Antuntun56

To je građevna čestica na kojoj smijete izgraditi samo zabavni park. Ako nekim čudom imate takve poslovne planove, upala vam je žlica u med. Alternativa je čekanje kupca koji bi jednog lijepog dana od Vas otkupio zemljište pa ga priveo namjeni u skladu s odredbama UPU-a. Ovdje kod nas u Zagrebu to znači da ćeš prije smrt dočekat. Sve što nije S, M ili K zona znači propalu priču po vlasnika. Ima na tisuće kvadrata zemljišta u Z, R ili čak u zoni javne namjene, a može umrijeti kao teška sirotinja. To se zove planiranje razvoja grada. Zamisli se osamdesetih, a ne provede se ni do 2023.

Malo sam se skockala i proučila građevinsku regulativu i regulativu iz prostornog uređenja koja je bila na snazi u vrijeme građenja nadstrešnice, uz opasku da je za malo koju intervenciju u prostoru nije trebalo ništa od dokumentacije.
Tada još nije bilo Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, nego je popis jednostavnih građevina za čije građenje nije  bila potrebna građevinska dozvola bio sadržan u građevinskoj regulativi. I to, u članku 56. Zakona o gradnji (NN 52/99, 75/99, 117/01, 47/03) koji je bio na snazi do 31.12.2003. godine. U tom članku je pod točkom 1. bilo navedeno: " gradnju pomoćne građevine (garaže, spremišta, drvarnice i sl.) razvijene građevinske (bruto) površine do 50 m2 i visine sljemena do 4 m, koja se gradi na građevnoj čestici stambene zgrade ili obiteljske kuće za koju je izdana građevna dozvola.“ Nadstrešnice, kao građevine bez izražene funkcije (u ovom slučaju parkirališta) su se također tretirale po tom članku zakona (pod sl.). Za njihovo izvođenje se izdavala lokacijska dozvola u smislu odobrenja s rokom važenja 2 godine. Također ste bili dužni u skladu s člankom 69. istog Zakona ishoditi uporabnu dozvolu.
A što je bilo, bilo je... Sada vrijedi Pravilnik iz prethodnog posta - što vas ne amnestira od naknadno izrađenog glavnog projekta po sada važećoj građevinskoj regulativi ili u vrijeme izgradnje nadstrešnice ishođenja lokacijske dozvole.  

Malo sam se skockala i proučila građevinsku regulativu i regulativu iz prostornog uređenja koja je bila na snazi u vrijeme građenja nadstrešnice, uz opasku da je za malo koju intervenciju u prostoru nije trebalo ništa od dokumentacije.
Tada još nije bilo Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, nego je popis jednostavnih građevina za čije građenje nije  bila potrebna građevinska dozvola bio sadržan u građevinskoj regulativi. I to, u članku 56. Zakona o gradnji (NN 52/99, 75/99, 117/01, 47/03) koji je bio na snazi do 31.12.2003. godine. U tom članku je pod točkom 1. bilo navedeno: " gradnju pomoćne građevine (garaže, spremišta, drvarnice i sl.) razvijene građevinske (bruto) površine do 50 m2 i visine sljemena do 4 m, koja se gradi na građevnoj čestici stambene zgrade ili obiteljske kuće za koju je izdana građevna dozvola.“ Nadstrešnice, kao građevine bez izražene funkcije (u ovom slučaju parkirališta) su se također tretirale po tom članku zakona (pod sl.). Za njihovo izvođenje se izdavala lokacijska dozvola u smislu odobrenja s rokom važenja 2 godine. Također ste bili dužni u skladu s člankom 69. istog Zakona ishoditi uporabnu dozvolu.
A što je bilo, bilo je... Sada vrijedi Pravilnik iz prethodnog posta - što vas ne amnestira od naknadno izrađenog glavnog projekta po sada važećoj građevinskoj regulativi ili u vrijeme izgradnje nadstrešnice ishođenja lokacijske dozvole.  

Dobili ste uvjetno rečeno ispravnu (polu)informaciju da ne treba ishoditi građevinsku dozvolu, ali "parkiralište na građevinskoj čestici postojeće građevine ili na drugom zemljištu s uređenim pristupom" sukladno odrebi članka 4. točka 20. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (NN 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20, 74/22) treba izvesti na temelju glavnog projekta.
Da se radi o nadstrešnici maksimalne površine 20 m2, u tom slučaju ne bi trebala niti građevinska dozvola niti glavni projekt - članak 2. stavak 1. točka 1. alineja c) istog Pravilnika.

