Spitfire

Kako se etažira kuća s dvije sobe i kupatilom? Postoji li tu više samostalnih uporabnih cjelina da bi se moglo odrediti vlasništvo posebnih dijelova nekretnine tj. etažirati kuću? Baš i ne. Nadalje, međuvlasnički ugovor je ugovor predviđen za suvlasnike u višestambenim zgradama koje će tek urediti odnose prema Glavi 4, III dijela Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, dakle opet odrediti vlasništvo posebnih dijelova nekretnine već postojećih građevina ili to rade u tek izgrađenim građevinama. U ovom slučaju je moguć nekakov suvlasnički ugovor kojim se određuje tko bi što koristio no time ili bilo čime drugim se ne riješava vlasništvo jer je ono rješeno, svi imaju u suvlasništvu određeni udio.
Nažalost suvlasništvo je takovog karaktera da suvlasnici imaju određeni udio u nekretnini određen omjerom i taj udio koji se još naziva i idealnim dijelom je neodređen, može biti bilo koji dio u nekretnini. Međutim to ne znači da jedan suvlasnih može iznajmiti cijelu nekretninu na uštrb ostalih suvlasnika. Može uz suglasnost ostalih suvlasnika ili samo u veličini svog udjela jer je idealni dio može biti dio pravnog prometa što znači da se može iznajmiti ili prodati.
Vaše rješenje je prvotno u dogovoru, da ako vam tako odgovara ostane osoba u najmu ali da se usuglasite oko toga svi i dijelite i korist ako već koristi cijelu kuću. Ako to nije opcija tažiti ćete da se točno odredi koji onda to dio najmoprimac može koristiti u skladu s omjerom suvlasnika najmodavca jer ZV jasno propisuje da suvlasnik smije samostalno pravno raspolagati svojim idealnim dijelom stvari, odnosno svojim suvlasničkim dijelom po pravilima koja vrijede za vlasnikova pravna raspolaganja stvarima ako time ne dira u tuđa prava, no ako ni to ne ide uvijek možete u parnici zahtjevati uvođenje u suposjed ili razvrgnuti suvlasničku zajednicu. 

Kako se etažira kuća s dvije sobe i kupatilom? Postoji li tu više samostalnih uporabnih cjelina da bi se moglo odrediti vlasništvo posebnih dijelova nekretnine tj. etažirati kuću? Baš i ne. Nadalje, međuvlasnički ugovor je ugovor predviđen za suvlasnike u višestambenim zgradama koje će tek urediti odnose prema Glavi 4, III dijela Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, dakle opet odrediti vlasništvo posebnih dijelova nekretnine već postojećih građevina ili to rade u tek izgrađenim građevinama. U ovom slučaju je moguć nekakov suvlasnički ugovor kojim se određuje tko bi što koristio no time ili bilo čime drugim se ne riješava vlasništvo jer je ono rješeno, svi imaju u suvlasništvu određeni udio.
Nažalost suvlasništvo je takovog karaktera da suvlasnici imaju određeni udio u nekretnini određen omjerom i taj udio koji se još naziva i idealnim dijelom je neodređen, može biti bilo koji dio u nekretnini. Međutim to ne znači da jedan suvlasnih može iznajmiti cijelu nekretninu na uštrb ostalih suvlasnika. Može uz suglasnost ostalih suvlasnika ili samo u veličini svog udjela jer je idealni dio može biti dio pravnog prometa što znači da se može iznajmiti ili prodati.
Vaše rješenje je prvotno u dogovoru, da ako vam tako odgovara ostane osoba u najmu ali da se usuglasite oko toga svi i dijelite i korist ako već koristi cijelu kuću. Ako to nije opcija tažiti ćete da se točno odredi koji onda to dio najmoprimac može koristiti u skladu s omjerom suvlasnika najmodavca jer ZV jasno propisuje da suvlasnik smije samostalno pravno raspolagati svojim idealnim dijelom stvari, odnosno svojim suvlasničkim dijelom po pravilima koja vrijede za vlasnikova pravna raspolaganja stvarima ako time ne dira u tuđa prava, no ako ni to ne ide uvijek možete u parnici zahtjevati uvođenje u suposjed ili razvrgnuti suvlasničku zajednicu. 

