada kukaju i lupaju se glavom o zid, jer su svoju i egzistenciju svojih najbližih doveli u pitanje opstanka. Trebao bih im opjevati odu na "hrabrosti" njihovog bezumnog zaduživanja i trošenja kao da je to zemlja "šlarafija" u kojem ćemo samo staviti dudice u usta i pocuclati sve novčane efektive koje nam stoje na raspolaganju u bankovnim trezorima i onda ćemo se igrati velikih "menađera" koji će za tuđi novac ulagati u svoj komfor i predati se nirvani svih užitaka dok traje "prividno blagostanje proisteklo iz bankovnih sefova". Koji su to bili "slatki, ali otrovni bonbončići" koji su progutali "neupučeni", najblaže rečeno, neodgovorni i nezreli pioni ovog sustava u kojemu je banka jedini dobitnik, ne obazirući se ni na kakve socijalne aspekte i moralne kriterije ovakvog privređivanja na ljudima kojima su zamirisali mamcem i navukli ih na udicu. Zašto se ne apelira na te bankovne bossove na dignitet i "lijepe riječi" nad jadnom rajom koji su uletjeli u ovaj demonski rašamon zaduživanja? Zašto od njih ne tražiti milost i solidarnost nad ovim "tulipanima" (ma nemam drugog izraza za ovakve "građanske parazite") da im barem smanje kamatu nad novčanim sredstvima koje su podigli? Jesu li takvi možda kupili od tih novaca recimo sredstvo za rad, obrađivanje zemljišta, melioraciju, pogon sa strojevima u kojima bi zaposlili ovaj narod, ili...? NEEEE! Nitko mi ne može reći, i to je najstrašnija glupost koju sam ikada pročitao, da je razlog ovog strašnog zaduživanja - egzistencijalno preživljavanje zbog malih plača. Treba vidjeti statistiku i uočiti kamo je otišao novac posuđen od banaka. Ipak je to bila opća grabež, razbacivanje, bahato ponašanje nad tuđim sredstvima i sada evo ronimo suze nad onima koji se nalaze u bezizlaznom položaju. Osobni bankrot je najbolje rješenje za takve slučajeve, a nikako "topla riječ, nekakva solidarnost, ili neko suosječanje", ili ne daj Bože glumatanje Majke Tereze (bez obzira što se ona spominje u tom kontekstu). Stvar je definitivno ovakva: mnogi će se ubiti, netko će prodati svoju imovinu i završiti kao beskučnik, mnogi će kopati po kantama za smeće, biti će tu i ovrha kao u priči, itd, ali to je sve normalna pojava visoko zaduženih zemalja na koje se ne treba previše obazirati, jer život ide dalje, zar ne?

 

editirala newbie

[alex13]

[scampy]

ljudi...pa kuda ste odlutali...u prethodnim postovima ima argumenata za i protiv ali nikako se ne slažem,prvo sa terminom -dužničko ropstvo!!!!!

svi koji su i uzeli kredit za auto,stan i sl.što zovete luxuzom a to luxuz nije već odavno,debelo su u banani ali uglavnom ne svojom krivnjom..

kamate su enormno porasle,na stamb.kred.gotovo 1000 kn mjesećno? o tome pričamo.u vrijeme recesije kad se većini događaju vrlo loše stvari u egzistencijalnom smislu,bankari podižu kamate i tako sebi dižu dobit na god. nivou a time i plaće..dnevnice...

odavno smo "uređeno" društvo i takve stvari se ne bi smjele događati......

odgovorno tvrdim:to nam se događa JER SMO RAVNODUŠAN NAROD,sklon malo gunđati a onda prihvartiti ponuđeno.. i idemo dalje....

upravo zato podržavam ovaj post od samog početka i molim da se uključe svi oni koji mogu pridonjeti formiranju nekog tijela koje bi moglo parirati bankama u bilo kom smislu...

svi oni koji imaju potrebe da filozofiraju neka otvore novi post!

iz iskustva znam da najviše filozofiraju oni koji su u najvećoj potrebi(u bilo kom smislu)...

[newbie]

@fikus,

pri sljedećoj pojavi želje kvalificiranja ljudi izrazima koji su gore editirani bilo bi poželjno predhodno se ugristi za jezik, tj. prst.

 

Hvala.

[alex13]

Bravo:JER SMO RAVNODUŠAN NAROD, upravo to je pravi razlog.Sve dok se događa drugima nas se ne tiče i daleko im lijepa kuća jer tko ih je tjerao da ostanu bez dekice.

Ajmo mi iz početka, svi koji nešto žele učiniti i pomoći su dobrodošli, packe po prstima , pameti i ostalim dijelovima tijela mogu proći ako su konstruktivne sve ostalo je presipanje iz šupljeg u prazno.

Ne da mi se više ponavljati da ovo nije parlaonica i činjenica je da svatko ima pravo na svoje mišljenje (jel ovo demokracija ili nije, jel smo dobili šta smo htjeli?)ali ne znači i da je takmičenje tko će koga bolje ispljuvati.

Pokrenula sam pitanje s pravne osobe i malo strpljenja da vidimo šta se može napraviti.

Svim sudionicima ove rasprave želim ugodan prošireni i produženi vikend, a sutra idemo ispočetka.Tako to biva u zemlji na brdovitom Balkanu (baš sam htjela ubaciti tobože ali sam se sjetila Žužula).

[alex13]

ude je napisao: klik-ovdje

Poštovani !

 

Vaša plemenita i svakako korisna ideja nije neostvariva .

Vi imate ideju nekadašnjeg oblika pomoći" MUTUALIZAM "

Takav oblik pomoći potječe još iz robovlasništva .

 

U posve novim prilikama u naše vrijeme, kada visoki državni i socijalni troškovi ugrožavaju nacionalne ekonomije i navode na preispitivanje funkcija države dobrobiti, dodatno osiguranje, uzajamna pomoć i samopomoć građana ponovno se otkrivaju kao alternativa državnom

intervencionizmu.

U takvoj situaciji moguće je govoriti o obnovi mutualizma u našem vremenu.

U okviru Međunarodne asocijacije socijalnog osiguranja ( AISS )kao aktivan član djeluje Federacija društva uzajamne pomoći, a 1992. godine je u Parizu održan međunarodni kolokvij o mutualizmu i perspektivama istog .

 

U našim prilikama prisutan je oblik mutualizma osnivanjem udruga umirovljenika , koja kroz članstvo, članarinu pruža razne oblike pomoći pa i novčane .

 

Vi bi trebali osnovati udrugu , definirati članove , financiranje udruge , način vođenja , organ upravljanja ,

Udruga pri osnivanju mora imati Statut i sve naprijed rečeno mora biti definirano kroz statut .

Udruga se mora registrirati , mora imati odobrenje Ureda za gospodarstvo .

 

Vi morate krenuti od Ureda za gospodarstvo i sve rješavati korak po korak. Udruga bi morala imati sjedište ,poslovni prostor , žiro račun, pečat, početni kapital.

Nekada su kase uzajamne pomoći funkcionirale na način da su se odobravali krediti u visini mjesečno prikupljene članarine .

 

Nadam se da će se Vaša ideja i realizirati .

 

Pozdrav!

 

Evo dragi moji forumaši pomoć je stigla, abiba i svi ostali znači nije nemoguće samo nas čeka hrpa posla,ja se osobno ne bojim i moram priznati da mi je izuzetno dragoo što je jedna fenomenalna ideja koja je u začetku otplivala u totalno krive vode(svi smo čitali kako i zašto9 zaživila i što smo dokazali da smo jedni drugima ipak ljudi a ne vukovi!

Ajmo sada da vidimo kako ćemo početi

 

editirala newbie

[newbie]

Radi sudionika rasprave radi, bilo bi uputno citirati ili ostaviti napomenu o autoru kopiranog teksta...

[Poduzetnica]

ude je napisao:

Poštovani !

 

Vaša plemenita i svakako korisna ideja nije neostvariva .

Vi imate ideju nekadašnjeg oblika pomoći" MUTUALIZAM "

Takav oblik pomoći potječe još iz robovlasništva .

 

U posve novim prilikama u naše vrijeme, kada visoki državni i socijalni troškovi ugrožavaju nacionalne ekonomije i navode na preispitivanje funkcija države dobrobiti, dodatno osiguranje, uzajamna pomoć i samopomoć građana ponovno se otkrivaju kao alternativa državnom

intervencionizmu.

U takvoj situaciji moguće je govoriti o obnovi mutualizma u našem vremenu.

U okviru Međunarodne asocijacije socijalnog osiguranja ( AISS )kao aktivan član djeluje Federacija društva uzajamne pomoći, a 1992. godine je u Parizu održan međunarodni kolokvij o mutualizmu i perspektivama istog .

 

U našim prilikama prisutan je oblik mutualizma osnivanjem udruga umirovljenika , koja kroz članstvo, članarinu pruža razne oblike pomoći pa i novčane .

 

Vi bi trebali osnovati udrugu , definirati članove , financiranje udruge , način vođenja , organ upravljanja ,

Udruga pri osnivanju mora imati Statut i sve naprijed rečeno mora biti definirano kroz statut .

Udruga se mora registrirati , mora imati odobrenje Ureda za gospodarstvo .

 

Vi morate krenuti od Ureda za gospodarstvo i sve rješavati korak po korak. Udruga bi morala imati sjedište ,poslovni prostor , žiro račun, pečat, početni kapital.

Nekada su kase uzajamne pomoći funkcionirale na način da su se odobravali krediti u visini mjesečno prikupljene članarine .

 

Nadam se da će se Vaša ideja i realizirati .