Ako je kuća izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom ( i nije kasnije dograđivana), ne vidim potrebe za legalizacijom. To možete razjasniti s nekim arhitektom ili mjernikom, kad objekt već nema uporabnu dozvolu zbog tko zna kojeg razloga. Možete i sami pokrenuti postupak za ishođenje uporabne dozvole, ali uz tolike izmjene i tumačenja zakona, tko zna koja je trenutna procedura. Prije petnaestak godina ste mogli s pravomoćnom građevinskom dozvolom ući u nadležni gradski ured koji bi na neviđeno izdao uporabnu dozvolu, bez izlaska na teren. Nekako sumnjam da je nešto takvo moguće i danas.

Uvođenjem u zakonske izmjene (KZ/11) generalne klauzule u st.2. "ili na drugi način grubo povrijedi djetetova prava" oslabila se jasnoća zakonskog teksta i doveo u pitanje zahtjev određenosti te njezin odnos prema djelu iz st.1. zakonodavac nije ni pokušao objasniti pa je ratio legis (smisao zakona-propisa) ostao nepoznat.
Međutim, kao temelj za povijesno i teleološko tumačenje pojma "grube povrede djetetovih prava" ispravno je uzeti odredbu prijašnjeg čl.114. st.2. Obiteljskog zakona gdje je bilo primjerično navedeno devet slučajeva u kojima će sud roditelja lišiti prava na roditeljsku skrb a u Toč.10. sadržana generalna klauzula "na drugi način povrijedi djetetova prava" gdje su primjerično navedene slijedeće grube povrede:
-tjelesno ili duševno nasilje nad djetetom, uključujući izloženost nasilju među odraslim članovima obitelji,
-spolno iskorištavanje djeteta,
-izrabljivanje djeteta prisilom na pretjerani rad ili rad koji nije primjeren njegovoj dobi,
-dopuštanje uživanja alkoholnih pića, droge ili drugih opojnih sredstava,
-navođenje djeteta na društveno neprihvatljivo ponašanje,
-napuštanje djeteta,
-propuštanje skrbi o djetetu s kojim počinitelj ne živi dulje od tri mjeseca,
-nestvaranje uvjeta za zajednički život s djetetom s kojim počinitelj ne živi u roku od godine dana, a da za to nema osobito opravdan razlog,
-propuštanje skrbi za životne potrebe djeteta s kojim počinitelj živi,
- nepridržavanje mjera koje je radi zaštite prava i dobrobiti djeteta prethodno donijelo nadležno tijelo.
Od nabrojenih grubih povreda iz obiteljskog zakonodavstva neke predstavljaju samostalno kazneno djelo koje je teže od povrede djetetovih prava: te povrede treba pravno označiti prema tom težem propisu, npr. kao spolnu zlouporabu djeteta mlađeg od petnaest godina (čl. 158.) ili osobito tešku tjelesnu ozljedu (čl. 119.), pri čemu ta djela mogu biti u stjecaju s čl. 177. st. 2. ako se gruba povreda djetetovih prava ne iscrpljuje u tom težem deliktu.
 

Evo pročitajte, ovo je član foruma Kronična stranka odgovorio u jednoj temi sličnoj Vašoj:
Matični ured dužan je pribaviti sve dostupne podatke o imovini umrloga radi pripreme smrtovnice koju dostavlja sudu. Sud i javni bilježnik dužni su također pribaviti takve podatke, npr. upitom nadležnom z.k odjelu.
 
Međutim, nisu dužni istraživati na svim mogućim mjestima izvan uobičajenih javno dostupnih izvora (na prvom mjestu gruntovnica). Npr. ni matičar ni sud ne moraju znati da je umrli imao imovinu na podrčju različitih sudova, dakle gruntovnica. Također ne postoje nikakve sankcije ako njihovi podaci budu nepotpuni, osim ako ne dokažete da su bili posebno nemarni u odnosu na neke opće norme, što je u praksi nemoguće.
 
Teret pribavljanja sve potrebne dokumentacije je na nasljednicima. U krajnjoj liniji, oni jedini imaju interes da ta dokumentacija bude potpuna.
 