Vidite moj  prvi odgovor u Temi. Dakle, ako i u odredbama za provođenje vašeg prostornog plana piše isto, obiteljske kuće nemaju obvezu uvođenja pričuve i odabir upravitelja.

Ako je u skladu s prostornim planom zašto ne. Doduše u redovnom postupku, koji dođe skuplji nego masovna legalizacija prema povoljnijem zakonu jer se traži papirologija kao da tek planirate graditi kuću.

Pa piše valjda da je tijelo državne vlasti koji sudbenu vlast obavlja samostalno i neovisno. Koji je smisao pitanja je li "državno tijelo"?  

Kako ovo nije klasična poljska služnost koja bi služila poljodjelstvu te se time osnovalo pravo kolnika, općenite odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisuju da se način na koji je nositelj prava služnosti ovlašten služiti se povlasnom nekretninom određuje kod osnivanja služnosti. Ovlaštenik to svoje pravo može izvršavati po svojoj volji ali ne šireći ga nego stežući koliko to dopušta narav i svrha služnosti. Nadalje, preciznije odredbe stvarnih služnosti propisuju da vlasnik poslužne i vlasnik povlasne nekretnine mogu osnivati služnosti bilo kojeg sadržaja koji je moguć a nije zabranjen.
Prema navedenome, a kako nije poljska služnost a nije ni zabranjena, služnost prolaza automobilom bi bila upravo samo to.  

Slažem se s navedenim međutim, smisao Ugovora o ustupu i raspodjeli imovine za života i je da ono što je ustupljeno prelazi odmah po sklapanju u vlasništvo potomaka pri čemu ustupatelj kao zaštitu ima pravo osnivanja osobne služnosti za sebe i bračnog druga, a što se tiče režija ima pravo ugovoriti doživotnu rentu ili kakovu drugu naknadu. Poradi navedenoga ustupljena imovina ne ulazi u ostavinu nego samo ono što nije bilo obuhvćeno valjanim ustupom i raspodjelom. Nadalje, partnerica kao netko tko je voljan odreći se eventualnog dijela ostavine, mora biti obuhvaćena ugovorom i usuglasiti se s njim te u tome slučaju gubi pravo na nužni dio inaće njeno pravo na nužni dio ostaje neokrnjeno. 
Primjer ugovora imate Ovdje.

Slažem se s navedenim međutim, smisao Ugovora o ustupu i raspodjeli imovine za života i je da ono što je ustupljeno prelazi odmah po sklapanju u vlasništvo potomaka pri čemu ustupatelj kao zaštitu ima pravo osnivanja osobne služnosti za sebe i bračnog druga, a što se tiče režija ima pravo ugovoriti doživotnu rentu ili kakovu drugu naknadu. Poradi navedenoga ustupljena imovina ne ulazi u ostavinu nego samo ono što nije bilo obuhvćeno valjanim ustupom i raspodjelom. Nadalje, partnerica kao netko tko je voljan odreći se eventualnog dijela ostavine, mora biti obuhvaćena ugovorom i usuglasiti se s njim te u tome slučaju gubi pravo na nužni dio inaće njeno pravo na nužni dio ostaje neokrnjeno. 
Primjer ugovora imate Ovdje.

Dakle, Ugovorom o ustupu i raspodjeli imovine za života.
 
A sad, da djeca plaćaju režije dok su roditelji živi... Postoji opcija i da se odmah prebaci stan na njih, a ocu i njegovoj ženi ostavi pravo doživotnog plodouživanja, iako osobno bih radila gore navedeni Ugovor i nadala se ispunjavanju moralne obveze

Hajdemo malo stati na loptu i maknuti se od savjeta i mišljenja na moralnoj osnovi. Svatko na pravnom portalu ima pravo kulturno postaviti pitanje i red je da mu se tako i odgovori, prvenstveno pravno ma što tko mislio o pitanju. 
Shodno tome su maknute sve objave koje nisu u skladu s iznad napisanim.
Nadalje, ovo
je vrlo nategnuto jer niti znamo je li ugovor solemniziran niti je li korisnik bio u posjedu. Za pretpostaviti je da je bio jer je napisano "život s njim..." tako da se ostavimo toga bez svih činjenica. 
Što se tiče daljnjih pitanja, 
može jer brkate pojam posjeda i vlasništva, samom predajom vlasništva ne gubi pravo na posjed ako je nastavio izvršavati faktičnu vlast nad stvari, u ovom slučaju ostavši u suposjedu tj., živeći i dalje u stanu.
Ukratko, zato što gube posjed ex lege, odnosno po posebnom zakonu koji to tako određuje.

