Borbena7

Ajde prikupite svu dokumentaciju koju imate, pa se javite, jer je ovo premalo informacija za kvalitetni savjet, kako u budućnosti prisilno namiriti dug.

Onda po navedenom ispunjavate ovaj uvjet, da jedan suvlasnik mora imati prijavljeno prebivalište na adresi obiteljske kuće za koju se traži sufinanciranje energetske obnove.

Mišljenja sam da ne možete biti jednako kažnjeni, jer Vas je on moga i morao prijaviti, a Vi ste se morali prijaviti, ali bez njega prijava ne bi bila valjana.

Možete za dane otkaznog roka koristiti godišnji odmor, dapače to je preporučljivo. Možete i raskinuti potpisani ugovor, a posljedice su one koje su tim ugovorom ugovorene.

Gdje je on odnio namještaj to nije Vaš problem i nikako ne bi trebali financijsku trpiti štetu zbog toga. Te stvari su bile u njegovom vlasništvu i slobodno je s njima raspolagao po svojoj volji. Nadalje, moguće da ih je bacio, ali jednako tako je moguće i da ih je nekome prodao. Tako da sam mišljenja da ste po tom pitanju mirni, te da Vam je dužan vratiti polog koji opravdano može umanjiti za troškove za struju, a ostalo ako ugovorom nije drugačije uređeno kao zadržavanje pologa da Vam je dužan vratiti.

Ovo što Vi navodite bi bilo krivotvorenje potpisa.

Obratite im se i pokušajte postići nagodbu, a ako ne budete zadovoljni njihovom ponudom, tada ih pustite da se prisilno pokušaju namiriti.

Puno hvala. Još samo jedno pitanje, u slučaju da oni npr. kroz 10-ak dana raspišu natječaj na neodređeno, ostajem li ja na tom radnom mjestu do završetka natječaja i izbora kandidata ili meni raspisivanjem natječaja raskidaju taj ugovor koji sam imao i daju mi otkaz?

Može se raditi na regularan ugovor o radu raditi i biti student (trenutno znam dvoje takvih). Kada vas poslodavac prijavi kao osiguranu osobu u radnom odnosu mijenja se status iz studenta (osiguranje na trošak proračuna) u radnik (na teret poslodavca). Samom tom prijavom gubite automatski i besplatno dopunsko kojeg onda morate plaćati (preporučam Alliaznovo koje košta kao 45 kn, a dobijete sve kao i kod HZZO-a). Poslije toga se ide u referadu u kojoj obavještavate da je došlo do promjene statusa. Oni bi vam trebali koliko znam ukinuti pravo na prehranu, a za rad preko sc-a ne znam. Iksica kao takva ostaje samo se ne može više dobiti jeftina hrana u kantini već se plaća puna cijena. ovo ostalo sve ostaje isto navodno (samo ne znam kako ćete izvesti rad i dolazak na predavanja jer će sigurno netko imati dolaznost kao uvjet za potpis).

U pravu se uvijek može tražiti, ali je pitanje koliko se ti zahtjevi u postupku mogu dokazati. Po ovome što ste naveli, mišljenja sam da nemate razloga za brigu, jer je otac oporučno raspolagao svojom imovinom. A ona ako tvrdi drugačije neka i dokaže. 

Imao sam sličan slučaj sa kupljenom kućom. Bivši je vlasnik prema dogovoru počistio kuću ali dvorište i podrume ne baš. Svjestan sam a i dobio sam savjet od odvjetnika da tužba nema puno smisla pa sam jednostavno našao tvrtku koja se time bavi i to me koštalo samo 1000 kuna (par kombija smeća je bilo). Ispalo je daleko bezbolnije od tužakanja i natezanja.
Naravno - ako želite tjerati mak na konac (što je naravno Vaše potpuno pravo) onda vjerojatno jedino pokušajem kontakta ili pak odmah i direktno tužbom.

Puno hvala.

Prije svega potrebno je prijaviti ozljedu na radu, a rok je 8 dana od dana nastanka ozljede. To bi trebalo po službenoj dužnosti napraviti sam poslodavac, a ako on to ne napravi tada je to dužnost Vašeg izabranog doktora opće medicine. U konačnici, prijavu možete podnijeti i sami. Ako Vam bude priznata ova prijava, tada imate pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad i to u visini od 100 % od osnovice za naknadu utvrđenu zakonom i u maksimalnom trajanju od 18 mjeseci. Nakon proteka ovog roka pripada Vam pravo na naknadu plaće u iznosu od 50 % zadnje isplaćene naknade plaće na ime te privremene nesposobnosti i tako sve dok za privremenu nesposobnost postoji medicinsko opravdanje. Ukoliko su posljedice ozljede na radu dovele do trajno smanjenja radne sposobnost, tada možete ostvariti povoljnije financijske uvjete pri određivanju visine invalidske mirovine. Uz to na temelju priznate ozljede na radu možete ostvariti i pravo na financijsku nadoknadu zbog tjelesnog oštećenja.
Prema Ovršnom zakonu izuzetim od ovrhe su naknade troškova za službeno putovanje i naknade troškova prijevoza na posao i s posla do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada.  Naknada za topli obrok može biti predmet ovrhe, ako se isplaćuju na Vaš račun, a ako npr. topli obrok dobivate u naravi, te ga plaća poslodavac, tada ne može biti premet ovrhe.
 