 

Pozdrav!

 

Reklo bi se da na temeljima mutualizma djeluje i danasnje socijalno tj. zdravstveno kao i mirovinsko osiguranje. Placamo dok smo zdravi i radno sposobni, a koristimo kad to vise nismo, he. Pa nema razloga da slicno ne djeluje i navedena udruga.

 

Koliko je ljudi potrebno za osnivanje iste (najmanje troje)?

Na sto bi bilo dobro posebno obratiti paznju kod pisanja Statuta?

Pocetni kapital daju osnivaci? Postoji li neki zakonski minimum osnivackog tj. pocetnog kapitala?

Kod Zaklada je uobicajeno da fiksni i varijabilni troskovi poslovanja ne prelaze 10 % godisnjeg prihoda, znaci 90% namijenjuju aktivnostima zbog kojih je i osnovana.

 

A evo, da se sa 20 Kn uclane samo svih 19179 u ovom casu registriranih korisnika Legalisa, brzo bismo skupili 383.580 Kn, zar ne?

 

Gdje cemo staviti sjediste Udruge, u Legalis, da sve bude na pravom mjestu?

Lijepi pozdrav

[alex13]

Dobro jutro,

ja sam za, malo sam udaljena od središnjice ali ne znači da neću dati sve od sebe,predlažem da najprije pročitamo Zakon a onda po dogovoru svi koji žele se uključiti da krenu.Abiba daj se javi,vidiš da smo se pokrenuli i sada samo (znam da nije samo) podijeliti zadatke.

Ma ljudi krasni ste, vraćate mi vjeruje u sve što sam mislila da više nemamo.

Dosta priče ajmo da vidimo tko će šta.

Pozdrav svima

[abiba]

Tu sam, drago mi je što smo tu," malo nas je al nas ima".

Opet ponavljam, treba nas puno,puno. Od malo uloga ništa. Da li da se pusti anketa na Legalisu da uopće vidimo koliko je ljudi zainteresirano? Nadam se da ste pročitali Zakon o udrugama, tamo ima i Statut udruge itd. Tko se pravno kuži, neka da svoje mišljenje. Što se financija tiče, alex je tu, ja i moja prijateljica također smo financijske struke, znači tu ne bi bilo problema.

[ude]

Poštovani !

 

Statut takvih udruga imao bi otprilike slijedeći sadržaj :

 

 

 

STATUT

 

čl.1. Naziva

čl.2. sjedište

čl.3. trajanje

čl.4. djelatnost:

-projekti

-aktivnosti

-prihodi

Asocijacija može obavljati i druge aktivnosti

potrebne i korisne za članove i nju samu .

 

čl.5.imovina

čl.6.članovi osnivači su oni koji potpišu konstituirajući akt

 

čl. 7. Ostali članovi

fizičke osobe i svi drugi subjekti koji imaju interes za aktivnosti i koji podržavaju aktivnosti

 

čl. 8. Sponzori

 

fizičke i pravne osobe

 

čl.9. počasni članovi

 

čl.10.prava i obveze članova,

članarina , utvrđena najmanja ovisno o mogućnostima člana -socijalnog statusa

 

čl.11. istup iz članstva

-pismeni zahtjev

-mogu biti isključeni radi neplaćanja članarine

ponašanja suprotna moralu i ciljevima associjacije .

- izbačeni članovi nemaju pravo na povrat uloga

 

čl.12- Organi :

 

 

_ Skupština

 

-predsjedništvo

-predsjednik

-direktor

-administrator

-kolegij unutarnje kontrole

 

čl. 13. Skupština je konstituirana od svih članova

može imati redovnu sjednicu i izvsnrednu koju

saziva predsjedništvo-posebnom odlukom

čl.14.Konstituiranje i raspuštanje skupštine

 

čl.15. način glasovanja

 

-dizanjem ruku

-ako to odluči skupština glasanje može biti tajno

 

čl.16.Predsjedništvo :

 

-bira se iz redova osnivača i drugih članova

-najviše 11 članova.

 

čl.17 Zadaće predsjedništva

 

čl.18 Predsjednik SK.

 

čl.19. direktor

 

-predstavlja i odgovoran je za ekonomske aktivnosti

-sklapa i potpisuje ugovore

-kontrolira aktivnosti osoblja asocijacije .

 

čl.20. Administrator

-odgovoran je za knjigovodstvo i poreze

- funkcija se može akumulirati sa funkcijom direktora

 

čl.21. Kolegij revizora (interna kontrola )-bira skupština -mandat 3 godine

 

 

čl.22. Poslovna godina završava 31. prosinca

 

 

čl.23.Za sve što nije predviođeno ovim statutom primjenjivati će se odredbe pozitivnih propisa.

 

 

 

 

Predsjednik Skupštine :

 

 

To bi bilo moje viđenje statuta kojeg treba redefinirati u skladu sa potrabama i ciljevima .

 

Mutualizam treba gledati kao princip solidarnosti , potrebe svakog onemogućavanja komercijalizacije života čovjeka i njegovih vrijednosti.

Mutualizam predstavlja i princip odgovornosti za nove generacije.Potrebno je zaštitnički gledati na integritet čovjeka ,onemogučavanjem degradaciju i izrabljivanje čovjeka .

 

Temelj demokracije jeste mogućnost slobodnog udruživanja između ostalog .

 

Pozdrav !

[ude]

Poštovana newbie!

 

Teško mi je citirati sve izvore informacija o mutualizmu .

1.

Spomenuti ću samo jedan " DANSK PUBLICK RELATIONS FORENING i februari 1993 behover sistemet en mutualistisk

grundorgasnisation ."

2. Mutualistiska principer,Forening som erbjuder at mjuk-help.

 

 

3. ARCI Italia associazione mutualistica

 

 

O mutualizmu ima članaka u svim europskim zemljama i na

svim jezicima .

 

Ako je što pogrešno iznijeto nije namjerno. Moje isprike forumašima .

[ultra]

Nadovezujem se još jednom na sve do sada rečeno, jer je sve navedeno samo općenito:osnivanje udruge,statut,nadležnosti,djelatnosti...

 

Konkretno i najvažnije u cijeloj ovoj priči je definirati djelatnost.

Pojednostavljeno:Udruga se financira iz članarina svojih članova ili donacijama.Tim članarinama ili donacijama želi pomoći u otplati kredita svojim članovima (može se u statutu navesti i nečlanovima).

 

Ukoliko navede novčarsko poslovanje,jer zatvara kreditne partije građana,podliježe Zakonu o novcu,a tada mora za rad dobiti odobrenje Hrvatske narodne banke.

 

Ukoliko se Udruga registrira kao humanitarna udruga, u smislu Zakona o humanitarnoj pomoći (NN 96/03),mora se upisati u odgovarajući upisnik u RH,kojemu je statutarni cilj pružanje humanitarne pomoći.Status humanitarne udruge stječe se pribavljanjem suglasnosti Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi.(Zakon o humanitarnoj pomoći:NN 83/92 i Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija NN 199/03).

[newbie]

ude je napisao:

Poštovana newbie!

 

Teško mi je citirati sve izvore informacija o mutualizmu .

...

Napomena gore se odnosila na prenošenje vaše objave s drugog mjesta.

Naime, primjetna je na forumu zadnje vrijeme pojava citiranja bez napomene ili opcije oznake citata, pa radi lakše preglednosti i logike konverzacije sudionika rasprava...

[alex13]

Dobar dan,

pozdrav svima, vikend je na kraju i idemo sutra Jovo nanovo.

Maknuli smo se od početka i to je dobro ali vidim da smo svi malo stali, količina posla pred nama je stvarno velika i nemojte da nas to pokoleba.Sutra počinjem raditi nakon godišnjeg (ha blago meni)i želim krenuti sa nečim konkretnim za nas.

Svi koji se žele uključiti u ovu akciju bilo bi dobro da se logiraju na raspravu da znamo sa koliko snaga možemo računati, naravno da nije obavezno ali bar poprilici da vidimo koliko nas ima jer broj korisnika je sve veći.Za osnivanje udruge trebamo stručnu pravničku pomoć i zato molim sve takve da nam pomognu kod statuta i ostalog.

Ajmo ljudi pokrenuli smo se a to je jako bitno jer znači da nitko od nas nije sam.

Sretno sutra svima i da nam kraj godine donese bar korak naprijed!

[alex13]

ovo je prenešeno sa Večernji.hr pa molim Vas pročitajte, znači da nismo svi ludi ako se bunimo zbog bezumlja:

 

Gospodarstvo

29. 06. 2009. | 19:10

DUŽNIČKO ROPSTVO

Udruge će tužiti banke zbog kamata

Autor Romana Kovačević Barišić

 

Marija Duljković, sudska vještakinja za bankarstvo, upozorava na spornost internih odluka banaka

Marija Duljković, sudska vještakinja za bankarstvo, upozorava na spornost internih odluka banaka

Foto: Željko Lukunić

 

Kad dođemo u banku po kredit, ponizno slušamo i potpisujemo sve što se od nas traži, a ne bismo trebali! Banke nas svojim podizanjem kamata guraju u dužničko ropstvo zahvaljujući tome što država dopušta divlji kapitalizam i ne pokreće mehanizme koje može. Tema je to koju je otvorila Hrvatska udruga za zaštitu potrošača na današnjem okruglom stolu.

 

– Potrošački krediti s promjenjivom kamatom bez ugovorene referentne kamatne stope velik su rizik za potrošače. Banke potpuno jednostrano dižu kamate temeljem internih odluka, no prema dva naša zakona, takvi bi ugovori mogli biti ništetni – upozorava Marija Duljković, stalni sudski vještak za bankarstvo, financije i računovodstvo.

