G-man

Na vašem mjestu, obratio bih se našem Konzulatu u Finskoj, i zatražio pomoć, obzirom isti prema Zakonu o vanjskim poslovima, među ostalim, obavljaju i poslove matičarstva.

Maybe this would help:
http://europa.eu/youreurope/citizens/vehicles/registration/taxes/index_en.htm

Kada ste platitili akontaciju (datum)?

To vam treba riješiti prijatelj sa svojom bankom.

Neovlašteno zvučno snimanje i prisluškivanje iz čl. 143. KZ-a. Pitanje je bi li stavak 4. imao primjenu u ovom slučaju (imate slučaj bivšeg gradonačelnika Grada Vukovara, gdje je stavak 4. imao primjenu, ali tamo se radilo o političkom "inženjeringu", a ovdje to realno nije slučaj).

To nije pravno pitanje nego za birtiju.
 
Svaka normalna škola radi ono što svi ostale rade, dakle ili svi štrajkaju ili nitko. Ostale škole u kojima su svi posvađani što je normalno obzirom na 95 posto žena, glume i kompliciraju rad ravnatelju.

Moram priznati da ovo što vam je rečeno na Veleposlanstvu SR Njemačke, meni nije poznato odnosno nisam čuo za takovu praksu. Trebalo bi provjeriti.
 
A što se računa tiče, imate li knjižicu odnosno neke papire oca te je li on potraživao svoju štednju od LJB-e?

Po mom mišljenju, ova prva tužba obzirom se smatra kao da nije ni podnesena, ne prekida rok zastare. Ova druga zasada prekida.
 
No, prema detaljima, vaše šanse da se toga u potpunosti riješite su vrlo, vrlo male.

Nevezano uz odgovor, ali ovo je matematički nemoguće jer ispada da suvlasnički udjeli prelaze 1/1.

Ponavljam da mi nisu poznati takvi slučajevi da bi vjerovnici išli sa takvim zahtjevom. Zašto? Jer vrlo jednostavno taj drugi bračni drug može reći da je novac za kupovinu dobio recimo darovanjem od roditelja (dakle da se radi o vlastitoj njegovoj imovini), pa neka vjerovnik dokaže suprotno. Nije na tuženiku da dokazuje nešto, već tužitelju, i tu se nalazi rizik takvih eventualnih zahtjeva.
 
A glede pravila naknade troškova postupka, vrijedi univerzalno pravilo - onaj tko gubi, plaća i troškove. Ali se pritom zaboravljaju i vlastiti troškovi, koji se nigdje ne spominju. Kod velikih iznosa, imajući u vidu spmenuti rizik dokazivanja, na kraju vas mogu pošteno "oženiti".

"Homo homini lupus est (Čovjek je čovjeku vuk)." - Platon

http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Kontrolori-vam-ne-smiju-ulaziti-u-stan!-Sud-srusio-HRT-ovu-odluku-o-kontroli-odjavljenog-televizora

Ovo je primjer neprofesionalnog postupanja, radi kojeg se možete žaliti ovdje, što se policije tiče.
 
Osobno smatram da je i sutkinja pogriješila, pogotovo ako je dobila vašu pisanu obranu prije određivanja vašeg dovođenja. Ako je obrana stigla nakon toga, pogreške s njene strane nema.

Vi možete dignuti kaznenu prijavu protiv nepoznatog počinitelja po članku 266. KZ-a. U policiji ili na DORH-u. I tražite potvrdu da ste kaznenu prijavu dignuli.
Policija bi trebala doči po Vaše računalo, ili ga vi možete ostaviti u policijskoj postaji gdje ste dignuli kazneni prijavu. Treba im zbog računalne forenzike. Ako vas ne traže računalo znači da slučaj i ne rješavaju.
Osobno vam mogu reći da slučaj neće uspjeti riješiti.
 
Sretno i napišite ovdje ishod, rezultat svega toga.
 
I čuvajte zdravlje. Hakeri nisu vrijedni toga.

Simpsone,
 
rehabilitacija od kaznene osude u vašem slučaju nastupila je protekom tri godine od isteka roka provjeravanja iz uvjetne osude (a koji je, prema vašem navodu bio 1 ili 2 godine). Da bi bili skroz sigurni, potrebno je vrijeme pravomoćnosti presude, jer od tog vremenskog momenta teče rok provjeravanja, pa onda dodate još tri godine.
 