Može, pisanom izjavom upućenoj obdareniku, no ista nema utjecaja poradi navedenih odredaba Zakona o obveznim odnosima. Eventualno ako su sporni rokovi ili van roka može pokrenuti tužbu za opoziv darovanja s neizvjesnim šansama za uspjeh jer se činjenica saznanja ili proteka roka utvrđuje u svakom posebnom slučaju.
Formalno pravno, nije.
Međutim, 
ovo nije baš samo tako lako. Posebno ako postoji upisana osobna služnost. Čak i ako je nema, ne možete ga samo tako izbaciti na ulicu "jer ima gdje živjeti" i promijeniti bravu, jer otac ima posjedovnu zaštitu te pravni izbor tužbe za smetanje posjeda, u ovome slučaju suposjeda i prema sudskoj praksi takovu parnicu bi dobio. 
Ukratko, kolike god te nesuglasice bile, uvijek su rješive razgovorom gdje bi obje strane trebale malo popustiti, a to je bolje nego dodatno kompliciranje života tužbama s bilo koje strane.

Hajdemo malo stati na loptu i maknuti se od savjeta i mišljenja na moralnoj osnovi. Svatko na pravnom portalu ima pravo kulturno postaviti pitanje i red je da mu se tako i odgovori, prvenstveno pravno ma što tko mislio o pitanju. 
Shodno tome su maknute sve objave koje nisu u skladu s iznad napisanim.
Nadalje, ovo
je vrlo nategnuto jer niti znamo je li ugovor solemniziran niti je li korisnik bio u posjedu. Za pretpostaviti je da je bio jer je napisano "život s njim..." tako da se ostavimo toga bez svih činjenica. 
Što se tiče daljnjih pitanja, 
može jer brkate pojam posjeda i vlasništva, samom predajom vlasništva ne gubi pravo na posjed ako je nastavio izvršavati faktičnu vlast nad stvari, u ovom slučaju ostavši u suposjedu tj., živeći i dalje u stanu.
Ukratko, zato što gube posjed ex lege, odnosno po posebnom zakonu koji to tako određuje.

Može, pisanom izjavom upućenoj obdareniku, no ista nema utjecaja poradi navedenih odredaba Zakona o obveznim odnosima. Eventualno ako su sporni rokovi ili van roka može pokrenuti tužbu za opoziv darovanja s neizvjesnim šansama za uspjeh jer se činjenica saznanja ili proteka roka utvrđuje u svakom posebnom slučaju.
Formalno pravno, nije.
Međutim, 
ovo nije baš samo tako lako. Posebno ako postoji upisana osobna služnost. Čak i ako je nema, ne možete ga samo tako izbaciti na ulicu "jer ima gdje živjeti" i promijeniti bravu, jer otac ima posjedovnu zaštitu te pravni izbor tužbe za smetanje posjeda, u ovome slučaju suposjeda i prema sudskoj praksi takovu parnicu bi dobio. 
Ukratko, kolike god te nesuglasice bile, uvijek su rješive razgovorom gdje bi obje strane trebale malo popustiti, a to je bolje nego dodatno kompliciranje života tužbama s bilo koje strane.

Uništavanje zastave RH je određeno Kaznenim zakonom (čl.349), no kako je naglasak na "javnim", pravno se javnim mjestima može smatrati i mjesto izloženo pogledu javnosti pod što spadaju i privatni posjedi. No moguće je da s obzirom na sve relevantne činjenice sud takovo što svrsta pod prekršaj.