 

U uređenim državama referentna je kamatna stopa EURIBOR (danas je iznosila 1,62 posto, a izračunava se dnevno), na koju se dodaje kamatna marža (ovisno o kreditnoj sposobnosti), a kod nas je to poslovna odluka banke.

 

– I to kad im je upitan profit i bonusi! Vlada, HANFA i HNB ne smiju to dopustiti, dužni su stvoriti mogućnost da svi građani imaju jednaku šansu – kaže Zlatko Koračević, član saborskog Odbora za financiranje.

 

Vesna Brčić Stipčević, predsjednica HUZP-a, ustvrdila je da se u RH slobodno tržišno gospodarstvo pogrešno tumači, a osobito to dolazi do izražaja u aktualnoj recesiji, kada su jake zapadne države redom intervenirale u gospodarstvu jer je to, kaže, pitanje opstanka naroda. M. Duljković ističe da je neprihvatljivo to što HNB ne reagira, a on je regulator koji može čak i odrediti obvezne mjere u ugovoru o kreditu.

 

Odredbe ugovora o kreditu po kojima banka sama odlučuje o kamatama može biti ništavna po Zakonu o zaštiti potrošača i po Zakonu o obveznim odnosima. ZZP kaže da promjene pojedinih odredbi mogu biti ništetne ako uzrokuju znatnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača, a po ZOO-u ako su suprotne načelu savjesnosti i poštenja koje uzrokuju očiglednu neravnopravnost u pravima i obvezama.

 

Istodobno, ZZP kaže da ništetnost pojedine odredbe ne znači i ništetnost cijelog ugovora.

 

Svatko kome je rata kredita u posljednje vrijeme narasla zasigurno će reći da je nemoćan i neravnopravan u toj odluci! Mogućnost kolektivne tužbe predviđa skori Zakon o izmjenama i dopunama ZZP-a, a samo jedna presuda bit će obvezujuća za sve istovrsne situacije.

 

– Od dva saveza potrošačkih udruga, jedan će zasigurno podnijeti takvu tužbu zbog ugovora o potrošačkim kreditima – kaže V. Brčić Stipčević.

Molim vas idemo krenuti i pomoći jedni drugima

[Poduzetnica]

Ako je ugovor o kreditu ugovor kao i svaki drugi u kojem dvije strane sporazumno i transparentno postignu neki dogovor uz jasno naznacena medjusobna prava i obveze u nekom dogovorenom roku, onda je, po mom misljenju, kod ugovora o kreditu problematicno i upitno nepostojanje tocne informacije na kojoj se zasniva tocno shvacanje realnosti, a koje je potrebno da bi stranka dala suglasnost stavivsi svoj potpis na navedeni ugovor.

 

Ni bankovni ugovori ni bankovni komercijalisti koji te financijske aranzmane prodaju, ne navode informacije o tocnim karakteristikama financijske operacije pa time dovode kupce u zabludu obzirom da zapravo svojim formulacijama onemogucavaju spoznavanje realnih ucinaka dogovora nego doprinose stvaranju laznog i nerealnog odraza stvarnosti.

 

Pa mi se cini da bi se na tom laznom i u svakom slucaju nepotpunom prikazu stvarnosti zapravo mogla temeljiti nistavnost navedenih ugovora obzirom da zapravo manjka njegov osnovni dio, a to je pristanak stranke – koja sasvim sigurno ne bi ugovor potpisala da je bila u posjedu tocnih informacija o stvarnim ucincima navedenog ugovora.

 

A onda je, naravno, jos druga strana price zasto su ti ugovori tako napisani tj. da li „slucajno“ ili namjerno....

 

U svakom slucaju, vjerujem da bi se bolji ucinak za sve ostecene i dovedene u zabludu postigao kad bi se svi ti ugovori ponistili ili barem poslali na ozbiljan "popravak".

[abiba]

KAKO REGISTRIRATI UDRUGU U REPUBLICI HRVATSKOJ?

 

Copyright © 2002 Međunarodni centar za neprofitno pravo

(International Center for Not-for-Profit Law – ICNL), Budimpešta

Sva prava pridržana

Tiskanje ove publikacije omogućeno je financijskom potporom Agencije Sjedinjenih Američkih Država za međunarodni razvoj (United States Agency for International Development – USAID), u skladu s uvjetima ugovora br. EDG-A-00-00002-00. Mišljenja izražena u ovoj publikaciji

su mišljenja autora i ne izražavaju nužno stajališta Agencije

Nakladnik

B.a.B.e.

Grupa za ženska ljudska prava

Zagreb, Vlaška 79

Za nakladnika

RADMILA SUČEVIĆ

Lektura, dizajn i prijelom

MIRKO BANJEGLAV

Ilustracije

KREŠIMIR SKOZRET

ISBN 953-6967-00-6

Tisak

TISKARA ŽUPAC, Zagreb

 

Mladen Ivanović

KAKO REGISTRIRATI UDRUGU U REPUBLICI HRVATSKOJ?

International Center for Not-for-Profit Law

B.a.B.e

Zagreb, ožujak 2002.

SADRŽAJ

I. UVODNE NAPOMENE

II. ŠTO JE UDRUGA?

III. OSNIVANJE UDRUGE KOJA SE REGISTRIRA

STJEČE PRAVNU OSOBNOST

A. OSNIVAČI UDRUGE

B. OSNIVANJE UDRUGE

C. STATUT UDRUGE

C.1. Obvezni sadržaj statuta

C.1.1. Naziv

C.1.2. Sjedište

C.1.3. Zastupanje

C.1.4. Javnost rada

C.1.5. Ciljevi osnivanja

C.1.6. Djelatnosti

C.1.7. Članstvo

C.1.8. Tijela

C.1.9. Prestanak postojanja

C.2. Fakultativni sadržaj statuta

D. POSTUPAK REGISTRACIJE UDRUGE

D.1. Podnošenje zahtjeva

D.2. Postupak registracije

D.3. Predmnjeva o upisu

D.4. Izrada pečata

D.5. Prijava Državnom zavodu za statistiku

D.6. Otvaranje žiro-računa

IV. OSNIVANJE UDRUGE BEZ PRAVNE OSOBNOSTI

(NEFORMALNE UDRUGE)

A. OSNIVANJE

B. OTVARANJE ŽIRO-RAČUNA

C. STATUT

D. NAČIN DJELOVANJA NEFORMALNE UDRUGE

V. PRIMJERI DOKUMENATA POTREBNIH ZA REGISTRACIJU UDRUGE

V.1. Statut udruge

V.2. Zapisnik sa osnivačke skupštine

V.3. Ugovor o osnivanju neformalne udruge

PRAVNA POMOĆ I SAVJETI UDRUGAMA

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

I. UVODNE NAPOMENE

U ovoj se brošuri razmatra samo osnivanje udruga koje žele na formalan

način urediti svoju unutarnju organizaciju i međusobne odnose

između članova. Radi se dakle o udrugama čiji članovi žele unutarnju

organizaciju udruge i svoja prava i obveze urediti u pisanoj formi – osnivačkim aktom – čak i onda kada ne žele steći status pravne osobe (vidjeti

IV. poglavlje), odnosno o udrugama koje se žele upisati u registar

udruga i time steći svojstvo pravne osobe (vidjeti III. poglavlje).

Važno je napomenuti da hrvatski pravni poredak dopušta djelovanje

i potpuno neformalnih udruga, primjerice različitih oblika ad-hoc građanskih inicijativa, ali iz razumljivih razloga o ovim se oblicima udruga

ne govori u ovoj brošuri, jer za njihovo djelovanje nije potreban nikakav

poseban postupak osnivanja i uređenja unutarnjih odnosa.

II. ŠTO JE UDRUGA?

Pojašnjenje pojma udruge započet ćemo njenom definicijom iz Zakona

o udrugama (“Narodne novine” br. 88/01, u daljnjem tekstu: Zakon).

Prema odredbi članka 2. stavka 1. Zakona, udruga je svaki oblik

slobodnog i dobrovoljnog udruživanja više fizičkih, odnosno pravnih

osoba, koje se, radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za

zaštitu ljudskih prava i sloboda, te ekološka, humanitarna, informacijska,

kulturna, nacionalna, pronatalitetna, prosvjetna, socijalna,

strukovna, športska, tehnička, zdravstvena, znanstvena ili druga

uvjerenja i ciljeve, a bez namjere stjecanja dobiti, podvrgavaju pravilima

koja uređuju ustroj i djelovanje toga oblika udruživanja.

Navedenu odredbu Zakona pojasnit ćemo na jednostavan na-

čin: u pravnom sustavu Republike Hrvatske postoje različite vrste

pravnih osoba (npr. trgovačka društva, ustanove, zaklade, vjerske zajednice,

političke stranke, itd.), a udruga je samo jedna od njih. U širem

smislu, pobrojane pravne osobe čine dio civilnoga društva. Odabir

vrste pravne osobe koju ćemo osnovati ovisit će o cilju i svrsi osnivanja, odnosno o tome kakvu djelatnost želimo obavljati putem pravne

osobe. Ako je namjera stjecanje profita, u pravilu ćemo osnovati trgovačko društvo, ako je namjera obavljanje dobrotvorne djelatnosti,

osnovat ćemo zakladu, itd. Naravno, pitanje je kada ćemo osnovati

udrugu? Zakon nas upućuje na postojanje najmanje tri svojstva koja u bitnome

određuju karakter udruge kao pravne osobe. Prije svega, udruga se osniva

za obavljanje djelatnosti kojima svrha nije stjecanje dobiti. Drugo,

svrha osnivanja udruge može biti zaštita osobnih probitaka osnivača

i članova (npr. udruga oboljelih od neke bolesti ili strukovna udruga),

zauzimanje za zaštitu vrijednosti od općeg interesa (ljudska prava i

slobode, ekologija i sl.) ili zaštitu bilo kojih drugih uvjerenja i ciljeva.