Obzirom je postupak još iz 2005., zasigurno je već istekao rok rehabilitacije. Rehabilitacija nastupa ex lege, to znači, po sili zakona. Ovo sve pod pretpostavkom - da u međuvremenu niste bili osuđeni za neko drugo kazneno djelo, jer tada rok rehabilitacije ide iznova.
 
Međutim, razlog zbog kojeg se vi relativno često "izdvajate iz grupe", leži vam u policijskim evidencijama, koje su praktički trajne. Tu pomoći nema, vi ste evidentirani osuđenik zbog poprilično osjetljive kaznene problematike (iako postoji drakonska razlika između posjeodvanja i mladenačkih gluposti i "dilanja"), i sada nažalost - trpite posljedice te gluposti. I trpjet ćete i dalje.

Smatram da nema razloga da to ne učini. Ali, znate i sami što to znači sporazuman zahtjev? Potrebna je i druga strana.
 
No, kako se u ovom slučaju očito radi o braku sklopljenom prema pravu SR Njemačke, dakle odnosu sa međunarodnim elementom, postavit će se pitanje moguće nadležnosti našeg suda te mjerodavnog prava sukladno odredbama našeg Zakona o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja (v. čl. 35. i 61.).

vjerojatno kasnim sa odgovorom, ali za sve ostale informacija
1. MTU ili minimalnotehničke uvjete za kontrolirani prostor izdaje ured za gospodarstvo, prije jedno dvadeset godina su inspektori bili samo članovi komisije
2. Inspekcije dolaze poslije kad počnete raditi onda kreće, služba za nadzor carine, pa ministarstvo gospodarstva, pa turistička inspekcija, pa sanitarna, pa zastita na radu, pa inspekcija rada... možda sam koji i zaboravila

Tko je upisan u ZK?

Irena, po kojem ZKP-u se vodi kazneni postupak i o kojem stavku prometne nesreće govorimo (čl. 272. st. ?)?

Pisanim podneskom sudu koji vas je sudio. Sve stoji u čl. 148. st. 6. ZKP-a.

@dotttoresa82 nije tražila pokudu nego savjet kakao da eventualno spasi stvar pa je svaki ostali komentar je suvišan.

Čl. 121. st. 5. Zakona o radu -
 
"Otkazni rok teče za vrijeme godišnjeg odmora, plaćenog dopusta te razdoblja privremene nesposobnost za rad radnika kojeg je poslodavac u otkaznom roku oslobodio obveze rada, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije uređeno."

Može samo u situaciji, ako je za djelo na koje je poticano, pokušaj kažnjiv. Dakle, precizirajte nam o kojem se djelu radi i moći ćete dobiti precizan odgovor.
 
Ovo je inače zanimljiva situacija u kaznenom pravu, gdje se kažnjava za neuspjelo poticanje tj. pokušaj poticanja, što predstavlja vrlo rijetku iznimku od načela tzv. limitirane akcesornosti, prema kojem ulazak u kažnjivu sferu sudionika (poticatelja/pomagatelja) ovisi o ulasku u kažnjivu sferu počinitelja. Ovdje počinitelj nije ušao u kažnjivu sferu, ali se sudionika (poticatelja) svejedno kažnjava.

Ako je tako kako pišete, onda ne vidim zašto jednostavno ne porazgovarate sa polubraćom i polusestrom i objasnite im sve?
 
A ako se oni boje da će izgubiti dio nasljedstva zbog vas, sami im predložite da vaš otac sa njima sklopi ugovor o dosmrtnom/doživotnom uzdržavanju vezano uz cijelu očevu imovinu i kraj priče, jer u tom slučaju nećete moći dobiti ništa iza očeve smrti, čak ni nužni dio.
 
@ Bobo
 
U predmetu Roman vs Finland okolnosti su ipak malo drugačije, tamo naime dijete nije znalo za oca, a zbog krute legislative nacionalne institucije su joj zanijekale pravo da sudskim putem utvrdi istinu.
 
Određene poveznice bi mogle postojati i ovdje, slažem se, ali u globalu ne radi se o istoj stvari.

Poštovani, vaš upit je reguliran Zakonom o gradnji, Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, Zakonom o obveznim odnosima i Zakonom o građevinskoj inspekciji.
 