Mislim da na sasvim načelnoj razini potpuno pogrešno razmišljate. Svatko se sam treba brinuti o svojoj imovini što bolje može, to ga i čini vlasnikom, a vlasnikom nasljedne imovine nasljednik postaje u trenutku smrti ostavitelja. Država Vam je dužna pružiti kvalitetan servis tako da Vam omogući da svoja vlasnička prava što jednostavnije i brže ostvarite, ali Vam nije ni mama ni tata niti bi to smjela biti.
 
Uz to, ako postupak ne bude proveden kako valja, što ćete imati od toga što ćete moći nekoga proglasiti krivim za to. Vjerujem da jako dobro, kao i svi, znate kako sustav (ne) funkcionira i zato pažljivo vodite računa o svojim interesima umjesto da to očekujete od drugih.
  Citira
 

Ventili su u istome šahtu.

nema potrebe da spletkarite i nekome smjestate otkaz. razgovarajte s njim i sa svojom kceri. I koliko se god to vama svidalo ili nesvidalo, oni ce pronaci nacin da budu zajedno.
Pravno i moralno gledajuci, ne cine nista lose.
Ovo vam govorim kao netko ko je prosao kroz slicnu situaciju. U svojoj 24. godini imao sam djevojku sa 16 godina cija je majka digla "kuku i motiku" na nasu vezu. Danas, 6 godina kasnije, ona je mlada zena i u sretnoj je vezi...
 
 
...sa mnom, naravno.
 
s pravne strane, ne mozete tu nista, a da spletkarite protiv izbora svog djeteta vam nikako ne bih preporucio, naravno, pod uvjeton da su oboje u tu vezu stupili zrelo i odgovorno.

To je uobičajeni termin iz prostornih planova kojim se planski želi srediti jednoobrazno stanje u prostoru. U vašem slučaju prostorni plan je na tragu tradicijske (primorske) gradnje u kojoj su prozori uži, nego širi, a krovovi dvostrešni pokriveni kupom kanalicom, pa je to planska intencija koju bi svi trebali nastojati poštivati. Uobičajeno je da se iza termina "u pravilu" navedu i izuzeci (mogu i ne moraju), a projektant bi u projektu trebao obrazložiti odstupanje od načela "u pravilu", pogotovo kod oblikovanja jednostrešnog krova.
Svi smo svjedoci divlje gradnje na našoj prekrasnoj obali, pa su u prostornim planovima poželjne takve provedbene odredbe o oblikovanju građevina . 

To je uobičajeni termin iz prostornih planova kojim se planski želi srediti jednoobrazno stanje u prostoru. U vašem slučaju prostorni plan je na tragu tradicijske (primorske) gradnje u kojoj su prozori uži, nego širi, a krovovi dvostrešni pokriveni kupom kanalicom, pa je to planska intencija koju bi svi trebali nastojati poštivati. Uobičajeno je da se iza termina "u pravilu" navedu i izuzeci (mogu i ne moraju), a projektant bi u projektu trebao obrazložiti odstupanje od načela "u pravilu", pogotovo kod oblikovanja jednostrešnog krova.
Svi smo svjedoci divlje gradnje na našoj prekrasnoj obali, pa su u prostornim planovima poželjne takve provedbene odredbe o oblikovanju građevina . 

A možete pribjeći i formalnom rješenju problema sa suvlasnikom - promijeniti / sklopiti ugovor o najmu na rok manji od godinu dana, te priprijetiti malicioznom suvlasniku da ćete ga tužiti sudu ako podstanaru ne otvori korištenje vodovodne instalacije.
U tom slučaju ostat će vam dovoljno vremena za postupanje po gornjem postu - razvrgnuće suvlasničke zajednice i instaliranje zasebnog vodomjera. 

To je uobičajeni termin iz prostornih planova kojim se planski želi srediti jednoobrazno stanje u prostoru. U vašem slučaju prostorni plan je na tragu tradicijske (primorske) gradnje u kojoj su prozori uži, nego širi, a krovovi dvostrešni pokriveni kupom kanalicom, pa je to planska intencija koju bi svi trebali nastojati poštivati. Uobičajeno je da se iza termina "u pravilu" navedu i izuzeci (mogu i ne moraju), a projektant bi u projektu trebao obrazložiti odstupanje od načela "u pravilu", pogotovo kod oblikovanja jednostrešnog krova.
Svi smo svjedoci divlje gradnje na našoj prekrasnoj obali, pa su u prostornim planovima poželjne takve provedbene odredbe o oblikovanju građevina . 