Uz stručnu pomoć tužbu. Hvala na odgovoru0

Hocu. Hvala Vam jos jednom. 

Draga Borbena hvala Vam.

Jos jednom hvala na detaljnim odgovorima!

Upravo je u ovome problem, između korisnika i banke postoji ugovorna obveza i sukladno Općim uvjetima poslovanja banke može doći do raskida ugovora.

Borbena je u pravu. Koliko znam o tome, a Vi to do sada niste iznosili, dok GOD ne vratite karticu tekućeg računa banka smatra da ste Vi njezin klijent. Ako je to bio dug po tekućem računu, niste ga u nekom roku vratili, banka pokreće ovrhu za taj dug ( jer i dug na tekućem računu ima zastarni rok da se banka namiri, no pokretanjem ovrhe zastara je puno dulja), Vi i dalje imate tekući račun jer niste raskinuli ugovor. Tekući račun se može zatvoriti ako 30 dana miruje. Znaci nema ulaza ni izlaza sredstava na tom računu. Zatezne kamate koje spominjete nakon pokretanja ovrhe su malo čudne. Mogu biti jedino kamate na nepodmiren iznos ugovorenog paketa usluga po tekućem računu ako ga niste podmirivali. Za sve to tražite objašnjenje u aktima ili osobno kako Vanje Borbena poručila.

Da, može dobiti potporu. 

Hvala Vama još jednom na sugestiji i na vremenu, nadam da će moj Belić biti dobro kako je i veterinar rekao da će za 2mj.trčati. Vama još jednom hvala i lp

Zanimljivo pitanje.
Moje mišljenje - ukoliko se ne bi radilo o suicidu, pa pomoći u istome (jer tu onda postoji zasebno kazneno djelo sudjelovanja u samoubojstvu iz čl. 114. KZ-a), po meni, iako samoubojstvo (pa i pokušaj), samo po sebi, pravno gledajući nije kazneno djelo (jer bi bilo apsurdno) što bi navodilo na zaključak kako osoba, osim prava na život, ima pravo da sama odlučuje i o kraju tog istog života, smatram da to pravo ne ide toliko daleko da se od drugoga traži da okonča taj život umjesto same osobe o čijem životu se radi. Jedina iznimka bila bi tzv. eutanazija, o čemu i sam KZ govori u čl. 112. st. 3. kao privilegiranom obliku kaznenog djela ubojstva. Stoga sam mišljenja da osoba koja "naruči" svoje ubojstvo kao oblik provođenja eutanazije nikako ne može da bude kazneno-pravno odgovorna, međutim ne isključujem mogućnost njene kazneno-pravne odgovornosti u vidu poticatelja u svim drugim slučajevima (i jasno, pod pretpostavkom da ubojstvo ne bude dovršeno).
Sve ovo rečeno, ovo je samo moje mišljenje, nažalost, ne disponiram sudskom praksom (našom) kojom bi ga mogao potkrijepiti (inače nam je sudska praksa vrlo, vrlo skromna po pitanju usmrćenja na zahtjev, osobno znadem za samo jednu presudu VSRH-a iz 2004. i to je to).
Također, u svakom postupku koji se vodi zbog ubojstva (bilo kojeg oblika), obavezno se provodi psihijatrijsko vještačenje optuženika, tako da ovisno o nalazu i mišljenju vještaka zavisi i sam ishod postupka - da li će završiti kao prema svakom ubrojivom optuženiku ili će se optuženiku suditi kao neubrojivom, u kojem postupku vrijede posebna pravila i nema osuđujuće presude već tzv. utvrđujuća presuda, nakon čije pravomoćnosti daljnji tretman takvog osuđenika biva reguliran Zakonom o zaštiti osoba s duševnim smetnjama.
I zaključno, nadam se da je ovaj upit čisto informativne naravi.

Nisam to znao 
Hvala 

Policiji sam rekao da treba sprijećiti još veće zlo nedaj bože da nečije dijete strada, ali po zakonu pas je u svom dvorištu, a kad su vidjeli da pas od 50-60kg skoći prednjim nogama na kapiju i da se sve zatrese udaljili su se par koraka unazad ali "zakon" znaći treba se dogodi još veće zlo da bi se reagiralo. 

Kazneno-pravno gledajući ovdje ne vidim nikakve osnove za postupanje, kao što je i policija rekla. Psi su bili na svojem, vaš pas je skočio na njihovo, reakcija je bila instinktivna, iako se psa može (i trebalo bi) drugačije odgojiti.
Glede ostalog, treba vidjeti jesu li ti psi držani sukladno Odluci Grada/Općine o držanju životnja, kao i postoji li mogućnost postupanja Veterinarske inspekcije zbog neadekvatnog postupanja vlasnika.
Glede naknade štete, postavit će se pitanje vašeg doprinosa, koji je evidentan, iako peseki (oni dobronamjerni) uvijek idu logikom da su i drugi takvi, ali nažalost često nisu.