Za početak, možete porazgovarati sa susjedom i zamoliti ga da to sruši ili sanira sam na opće zadovoljstvo a na to ga obvezuje Zakon o gradnji u čl.150.
Članak 150.
(1) Vlasnik građevine odgovoran je za njezino održavanje.
(2) Vlasnik građevine dužan je osigurati održavanje građevine tako da se tijekom njezina trajanja očuvaju temeljni zahtjevi za građevinu te unapređivati ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu, energetskih svojstava zgrada i nesmetanog pristupa i kretanja u građevini.
(3) U slučaju oštećenja građevine zbog kojeg postoji opasnost za život i zdravlje ljudi, okoliš, prirodu, druge građevine i stvari ili stabilnost tla na okolnom zemljištu, vlasnik građevine dužan je poduzeti hitne mjere za otklanjanje opasnosti i označiti građevinu opasnom do otklanjanja takvog oštećenja.
 
Ako to nije moguće, temeljem istog čl., možete ga prijaviti građevinskoj inspekciji koja će obaviti inspekcijski nadzor i temeljem čl.27 st.1 Zakona o građevnskoj inspekciji, rješenjem narediti vlasniku građevine otklanjanje oštećenja na postojećoj građevini zbog kojih postoji opasnost za život ljudi, okoliš, druge građevine ili stabilnost tla na okolnom zemljištu u određenom roku.
 
Ili možete iskoristiti institut samopomoći prema Zakonu o obvezim odnosima.
Smatra se da susjed radi otklanjanja opasnosti koja prijeti njegovoj nekretnini od rušenja zgrade ili objekta ima pravo sam i po pravilima koja uređuju poslovodstvo bez naloga, poduzeti potrebne mjere radi otklanjanja prijeteće opasnosti u smislu odredbe članka 1121. ZOO. Odnosno, ako taj posao ne trpi odgađanje te predstoji
šteta ili propuštanje očite koristi, te ako su poduzete mjere bile nužne i korisne za
vlasnika zgrade ili drugog objekta. U tom slučaju susjed kao poslovođa bez naloga
ima pravo, u skladu s odredbom članka 1124. ZOO, zahtijevati od vlasnika zgrade
ili drugog objekta kao gospodara posla naknadu nužnih i korisnih izdataka, naknadu
pretrpljene štete i isplatu primjerene naknade za trud za uspješno otklanjanje štete.
 
Ili možete tražiti sudsku zaštitu.
Naime, učinci zaštite od opasnosti od rušenja zgrade mogu se ostvariti ne samo stvarnopravnoj, nego i na obveznopravnoj razini na temelju odredaba članka 1047.
ZOO, koja ima preventivnu funkciju. Prema odredbi članka 1047. stavka 1. ZOO-a svatko može zahtijevati od drugoga ukloniti izvor opasnosti od kojega prijeti znatnija šteta njemu ili drugome, kao i suzdržati se od djelatnosti od koje
proizlazi uznemirivanje ili opasnost štete, ako se uznemirivanje ili šteta ne mogu spriječiti odgovarajućim mjerama. Sud će na zahtjev zainteresirane osobe narediti
poduzimanje odgovarajućih mjera za sprječavanje nastanka štete ili uznemirivanja ili uklanjanje izvora opasnosti, na trošak posjednika izvora opasnosti, ako ovaj sam
to ne učini (stavak 2. članak 1047. ZOO).
U skladu s navedenim odredbama ZOO-a susjed čija je nekretnina u opasnosti zbog ozbiljne opasnosti da se susjedna zgrada ili drugi objekt potpuno ili djelomično
sruši može popularnom tužbom iz članka 1047. ZOO-a zahtijevati poduzimanje svih potrebitih mjera za otklanjanje izvora opasnosti.
 
Na kraju, bilo što od ovoga da poduzmete, imate uporište i u Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.
Odredbama o susjedskim pravima uređuje se i situacija kada postoji opasnost od rušenja zgrade. Odredbom članka 111. ZVDSP-a propisano je da kada postoji ozbiljna opasnost da bi se nečija zgrada ili neki drugi dio nečije nekretnine mogao potpuno ili djelomično srušiti, od čega prijeti opasnost susjednoj nekretnini
susjed čija je nekretnina u opasnosti može od onoga čiji je to objekt zahtijevati poduzimanje potrebnih mjera za sprječavanje nastanka štete, kao i zahtijevati
dovoljno osiguranje naknade buduće štete.
Odredbom članka 111. ZVDSP-a uređeno je susjedsko pravo koje, prema
klasifikaciji u teoriji, spada u skupinu susjedskih prava kojima vlasnik/posjednik
jedne nekretnine ima pravo zahtijevati od vlasnika/posjednika susjedne nekretnine
neko činjenje radi otklanjanja opasnosti kojom se ugrožava susjedna nekretnina.