Treće, ali jednako važno, jest da osnivači udruge samostalno, u okvirima

koje postavlja Zakon, stvaraju pravila koja uređuju ustroj i djelovanje

udruge. Dakle, udruga se osniva ako svrha osnivanja nije stjecanje dobiti

već zalaganje za probitke određene interesne skupine (osnivača i

članova), zaštita vrijednosti od općeg interesa ili zaštita drugih uvjerenja

i ciljeva, te ako se svrha ostvaruje obavljanjem djelatnosti za

koje nije predviđen posebni oblik pravne osobe. Hoće li se udruga registrirati, i time steći svojstvo pravne osobe, ovisi isključivo o volji osnivača. Ako je registrirana, udruga stječe određena prava koja neregistrirane udruge nemaju, a koja proizlaze iz

bitnih svojstava pravne osobe. Na primjer, udruga koja ima svojstvo

pravne osobe odgovara za obveze koje je preuzela u pravnom prometu

samo svojom imovinom, ne i imovinom svojih osnivača i članova.

Osim toga, porezne olakšice, te neke druge pogodnosti [npr. pravo da

se natječe za financiranje određenih projekata iz sredstava državnog

proračuna, ili proračuna jedinica lokalne (regionalne) samouprave),

imaju samo udruge koje imaju svojstvo pravne osobe]. Radi preglednosti,

u nastavku teksta izložit ćemo način osnivanja udruge koja se

registrira i stječe svojstvo pravne osobe, a potom i način osnivanja

neformalne, neregistrirane udruge koja nema pravnu osobnost.

 

III. OSNIVANJE UDRUGE KOJA SE REGISTRIRA I STJEČE PRAVNU OSOBNOST

A. OSNIVAČI UDRUGE

Za osnivanje udruge potrebna su najmanje tri osnivača. Osnivači

mogu biti poslovno sposobne fizičke osobe, ili pravne osobe.

Poslovno je sposobna ona fizička osoba koja može sama biti nositelj

prava i obveza u pravnom poretku. U pravilu su to punoljetne osobe

(osim onih kojima je poslovna sposobnost oduzeta odlukom suda zbog

psihičke bolesti ili drugog razloga), a izuzetno to mogu biti i maloljetne

osobe. Osnivači udruge mogu biti domaći državljani i stranci, bez

ikakvih ograničenja. Već smo uvodno naveli neke vrste pravnih osoba u pravnom poretku Republike Hrvatske. Svaka od njih može biti osnivač udruge. Međutim, osnivači udruge mogu biti i strane pravne osobe, također bez ograničenja.

Udrugu mogu osnovati samo fizičke osobe, samo pravne osobe, ili

osnivači mogu biti i fizičke i pravne osobe istovremeno. Potrebno je

da ukupan broj osnivača bude najmanje tri, ali, naravno, može ih biti

i više. Za preporučiti je da se prilikom osnivanja udruge broj osnivača

svede na razumnu mjeru iz posve praktičnih razloga (npr. radi lakšeg

popunjavanja potrebnih obrazaca, jednostavnije procedure odlučivanja, itd.).

B. OSNIVANJE UDRUGE

Da bi se udruga osnovala potrebno je održati osnivačku skupštinu.

To znači da se svi osnivači moraju naći na jednom mjestu i donijeti,

među ostalim, odluku o osnivanju udruge. Prema prevladavajućem stajalištu

registracijskih tijela, nije dopušteno da se o tome osnivači izjasne

na drugi način (telefonom, telefaksom, elektronskom poštom

Maloljetne osobe starije od 16 godina mogu steći poslovnu sposobnost ako zaključe

brak ili zasnuju radni odnos prije navršenih 18 godina života. i sl.), bez osobnog prisustva na osnivačkoj skupštini. Ipak, smatramo

da ne postoji zapreka da osnivača na osnivačkoj skupštini zastupa punomoćnik, uz specijalnu punomoć.2. Ostale odluke koje treba donijeti

osnivačka skupština jesu sljedeće: odluka o pokretanju postupka za

upis u registar udruga; odluka o usvajanju statuta; odluka o izboru tijela

upravljanja i osobe ovlaštene za zastupanje udruge.

O tijeku osnivačke skupštine potrebno je sastaviti zapisnik. Zapisnik

mora potpisati osoba koja ga je sastavila (zapisničar), a poželjno

je da ga potpiše barem još jedna osoba koja će potvrditi vjerodostojnost

njegova sadržaja (ovjerovitelj zapisnika).3

C. STATUT UDRUGE

Statut je temeljni opći akt udruge. Mora sadržavati odredbe o pitanjima

koja je Zakon utvrdio kao minimalni obvezni sadržaj statuta udruge.

Osim toga, statut može (ali ne mora) sadržavati i druge odredbe

koje su Zakonom pobrojane.

C.1. Obvezni sadržaj statuta

Pri izradi statuta potrebno je imati na umu niz odredbi zakona kojima

su dodatno uređeni pojedini dijelovi sadržaja statuta, pa ih radi

preglednosti navodimo posebno.

C.1.1. Naziv

Statutom je potrebno jasno utvrditi naziv udruge. Pritom, pravilo

je da naziv udruge mora biti na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.

Međutim, naziv udruge može sadržavati i pojedine strane riječi ako

one čine ime međunarodne organizacije čija je udruga članica (npr. Specijalna punomoć sadrži izjavu neke osobe da je pri poduzimanju radnje koja je u punomoći izričito navedena može zastupati neka druga, poimence određena osoba. Vidjeti primjer zapisnika sa sjednice osnivačke skupštine u poglavlju IV. Amnesty International, Green Peace i sl.), ako su te riječi uobičajene u hrvatskom jeziku, ako za njih nema odgovarajuće riječi u hrvatskom jeziku (npr. tae kwon do), ili ako se radi o riječima mrtvog jezika. Udruga kojoj je cilj osnivanja zaštita i promicanje interesa pripadnika

nacionalne manjine, može uz naziv na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu imati i naziv na jeziku i pismu nacionalne manjine. Osim toga, takva udruga može u nazivu navesti i naziv nacionalne manjine te njegove izvedenice.

Statutom se može predvidjeti da će udruga uz naziv na hrvatskom

jeziku i latiničnom pismu koristiti i prijevod naziva na jedan ili više

stranih jezika. Naziv na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu mora se

koristiti na prvom mjestu (misli se na korištenje naziva u pravnom

prometu, dakle pri komunikaciji s drugima, izgled memoranduma, pisama i sl.).

Uz puni naziv statutom se može propisati i uporaba skraćenog

naziva. Skraćeni naziv mora sadržavati karakteristični dio naziva udruge.

Ponekad će skraćeni naziv moći činiti skraćenica sastavljena od

početnih slova riječi koje čine naziv udruge, a ponekad će skraćeni naziv

činiti samo dio punog naziva udruge (npr. ako puni naziv udruge glasi:

Humanitarna udruga za pomoć djeci i starijim osobama “Sunce grije”, skraćeni bi naziv mogao glasiti: Humanitarna udruga “Sunce grije”). Udruga u nazivu može rabiti riječ “Hrvatska” na bilo kojem jeziku i njene izvedenice, te dijelove grba i zastave Republike Hrvatske, kao i nazive drugih država te nazive jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, dijelove njihova grba i zastave te imena međunarodnih organizacija i imena fizičkih osoba, ali samo na način kojim se ističe njihov ugled i dostojanstvo.

C.1.2. Sjedište

Statutom je potrebno utvrditi mjesto sjedišta udruge. To, međutim, ne znači da je obavezno utvrditi i adresu sjedišta unutar utvrđenog mjesta. Iako se to može učiniti, razlozi pragmatičnosti govore u prilog preporuci da se statutom utvrdi da odluku o adresi sjedišta donosi izvršno tijelo udruge (npr. upravni odbor). Na taj način udruga će, u

slučaju preseljenja na novu adresu unutar istog mjesta sjedišta, registracijskom

tijelu dostaviti samo odluku izvršnog tijela, a neće morati sazivati sjednicu skupštine i donositi odluku o izmjeni odredbe statuta kojom je utvrđena adresa sjedišta udruge.

C.1.3. Zastupanje

Statutom je potrebno jasno propisati tko zastupa udrugu. U pravilu,

odredba o zastupanju vezat će zastupanje uz određenu dužnost (npr.

udrugu zastupa predsjednik udruge). Pritom, udrugu može zastupati

jedna ili više osoba.

C.1.4. Javnost rada

Statutom je potrebno urediti pitanje javnosti rada udruge. To znači

da je potrebno propisati na koji će način udruga svoje članove (a ako

osnivači to žele, i širu javnost), obavještavati o svojem radu. Ovo je pitanje

osobito značajno za udruge koje imaju relativno veliki broj članova. Međutim, obveza javnosti rada ne sprečava udrugu da statutom

propiše uvjete pod kojima će javnost biti isključena sa sjednica tijela

upravljanja ili drugih aktivnosti udruge.