Da još jednom utanačimo: zajednički dijelovi nekretnine se uobičajeno ne navode posebno u zemljišnim knjigama, pa tako ni tavanski prostor neodređene namjene za koji se podrazumijeva da predstavlja zajednički dio nekretnine - bez obzira na kupoprodajni ugovor (takve diskutabilne ugovorne činjenice  treba dokazati). A i usklađivanje glavnog projekta baš i nije po PS-u (trebalo je vrati ulaz u tavanski prostor kako je bilo predviđeno idejnim projektom iz zajedničkog hodnika) jer to je bitna činjenica za korištenje zajedničkog dijela zgrade.
Ako je prostornim planom dozvoljena etažnost grđevina P+2, onda je je stambena namjena podkrovlja isključena kako ste i sami zaključili jer bi u tom slučaju bila etažnost P+3. Za vas nije bitno da je površina zgrade bila predviđena i veća od 400 m2 - u tom slučaju bi se izdala prethodno lokacijska dozvola, a na temelju nje potvrda glavnog projekta, ali etažnost zgrade bi trebala ostati u skladu s propozicijama prostornog plana P+2.
Međuvlasnički ugovor trebaju potpisati svi suvlasnici, a ne samo suvlasnici etaže ispod podkrovlja. I inače je uputno sklopiti kvalitetan međuvlasnički ugovor jer se njime prvenstveno utanačuje održavanje zajedničkih dijelova nekretnine, a to nisu samo tavanski prostor, nego i krovište, pročelje (a što je danas aktualno zbog energetske obnove, ako zgrada nema izvedenu toplinsku fasadu), stubište, reguliranje u zadiranje konstruktivnog sustava zgrade prilikom eventualnih adaptacija, dimnjaci, instalacije i slično, a može biti i predmet ugovora određivanje tavanskog prostora neodređene namjene kao pripadka pojedinom stanu, odnosno sve što smatrate kao suvlasnici zgrade da treba ući u taj ugovor. U slučaju da se suvlasnici slože, možete navesti tavanski prostor bez kvadrature, samo kao površinu iznad vašeg stana. U svakom slučaju, potrebno je navesti u ugovoru da se ugovorne odredbe odnose i na buduće vlasnike stanova u zgradi kojima treba predočiti i međuvlasnički ugovor kod kupoprodaje stana.
Kao i svaki ugovor treba biti ovjeren kod javnog bilježnika da bi bio pravovaljan i provediv. Vidim da ste u svezi te problematike konzultirali građevinsku struku, a sad bi se mogli obratiti i pravnoj struci za definiranje detalja oko međuvlasičkog ugovora. Možda bi ga u zemljišnim knjigama upisali kao pozitivnu zabilježbu, ali nisam pravnik, pa mi nedostaje iskustvo u ZK provedbi takve specifične naravi. Mislim da bi vam bilo dovoljno osiguranje međuvlasnički ugovor i bez provedbe u zemljišnim knjigama, ali to pitanje prepuštam pravnicima.

Na koji način i kada je uskladio glavni projekt, nekom zakonskom izmjenom glavnog projekta (jer sastavni dio rješenja o uvjetima građenja je bio idejni projekt), a zgradu je trebalo izvoditi na temelju glavnog projekta (kojeg je malo tko imao).  Vjerojatno se kod vas radi o igrama ispod žita u svrhu izdavanja rješenja o uvjetima građenja, a ne potvrde glavnog projekta u smislu Zakona o prostornom uređenju i gradnji.
Stav oko tavanskog prostora neodređene namjene može biti dvojak:  ili se on smatra zajedničkim dijelom zgrade ili se tretira kao pripadak nekog stana, a što treba biti vidljivo iz akta za građenje, konkretno rješenja o uvjetima građenja, ili ako nije vidljivo iz akta za građenje, pitanje tavanskog prostora treba biti regulirano međuvlasničkim ugovorom svih vlasnika stanova u zgradi. Pritom za predmetnu zgradu treba biti ishođena uporabna dozvola za građevine izgrađene prije 1.10.2007. godine, ako već nije upisana u zemljišne knjige na temelju prijašnjeg propisa. U slučaju da je zgrada već upisana u zemljišnim knjigama bez spominjanja tavanskog prostora, tada se on smatra zajedničkim dijelom zgrade - a na temelju sklopljenog međuvlasničkog ugovora u smislu prenamjene statusa tavana kao zajedničkog prostora te određivanja tavana kao pripadka pojedinih stanova možete tražiti izmjenu upisa u tom smjeru.
Vi ste dužni sukladno odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima omogućiti prolaz kroz svoj stan samo u svrhu održavanja tavanskog prostora kao zajedničkog dijela zgrade, odnosno kućnih instalacija u tavanskom prostoru, a eventualno odlaganje stvari iz kućanstva ovisi isključivo o vašoj dobroj volji.