Točna odredba vjerovatno ne postoji pa ni u odredbama za provođenje prostornog plana (eventualno moće biti propisana udaljenost od susjedne čestice u slučaju obiteljskih stamenih objekata). To može biti propisano međuvlasničkim ugovorom ili pravilnikom o kućnom redu ako ste ga kao suvlasnici donijeli.
Međutim, ono na što bi ste u ovome slučaju trebali obraatiti pozornost jesu odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima u dijelu o susjedskim pravima koje se jednako tako odnose na vlasništvo posebnog dijela nekretnine (etažno vlasništvo) o imisijama a koje kažu da,
"Nitko se ne smije služiti ni koristiti nekretninom na način da zbog toga na tuđu nekretninu slučajno ili po prirodnim silama dospiju dim, neugodni mirisi, čađa, otpadne vode, potresi, buka i sl., ako su prekomjerni s obzirom na namjenu kakva je primjerena toj nekretnini s obzirom na mjesto i vrijeme, ili izazivaju znatniju štetu, ili su nedopušteni na temelju odredaba posebnoga zakona (prekomjerne posredne imisije)."
Prema navedenome vjerovatno vam nitko ne bi mogao zabraniti postavljanje roštilja, samo je pitanje koliko bi ste korištenjem istoga slali posredne imisije drugim suvlasnicima s naglaskom na prekomjerne.

U biti je to, to. S time da bi pri pregledu valjalo sastaviti zapisnik koji bi bio priloženi dio ugovora o raskidu zbog eventualne štete i naknade iste, ili služio kao potvrda da iste nema. 

Ja se u zadnje vrijeme suzdržavam od odgovora na ovakova pitanja poradi nekoliko činjenica. Zakonom o gradnji iz 2013 je sve nekako bilo jasno posloženo i točno određeno. Pa dođe promjena na vlasti pa tako i promjene zakona. Pa više onoga što je jasno određeno nema i stavlja se izraz "po pravilima struke" a ta će pravila svatko tumačiti na svoj način. Što se tiče same Uporabne i fasade, za nove građevine se traži ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu, dakle nešto što nije određeno građ. dozvolom nego glavnim projektom. Pa ako ni tu nije određena fasada ili čak i je, investitor ima određeni rok da građevinu zgotovi u pogledu vanjskog izgleda građevine te uređenja okoliša.
Kod starijih građevina taj rok se ne uzima u obzir, samo također ako je nešto projektom određeno, tako bi trebala izgledati i građevina pri zahtjevu za izdavanje Uporabne dozvole. Ako fasada nije oodređena, ja bih rekao da nije od važnosti za izdavanje dozvole. No svim tim izmjenama i dopunama zakona, zbunilo se i referente koji su znali svoj posao a kako neće i one koji baš i ne znaju.
Pa kako se poradi navedenih činjenica dešava sve češće i ovo,
"Predao sam zahtjev na temelju akta za građenje izdanog do 1.10.2007. međutim tu dolazi do velikog nesporazuma sa službenikom. Naime, doista prilikom predaje zahtjeva trebam priložiti samo građevinsku dozvolu i platiti pristojbe međutim on kaže kako će mi prilikom očevida tražiti 1. građevinsku, 2. geodetsku sliku izvedenog stanja, 3. završno izvješće nadzornog inžinjera, 4. izjava izvođača o izvedenim radovima.
Ja međutim smatram prema informacijama od njegovih kolega u drugim ispostavama da ne trebam ovo pod 3. i 4. jer da bi on prema članku 182. utvrdio: a) namjenu, b) vanjske mjere, c) oblik i veličinu građevne čestice i d) smještaj građevine na građevnoj čestici dovoljno je samo vidjeti geodetsku sliku izvedenog stanja gdje su iscrtane sve mjere u horizontalnoj ravnini a i u visine zgrade do sljemena i oluka kako će biti u mom slučaju.
Dakle došli smo do situacije u kojoj meni službenik kaže da ako želim neka se žalim nadležnima pa će se vidjeti tko je u pravu te bih volio čuti Vaša iskustva i preporuke kome da se obratim ako mislite da sam u pravu. Ako nisam u pravu onda moram ustvrditi da svaka sredina ima svoja pravila."
a mišljenje i točno pojašnjenje zakona od MGiPU, koje se nekada moglo dobiti u kratkom roku, se čeka toliko da ispada da će se prije dobiti Eurojackpot nego isto... 

Nije, a ovo
je vjerovatno razlog iz kojeg će vas odbiti za prodaju dijela svoga zemljišta kada već imate pristup s čestica u vašem vlasništvu a oni bi morali provesti javni natječaj što im tek nije u interesu jer ih to košta. 