C.1.5. Ciljevi osnivanja

Statut mora sadržavati odredbu iz koje će biti vidljivo radi kojih je

ciljeva udruga osnovana. Ovom odredbom nije potrebno propisivati

konkretne djelatnosti kojima će se udruga baviti, već utvrditi opći cilj

osnivanja udruge. Već je uvodno citirana odredba Zakona o udrugama uputila na neke

od mogućih ciljeva osnivanja udruge. Pritom, na prvo je mjesto stavljena

zaštita probitaka samih osnivača (i članova) udruge. To će u pravilu

biti interesne udruge koje se osnivaju s ciljem zaštite interesa određe-

ne skupine čiji članovi imaju istovjetne ili vrlo bliske interese (npr. vlasnici nacionaliziranih stanova, oštećeni financijskim inženjeringom,

oboljeli od neke bolesti, itd.).

Zakon kao jedan od mogućih ciljeva osnivanja udruge navodi i

zaštitu ljudskih prava i sloboda. U desetak se godina u Republici Hrvatskoj

razvila bogata scena udruga koje se bave različitim aspektima

zaštite ljudskih prava, pri čemu postoje one koje se bave zaštitom na

općenitoj razini i one koje se bave pravima određene ciljane skupine

(npr. prava djece, prava žena i sl.).

Osim navedenih, cilj osnivanja udruge može biti i zauzimanje za

zaštitu ekoloških, humanitarnih, informacijskih, kulturnih, nacionalnih,

pronatalitetnih, prosvjetnih, socijalnih, strukovnih, športskih, tehničkih, zdravstvenih, znanstvenih ili drugih uvjerenja i ciljeva. Dakle, osim pobrojanih ciljeva, “druga uvjerenja i ciljevi” znače naprosto bilo kakvo uvjerenje i cilj osim onih koji su izričito u suprotnosti s Ustavom ili zakonom.

C.1.6. Djelatnosti

Prije svega, pravilo je da osnovni statutarni ciljevi udruge ne smiju

biti obavljanje djelatnosti radi stjecanja dobiti za svoje članove ili treće

osobe. Međutim, to ne znači da udruga ne smije obavljati djelatnost

koja će donijeti prihod. Naprotiv, Zakonom je izričito propisano da

udruga uz svoju osnovnu djelatnost može obavljati i djelatnost kojom

se stječe prihod. Ali, ako obavljanjem djelatnosti udruga ostvari dobit

(prihod), ona se mora koristiti isključivo za obavljanje i unapređenje

djelatnosti udruge kojima se ostvaruju njeni ciljevi utvrđeni statutom

(a ne može se raspodijeliti među članovima).

Potrebno je znati da udruga može obavljati niz različitih gospodarskih

djelatnosti, ali da je samo za obavljanje nekih potrebno pribaviti

odobrenje nadležnog tijela, i to odobrenje priložiti uz zahtjev za registraciju

udruge, kao npr.:

1. Prikupljanje i raspodjela humanitarne pomoći (odobrenje izdaje

Ministarstvo rada i socijalne skrbi a postupak je propisan Zakonom

o humanitarnoj pomoći);

2. Ostvarivanje autorskih prava ili prava umjetnika izvođača: (odobrenje

izdaje Državni zavod za intelektualno vlasništvo a postupak je

propisan Pravilnikom o stručnim mjerilima za obavljanje djelatnosti

autorskog prava i srodnih prava).

Statutom je prije svega potrebno propisati djelatnosti obavljanjem

kojih će udruga ostvarivati ciljeve radi kojih je osnovana. Tek podredno,

statutom se može propisati i obavljanje nekih djelatnosti kojima

je cilj stjecanje prihoda.

C.1.7. Članstvo

Statutom se mora utvrditi tko i pod kojim uvjetima može postati

članom udruge, te koja su prava i obveze članova. Članstvo udruge

može se odrediti slobodno, ovisno o cilju osnivanja (npr. samo pripadnici

određenog zanimanja), a dopušteno je članstvo odrediti i prema

nekom drugom kriteriju. Međutim, uvjeti za stjecanje statusa člana ne

smiju pozivati na diskriminaciju po osnovi po kojoj je to inače zabranjeno

(rasa, boja kože, vjerska pripadnost i sl.). Osobe bez poslovne

sposobnosti ili s ograničenom poslovnom sposobnošću (dakle, maloljetnici

ili osobe kojima je poslovna sposobnost ograničena ili oduzeta)

mogu biti članovi udruge, ali nemaju pravo odlučivati u njezinim tijelima.

Način njihova sudjelovanja u radu tijela udruge uređuje se statutom udruge.

C.1.8. Tijela udruge

Uz osobu ovlaštenu za zastupanje, jedino tijelo upravljanja koje

udruga mora imati jest skupština, pri čemu se za najviše tijelo odlučivanja umjesto naziva “skupština” može rabiti i neki drugi naziv.

Međutim, nema zapreke da udruga ima i druga tijela upravljanja

(upravni ili izvršni odbor, nadzorni odbor, predsjedništvo i sl.). Bez

obzira na to koliko tijela upravljanja ima, ona statutom moraju biti jasno

određena. Dakle, potrebno je propisati naziv tijela, njihov sastav i

broj članova, tko ih i na koji način bira, tko ih i iz kojih razloga može opozvati, koje su njihove ovlasti, na koji način donose odluke te koliko

traje mandat izabranih članova tijela.

Pri izradi odredbi kojima se uređuje djelovanje tijela upravljanja udruge

potrebno je imati na umu izričito traženje Zakona da unutarnji

ustroj udruge bude zasnovan na načelima demokratskog zastupanja i

demokratskog očitovanja volje članova.

C.1.9. Prestanak postojanja udruge

Statut mora sadržavati odredbu iz koje će biti jasno vidljivo pod

kojim uvjetima i iz kojih razloga udruga može prestati postojati. Pritom,

neki su od razloga za prestanak udruge utvrđeni Zakonom, ali se

statutom mogu propisati i drugi razlozi, prema željama osnivača (npr.

može se propisati da će udruga prestati ostvarenjem određenog cilja

ili protekom određenog vremena).

C.2. Fakultativni sadržaj statuta

Osim obveznog sadržaja, statut udruge može sadržavati i neke

druge odredbe o pitanjima koja su kao fakultativna navedena u Zakonu.

Iako nisu obvezne, pa njihovo postojanje ne utječe na usklađenost

statuta sa zakonom, mnoge od tih odredbi su korisne: područje djelovanja

udruge, način korištenja ostvarene dobiti, rješavanje sporova

i sukoba interesa unutar udruge, stegovna odgovornost članova, postupak

s imovinom u slučaju prestanka udruge, znak udruge i njegov

izgled, pečat udruge i njegov izgled, itd.

 

D. POSTUPAK REGISTRACIJE UDRUGE

D.1. Podnošenje zahtjeva

Registraciju udruge obavljaju uredi državne uprave u županijama,

te njihove ispostave na području određene županije. Zahtjev za registraciju

podnosi se u dva primjerka na propisanom obrascu koji se kupuje u prodavaonicama “Narodnih novina”. Na zahtjev se plaća upravna

pristojba u iznosu od 70,00 kuna (u državnim biljezima).

Uz zahtjev za osnivanje potrebno je priložiti sljedeće isprave4 :

1. zapisnik o radu i odlukama osnivačke skupštine,

2. odluku o pokretanju postupka za upis u registar udruga (zbog

toga što udruga može djelovati i bez registracije, vidjeti: III.

“Neformalne udruge”),

3. Statut u dva primjerka (jedan ostaje u zbirci isprava koju vodi registracijsko

tijelo, a jedan se ovjerava i vraća udruzi),

4. popis osnivača (obrazac popisa osnivača kupuje se u prodavaonicama

“Narodnih novina”),

5. osobna imena osoba ovlaštenih za zastupanje,

6. izvod iz sudskog ili drugog registra za pravnu osobu – osnivača

udruge,

7. suglasnost ili odobrenje nadležnog tijela državne uprave za obavljanje

određene djelatnosti, kada je to propisano posebnim zakonom

kao uvjet za upis udruge i

8. kopiju osobne iskaznice osnivača i osoba ovlaštenih za zastupanje.

U pravilu, svi se prilozi zahtjevu dostavljaju u izvorniku ili ovjerenoj

kopiji. Međutim, neovjerene se mogu priložiti kopije osobnih iskaznica

osnivača i osoba ovlaštenih za zastupanje, kopija izvoda iz sudskog

ili drugog registra za pravnu osobu te kopija osobne iskaznice

predstavnika pravne osobe u udruzi.

Zahtjev za upis u registar udruga mora se podnijeti u roku od tri

mjeseca od dana donošenja odluke o pokretanju postupka za upis udruge

u registar. U protivnom, registracijsko će tijelo zahtjev odbaciti.

Zahtjev za upis u registar, u ime osnivača, podnosi osoba ovlaštena za

zastupanje udruge. To znači da osoba ovlaštena za zastupanje mora

Vidjeti: čl. 8. st. 4. Pravilnika o obrascima i načinu vođenja registra udruga Republike

Hrvatske i registra stranih udruga u Republici Hrvatskoj (“Narodne novine”, broj

11/02) vlastoručno potpisati zahtjev, te da u čitavom postupku pred registracijskim

tijelom sudjeluje u ime udruge.

D.2. Postupak registracije

Registracijsko tijelo (ured državne uprave) dužno je odlučiti o

zahtjevu u roku od 30 dana od dana predaje urednog zahtjeva. Registracijsko

će tijelo razmotriti zahtjev, dokaze koji se uz njega moraju

priložiti i sadržaj priloženog statuta, pa ako utvrdi da nedostaje neki

od propisanih dokaza, ili da je sadržaj statuta manjkav ili protivan zakonu,

upozorit će na to podnositelja zahtjeva aktom (zaključkom) te

mu odrediti primjeren rok (15-30 dana) da zahtjev nadopuni, odnosno

da ispravi nedostatke u statutu.