Kada ćete provjeravati vlasništvo, bilo bi uputno provjeriti i legalnost kuće, odnosno da li je izdan akt za uporabu (koji može biti upisan u zemljišnoj knjizi, a ako nije upisan u zemljišnoj knjizi treba vam ga prodavatelj dati uz dokumentaciju prilikom primopredaje). Kuća možda posjeduje akt za građenje, ali to nije dovoljan dokaz zakonitosti građevine bez akta za uporabu. U slučaju da je kuća ozakonjena, treba biti priloženo pravomoćno rješenje o izvedenom stanju (ako je kuća na taj način postala zakonita). Status zakonitosti građevine je nužno potrebno provjeriti da se kasnije kod dizanja kredita ne bi našli u neobranom grožđu jer to je prvo što banka traži.
Prilikom obilaska kuće obratite pažnju na nivo rekonstrukcije koji će biti potreban: eventualna oštećenja (pukotine) nastale u potresu, vlaga u zidovima, starost vodovodne i električne instalacije i slično – stanje bitno za formiranje kupoprodajne cijene, a poželjno je da taj pregled obavi netko tehničke struke. Kada već nemate posrednika/agenta za kupoprodaju - kao što bi platili odvjetniku za sastavljnje ugovora, neka vam ne bude teško platiti nekom građevincu za pregled kuće, vjerojatno će biti manji financijski izdatak od provizije posredniku.

Njima se ne žuri.
Vaše je vlasništvo čisto upisom u Zemljišne knjige, vi ste vlasnik, to je najvažnije.
Posjedovno stanje će se urediti.

Moja baka je nakon 2. svjetskog rata prodala dosta zemljišnih parcela kako bi izbjegla tadašnju nacionalizaciju. Kupci tek posljednjih nekoliko godina pokušavaju ostvariti gruntovni upis vlasništva, odnosno njihovi nasljednici. U katastru zemljište u pravilu glasi na njih kao posjednike. Pokrenu pojedinačni zemljišnoknjižni ispravni postupak u sklopu kojeg dostave kupoprodajni ugovor ZK odjelu suda i dokaze da su nasljednici ( ostavinska rješenja iza prednika). Potrebno je dokazati po kojoj osnovi Vam pripada navedena nekretnina. Ostavina iza roditelja po kojoj je nasljednik baka zvuči kao prilično dobar početak. Koliko vidim, nasljednici kupca/kupaca su u pravilu angažirali odvjetnika, jer za pokretanje postupka je dovoljno ispuniti jedna jedini formular, ali to što dolazi kasnije zna ponekad biti i prilično komplicirano pa traje godinama, npr. ako se ukaže potreba za izradom geodetskog elaborata u sklopu izrade prijavnog lista kao preduvjet upisa novog vlasnika u Gruntovnicu, pošto brojevi zemljišnih parcela u pravilu danas više nisu identični onima otprije 50 ili 100 godina.