Da, i to će učiniti na osnovu zakonskih odredbi pa ukoliko je moguća geometrijska dioba i/ili etažiranje tako će i napraviti. Ukoliko nije, ide civilna dioba. No, morate znati da nije sud taj koji odrađuje na osnovu izjava stranaka ili će on nešto ići mjerkati, nego angažira vještaka na osnovu čijeg elaborata i mišljenja postupa u slučaju. A i sam vještak košta.

Vidite moj zadnji odgovor u Temi u dijelu koji se odnosi na upit o sudskom razvrgnuću uspostavom posenog dijela nekretnine. 

Ne.
Vlasnik zajedničkih prostorija ne možete postati, no u dogovoru s drugim suvlasnicima i preetažiranju bi mogle postati pripadak vašem vlasništvu posebnog dijela nekretnine, kao takovo upisano u ZK i pri prodaji bi vlasništvo posebnog dijela uključivalo i pripatke.

Ne.
Vlasnik zajedničkih prostorija ne možete postati, no u dogovoru s drugim suvlasnicima i preetažiranju bi mogle postati pripadak vašem vlasništvu posebnog dijela nekretnine, kao takovo upisano u ZK i pri prodaji bi vlasništvo posebnog dijela uključivalo i pripatke.

Kako rješenje o izvedenom stanju nema utjecaja na vlasništvo, dakle ne definira vlasničko pravne odnose nego propise vezane za gradnju, da mogući su problemi, ne toliko na samu parcelaciju nego smještaj građevine na susjednu česticu bez obzira na suvlasništvo a poradi odredbi ZV o idealnom dijelu.
 Trebali bi kao nositelji prava na susjednim česticama biti pozvani na potpisivanje izvješća o utvrđenju međa i drugih granica te predočenje izrađenog elaborata.

Je i tada se radi o dobrovoljnom založnom pravu na nekretnini između dva privatnopravna subjekta. Međutim u tome slučaju, ako mu tražbina ne bi bila vračena u određenom roku, vjerovnik mora tužbom pokrenuti sudsku parnicu i ishoditi pravomoćnu presudu prema kojoj može pokrenuti ovršni postupak namirenjem iz vrijednosti zaloga. 
Da bi to izbjegli tj., skratili vrijeme od dospijeća tražbine do konačnog namirenja večina vjerovnika (npr. banke) traže solemniziranje ugovora ili sastavljanje u obliku JB akta da ne bi morali pokretati parnični postupak nego je dovoljno da od JB ishoduje potvrdu o ovršnosti kako bi pokrenuo ovršni postupak namirenja iz vrijednosti zaloga. 

Bilo bi jednostavnije za sve kada bi ste se mogli dogovoriti, no ako ne ide možete ih upozoriti da ako ne prihvaćaju elaborat, da ćete vi svoja prava ostvariti razvrgnućem suvlasništva etažiranjem. Naime, što se tiče razvrgnuća uspostavom vlasništva posebnog dijela nekretnine, sudska praksa je bila na stajalištu da ako nema suglasnosti svih suvlasnika, a kako Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ne predviđa mogućnost uspostave etažnog vlasništva bez suglasnosti, sud nije dužan u postupku razvrgnuća etažiranjem ispitivati jesu li ispunjene ostale pretpostavke za razvrgnuće te su takove zahtjeve odbijali. Međutim, Vrhovni sud Republike Hrvatske je u svojoj odluci (Rev-1553/13-2) od 8. siječnja 2014.) prihvatio reviziju te zaključio da je uspostava vlasništva posebnog dijela nekretnine moguća bez suglasnosti nekog od suvlasnika te da je upravo to svrha odredaba ZVDSP-a o sudskom razvrgnuću, pozivajući se na ranije odluke (Rev-200/09-3 od 6. svibnja 2009 i Rev x-680/10-2 od 29. rujna 2010.). 
Shodno tome, vi (i ostali suvlasnici koji bi vam se eventualno pridružili) bi mogli imati sudskom odlukom riješeno vlasništvo posebnog dijela nekretnine a oni poslije neka si sami etažiraju uz veći trošak, ako ih ovakva mogućnost ne "smekša" i pristanu na dogovorno etažiranje.