Rok od 30 dana u kojem je registracijsko tijelo dužno odlučiti o

podnesenom zahtjevu računa se od prvog sljedećeg dana od dana kada

je zahtjev nadopunjen svim potrebnim dokazima, odnosno kada je registracijskom

tijelu predan statut koji udovoljava zakonskom minimumu.

D.3. Predmnjeva o upisu

Predmnjeva o upisu jest institut koji bi još neregistriranu udrugu

trebao zaštititi od tzv. “šutnje administracije”, odnosno od neopravdanog

odugovlačenja postupka registracije od strane registracijskog

tijela. Dakle, ako registracijsko tijelo ne donese odluku o zahtjevu u

propisanom roku od 30 dana od dana predaje urednog zahtjeva, smatrat

će se da je udruga upisana u registar idućeg dana nakon proteka

toga roka (31. dan od dana predaje urednog zahtjeva). U tom slučaju

udruga mora ponoviti svoj zahtjev za upis u registar, a registracijsko

je tijelo dužno donijeti rješenje o upisu u roku od 8 dana od dana ponovljenog

zahtjeva. Usprkos postojanju opisanog instituta predmnjeve o upisu, teško

je reći da će udruga koju je registracijsko tijelo propustilo registrirati

u zakonom propisanom roku, protekom toga roka moći faktično ostvariti sva prava kao da je registrirana u redovitom postupku. Naime,

rješenje o registraciji je nužno da bi se učinile neke najelementarnije

radnje (izradio pečat, otvorio žiro-račun i sl.). Stoga, učinkovitost instituta

predmnjeve o upisu treba uzeti s rezervom.

Naglašavamo da pojam “uredan zahtjev” znači zahtjev koji sadrži

sve potrebne dokaze, odnosno kojem je priložen statut koji udovoljava

zakonskom minimumu.

D.4. Izrada pečata

Iako izrada pečata udruge nije obvezna, jer to nije propisano zakonom,

u praksi neka državna tijela zahtijevaju da svaka pravna osoba

ima pečat (Državni zavod za statistiku i dr.). Stoga, s rješenjem o

registraciji treba poći do pečatoresca i naručiti pečat. Pritom, pečat

mora biti istovjetan opisu pečata iz statuta udruge (promjer, oblik,

položaj i sadržaj teksta itd.).

D.5. Prijava Državnom zavodu za statistiku

Nakon upisa u registar i izrade pečata osoba ovlaštena za zastupanje

mora se obratiti Državnom zavodu za statistiku, odnosno ispostavi

toga zavoda u jedinici područne (regionalne) samouprave. Ispostavi

zavoda potrebno je priložiti popunjeni obrazac RPS-1 “REGISTAR

POSLOVNIH SUBJEKATA-PRIJAVA” (kupuje se u prodavaonicama

“Narodnih novina”) ovjeren pečatom udruge, presliku rješenja o registraciji

(izvornik rješenja donosi se na uvid) i kopiju uplatnice o

plaćenoj pristojbi (koja se prethodno pribavi u uredu za statistiku).

Državni zavod za statistiku izdaje akt o razvrstavanju pravne osobe

prema djelatnosti koju obavlja, a u skladu sa Nacionalnom klasifikacijom

djelatnosti.

D.6. Otvaranje žiro-računa

Žiro-račun udruga može otvoriti u poslovnoj banci koja ima ovlaštenje

za obavljanje platnog prometa. Prilikom otvaranja žiro-računa

potrebno je predočiti rješenje o registraciji i akt Državnog zavoda za

statistiku.

NAKON OTVARANJA ŽIRO-RAČUNA OKONČANE SU SVE

POTREBNE TEHNIČKE RADNJE ZA NESMETANO DJELOVA-

NJE UDRUGE, PA ONA MOŽE ZAPOČETI SUDJELOVANJE

U PRAVNOM PROMETU.

 

IV. OSNIVANJE UDRUGE BEZ PRAVNE OSOBNOSTI (NEFORMALNE UDRUGE)

Osnivanje udruge bez pravne osobnosti ima prednosti i nedostatke.

Prednost je u tome što sam postupak osnivanja ne zahtijeva održavanje

formalne osnivačke skupštine, izradu posebne dokumentacije i odobrenje

državnog tijela. Međutim, kao što je već navedeno, udruge bez

pravne osobnosti uskraćene su za neka prava koja mogu ostvariti samo

registrirane udruge, kao npr. financiranje projekata i programa sredstvima

iz državnog ili lokalnog proračuna, te porezne olakšice. Osim

toga, za razliku od registriranih udruga koje za obveze odgovaraju

svojom imovinom ali ne i imovinom svojih osnivača i članova, os-

nivači i članovi neregistrirane udruge za obveze udruge odgovaraju

solidarno i neograničeno cjelokupnom svojom osobnom imovinom.

Ove okolnosti valja imati na umu prilikom donošenja odluke o tome

hoće li se udruga registrirati ili ne. U svakom slučaju, ako se udruga

namjerava baviti djelatnošću koja pretpostavlja preuzimanje obveza u

pravnom prometu, za preporučiti je da se udruga upiše u registar i time

stekne svojstvo pravne osobe.

A. OSNIVANJE

Za osnivanje neformalne udruge potrebna su također najmanje tri

osnivača, pravne ili fizičke osobe. Osnivači se po prirodi stvari moraju

sastati i osnovati udrugu, ali nisu dužni o tome sastavljati zapisnik i

donositi odluke koje su obvezne za udrugu koja se registrira. Naime,

međusobni odnosi osnivača (i budućih članova) udruge uređuju se

primjenom obveznopravnog instituta ortakluka, a što znači da će osnivači prilikom osnivanja udruge zaključiti ugovor kojim će urediti

međusobne odnose, prava i obveze (a mogu urediti i druga pitanja od

važnosti za djelovanje udruge).5 Pritom, ugovor ne mora biti sastav-

Vidjeti primjer ugovora o osnivanju neformalne udruge u poglavlju “IV. Primjeri dokumenata potrebnih za registraciju udruge”.

B. OTVARANJE ŽIRO-RAČUNA

Osnivanje se ne mora prijavljivati nijednom državnom tijelu, te će

jedini dokaz o tome da je udruga osnovana predstavljati ugovor zaključen između osnivača. Temeljem toga ugovora, neformalna će udruga otvoriti i žiro-račun.

C. STATUT

Pitanja od važnosti za uređenje međusobnih odnosa između osnivača, a kasnije i članova, u neformalnoj će se udruzi urediti ugovorom.

Međutim, to nije zapreka da i neformalna udruga ima statut. Naprotiv,

ugovor može uputiti na to da će se određena pitanja urediti statutom,

te urediti i pitanje donošenja statuta ili njegovih eventualnih izmjena.

D. NAČIN DJELOVANJA NEFORMALNIH UDRUGA

Iako osnivanje neformalne udruge nije potrebno prijaviti registracijskom

tijelu, te iako statusne promjene (naziva, sjedišta, ovlaštenih

osoba i sl.) također ne podliježu odobrenju registracijskog tijela, neformalne

udruge nisu izuzete od djelovanja u skladu s odredbama

Zakona o udrugama. Naime, načela Zakona primjenjuju se jednako

na registrirane i neregistrirane udruge, pa se, slijedom toga, i neformalna

udruga mora pridržavati odredbi kojima se utvrđuju načela

unutarnjeg ustroja udruge, djelatnosti koje udruga može obavljati i sl.

Iako neformalne udruge ne mogu ostvariti sva prava kao i registrirane,

one mogu nesmetano obavljati djelatnost radi koje su osnovane.

Budući da se radi o novom institutu, za pretpostaviti je da će biti potrebno

određeno vrijeme da se drugi sudionici pravnog prometa (osobito

različita državna tijela) naviknu na postojanje neformalnih udruga,

te da će rješavanje praktičnih, svakodnevnih pitanja u početku predstavljati

određeni problem.

 

V. PRIMJERI DOKUMENATA POTREBNIH ZA REGISTRACIJU UDRUGE

 

V.1. STATUT UDRUGE

Ogledni primjerak statuta valja shvatiti isključivo kao pomoć pri

izradi statuta koji će biti u potpunosti prilagođen potrebama određene udruge.

 

Na temelju članka 11. stavka 2. i 3. Zakona o udrugama („Narodne

novine“ broj 88/2001) Osnivačka skupština udruge _____________,

održana dana ______________ u ____________________, donijela je

S T A T U T

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Statutom uređuju se pitanja naziva, sjedišta, cilja, djelatnosti,

načina upravljanja, unutarnjeg ustrojstva, financiranja i druga pitanja

značajna za rad ________________ ( u daljnjem tekstu: Udruga).

Udruga je nevladina i neprofitna organizacija.

Članak 2.

Naziv Udruge glasi: ______________________________________

Skraćeni naziv Udruge glasi: __________________

Uz naziv na hrvatskom jeziku Udruga će u pravnom prometu rabiti

i naziv na __________ jeziku, koji glasi: ____________________.

Udruga djeluje na području ___________________.

Članak 3.

Sjedište Udruge je u _________________________.

 

Odluku o promjeni adrese sjedišta donosi Upravni odbor.

Udrugu u pravnom prometu zastupa predsjednik Upravnog odbora.

Članak 4.

Udruga može osnivati podružnice.

Odluku o osnivanju podružnice donosi Upravni odbor.

Podružnice nisu pravne osobe.

Članak 5.

Udruga posjeduje pečat. Pečat Udruge okruglog je oblika, promjera

______ mm. Uz obod je ispisan naziv Udruge, te adresa sjedišta

Udruge.