Kada ćete provjeravati vlasništvo, bilo bi uputno provjeriti i legalnost kuće, odnosno da li je izdan akt za uporabu (koji može biti upisan u zemljišnoj knjizi, a ako nije upisan u zemljišnoj knjizi treba vam ga prodavatelj dati uz dokumentaciju prilikom primopredaje). Kuća možda posjeduje akt za građenje, ali to nije dovoljan dokaz zakonitosti građevine bez akta za uporabu. U slučaju da je kuća ozakonjena, treba biti priloženo pravomoćno rješenje o izvedenom stanju (ako je kuća na taj način postala zakonita). Status zakonitosti građevine je nužno potrebno provjeriti da se kasnije kod dizanja kredita ne bi našli u neobranom grožđu jer to je prvo što banka traži.
Prilikom obilaska kuće obratite pažnju na nivo rekonstrukcije koji će biti potreban: eventualna oštećenja (pukotine) nastale u potresu, vlaga u zidovima, starost vodovodne i električne instalacije i slično – stanje bitno za formiranje kupoprodajne cijene, a poželjno je da taj pregled obavi netko tehničke struke. Kada već nemate posrednika/agenta za kupoprodaju - kao što bi platili odvjetniku za sastavljnje ugovora, neka vam ne bude teško platiti nekom građevincu za pregled kuće, vjerojatno će biti manji financijski izdatak od provizije posredniku.

Ko da nikad niste culi za darovni ugovor.

Prvo bih napravio uvid u spis, jer svaka promjena u Katastru mora biti potkrijepljena odgovarajućim dokumentima. Znači, neka je državna institucija možda prethodno izdala rješenje na temelju kojeg ste Vi izbrisani s te parcele, a na kojeg se Katastar poziva. Recimo, sudska presuda ili rješenje nekakvog gradskog ureda u okviru bogtepitaj kakvog upravnog postupka. Nakon toga, ako bi mi to pravo uskratili, otišao bih kod njihovog šefa da mi objasni o čemu se radi. Zajedno s ažuriranim gruntovnim izvatkom koji dokazuje da sam vlasnik. Šefovi ne vole da im nižerangirani zaposlenici muljaju iza leđa kršeći zakon. Da, ima tamo još uvijek i poštenih ljudi, pravih stručnjaka, nije sve upropašteno od strane hrpe uhljebljenika. Jednostavno, možda se čak radi i o nenamjernoj pogrešci, kao što me jednom prilikom zvala susjeda u panici jer je njena kuća s okućnicom u Katastru prebačena na susjeda koji živi niz ulicu. Tko radi taj i griješi, ali na kraju i prizna pogrešku. Vi ste odabrali najteži mogući put. Ako Vam ne daju uvid u spis, a šefa kao da baš i nije briga, kad umarširate s odvjetnikom, dat će Vam sve na što imate pravo. Da, ali to košta, i te Vam novce nitko neće vratiti.

Poštovana,
Između 1. i 2. treba ubaciti utvrđivanje činjeničnog stanja - da se radi o garaži kao pomoćnoj zgradi zakonito izgrađene građevine na istoj čestici, jedino se u tom slučaju prema odredbama članka 4. točka 1. stavak a) Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima može graditi garaža, kao pomoćna zgrada na temelju glavnog projekta, a bez ishođenja građevinske dozvole.
Članak 4. točka 1. stavak a)  Pravilnika glasi: "Pomoćna građevina koja se gradi na građevnoj čestici postojeće zgrade, odnosno na građevnoj čestici zgrade za koju postoji akt kojim se odobrava građenje, za potrebe te zgrade i to: a) pomoćna zgrada koja ima jednu etažu do 50 m² tlocrtne površine", a ti uvjeti trebaju biti svi kumulativno ispunjeni.
To je posao projektanta da u glavnom projektu na preglednoj situaciji označi osnovnu građevinu i u tehničkom opisu navede njene podatke kojima se dokazuje zakonito stanje, ili podatke o aktu (građevinskoj dozvoli) na temelju kojeg će se izgraditi, budući da se ne vodi postupak izdavanja građevinske dozvole u kojem bi se i ta činjenica utvrdila.
Ako na čestici nema izgrađene građevine, ili ne postoji akt kojim se odobrava njeno građenje, u tom slučaju se garaža smatra osnovnom građevinom, te ako je odredbama prostornog plana dozvoljena gradnja garaže kao osnovne građevine, izdaje se građevinska dozvola (fotografirali ste samo dio građevinske čestice gdje bi bila smještena garaža, a u upitu se ne spominje postojanje bilo kakve stambene ili druge građevine na toj čestici) - to bi bila druga priča s vođenjem kompletnog upravnog postupka.

1.     Obvezno provjeriti  da li je dozvoljena izvedba garaže na toj lokaciji u prostornom planu (putem lokacijske informacije za čije izdavanje se zahtjev podnosi putem sustava edozvole, odnosno egrađani ili osobno u pisarnici nadležnog tijela graditeljstva, na zahtjevu je potrebno navesti oznaku katastarske čestice)
2.     Ako je  gradnja garaže u skladu s propozicijama prostornog plana, naručiti od projektanta glavni projekt za koji će on prethodno ishoditi posebne uvjete i uvjete priključenja od javno pravnih tijela
3.     Ako će biti potrebno, ishoditi potvrde na glavni projekt
4.     Ako površina garaže neće prelaziti 50 m2, ne trebate ishoditi građevinsku dozvolu, ali to je jedini ustupak pri odobravanju gradnje prema Zakonu o građenju, a samo građenje treba se dalje odvijati u skladu s odredbama Zakona o građenju
5.     Ne smijete izvoditi nikakve radove u vlastitoj režiji – trebate imati ovlaštenog izvođača s kojim ćete sklopiti ugovor o izvođenju radova i nadzornog inženjera koji će nadgledati izvođenje radova (u pogledu temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti)
6.     Prije započinjanja radova na gradnji trebate nadležnom tijelu graditeljstva prijaviti početak građenja s prilozima iz članka 131. Zakona o gradnji
7.     Nakon što garaža bude završena, trebate zatražiti uporabnu dozvolu s prilozima iz članka 137. Zakona o gradnji
8.     Cijena „papirologije“ – glavni projekt (cijena ovisi od projektanta do projektanta - treba se malo raspitati); angažman ovlaštenog inženjera geodezije za kolčenje i evidentiranje zgrade u katastru – isto se treba malo raspitati; pristojba za uporabnu dozvolu – 79,63 Eura, a ako se zahtjev podnosi elekroničkim putem, pristojba se umanjuje za 15%
To bi u najkraćim crtama bilo sve, a ako sam nešto izostavila, neka me netko dopuni...
Nadam se da vas nisam obeshrabrila.

Poštovana,
Između 1. i 2. treba ubaciti utvrđivanje činjeničnog stanja - da se radi o garaži kao pomoćnoj zgradi zakonito izgrađene građevine na istoj čestici, jedino se u tom slučaju prema odredbama članka 4. točka 1. stavak a) Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima može graditi garaža, kao pomoćna zgrada na temelju glavnog projekta, a bez ishođenja građevinske dozvole.
Članak 4. točka 1. stavak a)  Pravilnika glasi: "Pomoćna građevina koja se gradi na građevnoj čestici postojeće zgrade, odnosno na građevnoj čestici zgrade za koju postoji akt kojim se odobrava građenje, za potrebe te zgrade i to: a) pomoćna zgrada koja ima jednu etažu do 50 m² tlocrtne površine", a ti uvjeti trebaju biti svi kumulativno ispunjeni.
To je posao projektanta da u glavnom projektu na preglednoj situaciji označi osnovnu građevinu i u tehničkom opisu navede njene podatke kojima se dokazuje zakonito stanje, ili podatke o aktu (građevinskoj dozvoli) na temelju kojeg će se izgraditi, budući da se ne vodi postupak izdavanja građevinske dozvole u kojem bi se i ta činjenica utvrdila.
Ako na čestici nema izgrađene građevine, ili ne postoji akt kojim se odobrava njeno građenje, u tom slučaju se garaža smatra osnovnom građevinom, te ako je odredbama prostornog plana dozvoljena gradnja garaže kao osnovne građevine, izdaje se građevinska dozvola (fotografirali ste samo dio građevinske čestice gdje bi bila smještena garaža, a u upitu se ne spominje postojanje bilo kakve stambene ili druge građevine na toj čestici) - to bi bila druga priča s vođenjem kompletnog upravnog postupka.

Slažem se s vama, Spitfire, meni je taj dio izlaganja od Borbauvijek kod označavanja citata promakao ispod radara . Isto tako, iz mog nabrajanja koje se građevine smatraju poljoprivrednim gospodarskim građevinama vidljivo je da građevina  koja bi se koristila za odmaranje nije uključena kao opcija.
Najvjerojatnije je da bi taj dio u svezi odmora bio ispravljen lokacijskom informacijom, makar se često takve poljoprivredne gospodarske građevine koriste baš u tu namjenu (bez poljoprivrednih radova), jasno, bez ikakvog zakonskog  temelja.