Pečat čuva i ovlašten je koristiti predsjednik Udruge i drugi članovi

Udruge koje on ovlasti.

II. CILJEVI I DJELATNOST

Članak 6.

Cilj i svrha osnivanja Udruge je ____________________________.

Članak 7.

U svrhu ostvarivanja cilja propisanog člankom 6. Udruga će obavljati

sljedeće djelatnosti:

_________________________________________.

Uz djelatnosti iz stavka 1., Udruga će obavljati i sljedeće gospodarske

djelatnosti:

_________________________________________.

III. ČLANOVI UDRUGE

Članak 8.

Članom Udruge može postati svaka punoljetna, poslovno sposobna

osoba, koja je zainteresirana za rad u Udruzi i koja prihvaća odredbe

ovog Statuta.

Članom Udruge mogu postati i pravne osobe. Članstvo u Udruzi

one ostvaruju putem ovlaštenog predstavnika.

Članstvo može biti redovito i počasno.

Redoviti članovi Udruge plaćaju godišnju članarinu u iznosu koji

utvrdi Upravni odbor.

Članak 9.

Osoba ili pravna osoba koja želi postati redovitim članom Udruge

podnosi zahtjev Upravnom odboru, koji donosi odluku o prijemu u

članstvo.

Redoviti članovi potpisuju pristupnicu kojom se obvezuju na sudjelovanje

u radu Udruge te poštivanje odredbi njenog Statuta i drugih

akata, kao i odluka tijela Udruge.

Članak 10.

Upravni odbor može imenovati počasne članove Udruge. Počasnim

članom može postati osoba koja je osobnim radom i zalaganjem osobito

pridonijela ostvarivanju ciljeva Udruge.

Članak 11.

Članovi Udruge imaju pravo:

– sudjelovati u aktivnostima Udruge,

– biti informirani o radu Udruge,

– birati i biti birani u tijela upravljanja Udrugom.

Članovi Udruge imaju dužnost:

– poštovati odluke tijela Udruge,

– poštovati odredbe Statuta,

– plaćati redovito godišnju članarinu.

Članak 12.

Članstvo prestaje:

– istupanjem,

– isključenjem zbog neplaćanja članarine za tekuću godinu,

– isključenjem zbog nepoštivanja odredbi Statuta.

Odluku o isključenju donosi Upravni odbor. Protiv odluke Upravnog

odbora o isključenju odnosno o odbijanju zahtjeva za primitak u

članstvo, može se, u roku od 15 dana, podnijeti prigovor Skupštini.

Odluka Skupštine je konačna.

IV. TIJELA UPRAVLJANJA

Članak 13.

Tijela upravljanja Udrugom su:

– Skupština i

– Upravni odbor. 6

Članak 14.

Skupština Udruge najviše je tijelo upravljanja.

Skupštinu čine svi redoviti članovi Udruge.

Članak 15.

Skupština Udruge nadležna je i obavlja sljedeće poslove:

– donosi Statut i druge opće akte Udruge,

– bira i razrješava članove Upravnog odbora,

– donosi financijske izvještaje,

– odlučuje o organizacijskim i statusnim promjenama i prestanku

Udruge,

– odlučuje o visini godišnje članarine,

– odlučuje o prigovorima protiv odluka Upravnog odbora,

Alternativno, umjesto Upravnog odbora, može se imenovati jedna ili više osoba koje

će predstavljati i zastupati Udrugu u pravnom prometu i obnašati poslove izvršnog

tijela. Ta se osoba može zvati predsjednikom, direktorom ili bilo kojim drugim imenom.

– donosi sve odluke u vezi s radom Udruge za koje nije nadležan

Upravni odbor ili predsjednik Upravnog odbora.

Skupština se sastaje prema potrebi a najmanje jednom godišnje.

Skupštinu saziva Upravni odbor. Upravni odbor obvezan je sazvati

zasjedanje Skupštine u roku od 30 dana od dana kada je to predložio

predsjednik Upravnog odbora ili deset redovitih članova Udruge.

Upravni odbor dužan je pozive za zasjedanje Skupštine dostaviti

članovima najmanje sedam dana prije dana zasjedanja.

Ako Upravni odbor ne sazove Skupštinu u roku iz stavka 3. ovoga

članka, predlagači mogu sami sazvati sjednicu Skupštine.

Članak 16.

Skupština punovažno odlučuje ako sjednici prisustvuje natpolovična većina redovitih članova Udruge.

Skupština donosi odluke natpolovičnom većinom prisutnih članova,

osim u slučaju iz članka 25. stavka 2.

Članak 17.

Predsjednik Upravnog odbora organizira i rukovodi poslovanjem

Udruge.

Predsjednik Upravnog odbora zastupa i predstavlja Udrugu, te odgovara

za zakonitost njezina rada.

Mandat predsjednika Upravnog odbora traje dvije godine.

Članak 18.

Predsjednik Upravnog odbora može biti razriješen dužnosti i prije

isteka roka na koji je izabran:

– na vlastiti zahtjev,

– ako ne postupa u skladu s uputama i smjernicama Skupštine,

– ako djeluje protivno zakonu ili Statutu ili

– ako svojim istupanjem i djelovanjem šteti ugledu Udruge.

Odluku o razrješenju predsjednika donosi Skupština, na prijedlog

Upravnog odbora ili deset redovitih članova Udruge. U slučaju razrješenja,

Skupština će odlučiti o tome hoće li razriješeni predsjednik

ostati članom Upravnog odbora.

Članak 19.

Upravni odbor je izvršno tijelo Udruge i najviše tijelo upravljanja

između dva zasjedanja Skupštine.

Upravni odbor čine 3 člana koje bira Skupština.

Mandat članova Upravnog odbora traje 2 godine uz mogućnost da

budu ponovno birani još jednom.

Upravni odbor bira predsjednika Upravnog odbora iz redova svojih

članova.

Članak 20.

Upravni odbor:

– priprema nacrt Statuta i drugih akata,

– saziva zasjedanje Skupštine, predlaže dnevni red i priprema sve

materijale o kojima Skupština raspravlja,

– izvršava odluke Skupštine,

– prima nove članove Udruge i predlaže Skupštini imenovanje po-

časnih članova,

– odlučuje o isključenju iz članstva,

– odlučuje o promjeni adrese sjedišta Udruge,

– vodi popis članova Udruge,

– odlučuje o raspodjeli prikupljenih sredstava.

Članak 21.

Upravni odbor punovažno odlučuje ako sjednici prisustvuje natpolovična većina članova Upravnog odbora.

Upravni odbor donosi odluke natpolovičnom većinom prisutnih

članova.

V. IMOVINA UDRUGE, NAKNADA TROŠKOVA I

FINANCIJSKA GODINA

Članak 22.

Udruga pribavlja novčana sredstva iz članarine, donacija, poklona,

nasljedstva, namjenskih sredstava iz proračuna jedinica lokalne samouprave, obavljanja gospodarskih djelatnosti te iz drugih pravno

dopuštenih izvora.

Sva prikupljena sredstva koriste se isključivo za ostvarivanje cilja

osnivanja Udruge.

O raspodjeli prikupljenih sredstava odlučuje Upravni odbor.

Članak 23.

Za opravdane troškove učinjene u vezi s obavljanjem djelatnosti

Udruge članovi imaju pravo na naknadu, a za rad u vezi s djelatnosti

Udruge i na nagradu.

O visini naknade i nagrade odlučuje Upravni odbor.

Članak 24.

Financijska godina Udruge počinje 1. siječnja, a završava 31. prosinca

iste godine.

VI. PRESTANAK UDRUGE

Članak 25.

Udruga prestaje odlukom Skupštine ili iz razloga propisanih zakonom.

Odluku o prestanku Udruge donosi Skupština dvotrećinskom većinom prisutnih članova.

Članak 26.

U slučaju prestanka Udruge njezina se imovina poklanja zakladi ili

humanitarnoj udruzi, sukladno odluci Upravnog odbora.

VII. INFORMIRANJE ČLANSTVA

Članak 27.

Članovi Udruge imaju pravo uvida u rad tijela Udruge i odluke koje

ta tijela donose.

Informacije o aktivnostima Udruge, radu njezinih tijela, te odlukama

koje su donesene članovi Udruge dobivaju putem pisanog biltena

koji im se dostavlja svaka tri mjeseca.

VIII. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 28.

Statut Udruge stupa na snagu s danom registracije Udruge pri nadležnom

tijelu.

U Zagrebu, ______ 2002. Predsjednik Upravnog odbora:

 

 

 

 

 

 

V.2. ZAPISNIK SA OSNIVAČKE SKUPŠTINE

 

Primjer zapisnika izrađen je za udrugu koja se registrira i stječe pravnu

osobnost. Pritom, radi se o tekstu zapisnika koji treba shvatiti isključivo kao pomoć pri izradi zapisnika koji će biti potpuno usklađen sa

sadržajem određene osnivačke skupštine.

Z A P I S N I K

sa sjednice Osnivačke skupštine _______________, održane dana

_______ 2002., u Zagrebu, Gornjogradska 1.

Sjednici Osnivačke skupštine prisustvovali su sljedeći osnivači:

1. _______________________

2. _______________________

3. _______________________ ...

Osnivačkom skupštinom je do izbora dužnosnika Udruge predsjedao

__________________. Za zapisničara je izabran ______________

a za ovjerovitelje zapisnika izabrani su ________________________ i

______________________. Nakon toga usvojen je sljedeći

DNEVNI RED

1. Donošenje odluke o osnivanju Udruge

2. Donošenje odluke o pokretanju postupka za upis u registar udruga7

3. Donošenje Statuta Udruge

4. Izbor članova tijela upravljanja Udrugom

Umjesto odluke o pokretanju postupka za upis u registar udruga, osnivačka skupština

može donijeti odluku o tome da udruga djeluje neformalno.

 

PRIMJERI DOKUMENATA POTREBNIH ZA REGISTRACIJU UDRUGE

1) Nakon iznošenja razloga koji su osnivače doveli na ovu Osnivačku skupštinu te diskusije, zaključeno je da postoji potreba za osnivanjem

ove Udruge pa je jednoglasno donesena

ODLUKA O OSNIVANJU

A. Osniva se ____________________________________

B. Cilj osnivanja Udruge je ________________________

C. Udruga će obavljati sljedeće djelatnosti: ___________

2) Nakon rasprave osnivači su zaključili da Udruga neće djelovati

neformalno, već da postoje opravdani razlozi za njezinu registraciju.

Slijedom toga, jednoglasno su donijeli

ODLUKU

o pokretanju postupka za upis u registar udruga

A. Pokrenut će se postupak za upis Udruge u registar udruga pri

nadležnom tijelu.

B. U postupku registracije Udrugu će zastupati predsjednik Upravnog

odbora, sukladno Statutu.

C. Po okončanju postupka registracije predsjednik Upravnog odbora

dužan je o ishodu toga postupka obavijestiti osnivače.

3) Predsjedavajući je predočio nazočnima Nacrt statuta Udruge,

navodeći da se radi o temeljnom aktu koji uređuje međusobne odnose

članova, a na temelju kojeg Udruga i djeluje. Nakon diskusije jednoglasno je donesena

ODLUKA

Usvaja se Statut _________________________________.

 

4) Za članove Upravnog odbora, sukladno članku 19. stavak 2.

Statuta predloženi su _______________________________________.

Nakon provedenog glasovanja za članove Upravnog odbora, sukladno

članku 19. stavak 2. Statuta izabrani su ___________________.

Nakon okončanja izbora članova tijela Udruge Osnivačka skupština

je utvrdila da je Upravni odbor dužan održati konstituirajuću sjednicu

u roku od 3 dana, te da je predsjednik Upravnog odbora, kao osoba

ovlaštena za zastupanje, dužan i ovlašten nadležnom tijelu podnijeti

zahtjev za upis Udruge u registar.

ZAPISNIČAR: OVJEROVITELJI ZAPISNIKA:

1. ____________________

2. ____________________

 

V.3. UGOVOR O OSNIVANJU NEFORMALNE UDRUGE

 

Već smo istaknuli da se neformalne udruge osnivaju odgovarajućom

primjenom instituta ortakluka. Ortakluk je institut obveznog prava,

uređen odredbama članka 647a. – 647ž. Zakona o obveznim odnosima.

Prema odredbi članka 647a., ugovorom o ortakluku uzajamno se

obvezuju dvije ili više osoba uložiti svoj rad i/ili imovinu radi postizanja

zajedničkog cilja. U nastavku odredbe utvrđeno je da je ortakluk

zajednica osoba i dobara bez pravne osobnosti. Prema tome, izvorna

svrha instituta ortakluka nije osnivanje neformalnih udruga, pa

je određene odredbe zakona koje uređuju ovaj institut potrebno prilagoditi

potrebama osnivanja i djelovanja neformalne udruge. Zakon

o udrugama zato upućuje na to da će se odredbe Zakona o obveznim

odnosima koje se odnose na ortakluk primijeniti na odgovarajući način

na udruge koje žele djelovati bez registracije.

Slijedom navedenoga, ugovor o osnivanju neformalne udruge bi

mogao izgledati ovako:

 

 

Pero Perić iz Zagreba, ....;

Mato Matić iz Bjelovara, ... i

Jozo Jozić iz Samobora

zaključili su dana ________ 2002.

UGOVOR

O OSNIVANJU UDRUGE “TREĆA SREĆA”

Članak 1.

Ugovorne strane udružuju se kao osnivači, i u smislu odredbe

članka 3. Zakona o udrugama osnivaju udrugu.

Udruga nije pravna osoba.

Članak 2.

Osnivači utvrđuju da naziv udruge glasi “Treća sreća”, a skraćeni

naziv glasi “TRES”.

Sjedište Udruge je u Zagrebu, Gornjogradska 1.

Cilj osnivanja Udruge je ...

U svrhu ostvarivanja utvrđenog cilja, Udruga će obavljati sljedeće

djelatnosti:

...

Članak 3.

Osnivači utvrđuju da je najviše tijelo odlučivanja Udruge Skupština,

koju čine svi članovi Udruge, a da osim Skupštine Udruga ima Upravni

odbor koji čine predsjednik Udruge i dva člana koje bira Skupština,

te predsjednika Udruge kojega bira Skupština.

Mandat predsjednika i članova Upravnog odbora traje četiri godine.

Sva tijela upravljanja Udruge odluke donose natpolovičnom većinom

prisutnih, a punovažno odlučuju ako je sjednici prisutna natpolovična

većina članova tijela.

Članak 4.

Osnivači unose u osnovanu Udrugu svaki po 200,00 kn za potrebe

troškova registracije, te se obvezuju sudjelovati u redovitim aktivnostima

Udruge, sukladno ovom ugovoru, Statutu Udruge i dužnostima

na koje su izabrani. Navedeni novčani ulozi postaju vlasništvo Udruge,

te osnivači na te uloge osobno nemaju više nikakva prava.

Osnivači su suglasni s tim da niti jedan od njih, kao niti jedan od

budućih članova Udruge, s osnove unošenja sredstava u Udrugu nema

veća prava u upravljanju Udrugom od ostalih.

Članak 5.

Osnivači obvezuju Peru Perića da u roku 30 dana od dana potpisivanja

ovoga ugovora izradi nacrt Statuta Udruge, te se obvezuju Statut

usvojiti u roku ne duljem od 45 dana od dana potpisivanja ovoga

ugovora.

 

PRIMJERI DOKUMENATA POTREBNIH ZA REGISTRACIJU UDRUGE

Odredbe Statuta ne smiju biti u suprotnosti s odredbama ovoga

ugovora.

Članak 6.

Osnivači su suglasni s tim da ovom ugovoru pod jednakim uvjetima

mogu pristupiti i druge osobe. Osobe koje su naknadno pristupile

ugovoru imaju jednaka prava i obveze kao i osnivači.

Na međusobne odnose osnivača primjenjivat će se odredbe Zakona

o obveznim odnosima kojima je uređen institut ortakluka, odredbe

Zakona o udrugama koje se primjenjuju i na neformalne udruge te

odredbe Statuta. U slučaju kolizije navedenih pravila primijenit će se

odredbe Zakona o udrugama.

Osnivači i članovi Udruge koji naknadno pristupe ugovoru mogu

iz njega istupiti pod uvjetima utvrđenim Zakonom o obveznim odnosima.

Članak 7.

Ovaj ugovor sastavljen je u pet istovjetnih primjeraka, od kojih svaka

ugovorna strana zadržava po jedan, jedan se pohranjuje u arhivi javnog

bilježnika prilikom ovjere potpisa, a jedan u arhivi udruge.

Članak 8.

U znak pristanka na odredbe ovoga ugovora, osnivači ga vlasto-

ručno potpisuju.

U Zagrebu, ______ 2002.

Pero Perić Mato Matić Jozo Jozić

 

PRAVNA POMOĆ I SAVJETI UDRUGAMA:

Hrvatski pravni centar

Svačićev trg 12

10000 Zagreb

Tel: 01/48 56 575

E-mail: hpc@hpc.hr

www.hpc.hr

B.a.B.e.

Grupa za ženska ljudska prava

Vlaška 79

10000 Zagreb

Tel: 01/46 11 351

Tel./fax: 01/46 11 686

E-mail: babe@zamir.net

www.babe.hr

Udruga NIT

Centar potpore udrugama

Augusta Šenoe 8

10000 Zagreb

Tel/Fax: 01/48 39 841

E-mail: nit@nit-zg.hr

www.nit-zg.hr

Udruga MI

Centar potpore i volonterski centar

Hrvojeva 12/1

21000 Split

Tel: 021/34 25 82

Fax: 021/35 58 40

E-mail: udruga-mi@st.tel.hr

www.udruga-mi@hr

 

Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek

Program za razvoj organizacija civilnog društva

31000 Osijek, Županijska 7

Tel: 031/21 45 84

E-mail: cpos@zamir.net

www.centar-za-mir.hr

Ri-Centar

Blaža Polića 2/4

51000 Rijeka

Tel: 051/33 25 11

051/32 47 60

E-mail: ri-centar@ri.hinet.hr

www.ri-centar.hr

 

International Center for Not-for-Profit Law

733 15th Street, NW Suite 420

Washington DC 20005 USA

Voice: 202-624-0766

Fax: 202-624-0767

Web: www.icnl.org

E-mail: infoicnl@icnl.org

International Center for Not-for-Profit Law

C.E.E. Regional Office

Apaczai Csere Janos 17-1

1052 Budapest, Hungary

Voice: (36 - 1) 318 69 23

Fax: (36 - 1) 266 14 79

E-mail: icnl@pronet.hu

B.a.B.e.

Budi aktivna, Budi emancipirana – Grupa za ženska ljudska prava

10 000 Zagreb, Vlaška 79/III

Tel. 385 1 46 11 351; tel./fax: 385 1 46 11 686

E-mail: babe@zamir.net

Web: www.babe.hr

 

Sve je tu kako to mora biti, da li bolje neformalana udruga ili obična udruga?Pozdrav,abiba.