Jump to content

Usmeni dio - dojmovi i pitanja


ArizonaJunior
 Dijeli

Preporučene objave

Evo pitanja iz koja sam pohvatala iz EU, Ustava i Ogranizacije pravosuđa od 04.11.2010. u 8,00 sati.

 

EU

1. Nadležnost Europskog suda

2. Akti bivšeg 3. stupa

3. Primjena prava EU

4. Izvori prava EU

5. Četiri koraka testa proporcijalnosti

 

Ustav

1. Najviše vrednote Ustava

2. sastav i ovlasti vlade RH

3. Pravo na pošteno suđenje

4. Izbor zastupnika u hrvatskom saboru

5. Protokol br.11

6. Gospodarska prava

7. Ustavna tužba

8. Pravo na djelotvoran pravni lijek

 

Organizacija pravosuđa

1. Poslovi sudske uprave i tko ih obavlja

2. Imenovanje DO i zamjenika DO

3. Tko se smije baviti pružanjem pravne pomoći u RH

4. Nadzorni odbor JB

5. Izbor članova državnog sudbenog vijeća

6. Odvjetništvo-pojam, ovlasti i odgovornost

 

Što se tiče Gp,Gpp,Kp,Kpp-a i ostalih, tu nije bilo ništa novog

 

Ako netko ima pitanja od danas molila bih da ih objavi.

 

 

 

:frajer:

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

ArizonaJunior je napisao:

Nadzorni odbor JB??

 

Nikad čula... niti vidim u zakonu da se spominje.

 

Kolegice, hvala na postavljenim pitanjima.

Možete li reći kod pitanja Protokol br. 11 - bude li navedeno u zagradi da je riječ o Europskom sudu za ljudska prava ili samo piše protokol?

 

Pretpostavljam da piše u zagradi, ali nisam sigurna jer se neka pitanja nisu čitala u cjelosti, nego samo ispitivač kaže; "kolegice idemo na slijedeće pitanje" pa ti hvataj kako glasi pitanje :)

 

A što se tiče Nadzornog odbora JB, nisam ni ja nikad čula niti pronašla odgovor, ali možda se odnosi na nadzor JB (odgovornosti i sl.)

Nemoj me držati točno za riječ jer kolege koji su lagano padali u nesvjest se nije moglo najbolje čuti.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

ArizonaJunior je napisao:

...akata bivšeg 3. stupa. :-o

Stupanje na snagu 1. prosinca 2009.

I i III stup se spajaju

- posljedice: način odlučivanja, donošenja odluka (EP dobiva zakonodavnu ulogu, VM odluke kvalificiranom većinom), zakonodavna inicijativa (u bivšem III stupu EK više ne dijeli s državama članicama)

 

Akti bivšeg 3.stupa su:

 

- zajednička stajališta, okvirne odluke, odluke i konvencije

- okvirne odluke = direktive bez izravnog učinka, ali s

posrednim učinkom

spajanjem I i III stupa - svi učinci kao akti I stupa

okvirne odluke prestaju postojati, ali dosadašnje ostaju na snazi

 

Nađoh ovaj odgovor na slajdovima mr. sc. Inga Vezmar Barlek

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Evo ja sam prošla u petak..

Ne mogu vam pomoći pitanjima jer ih se slabo sjećam, ali bilo je dosta slušača pa će vjerojatno netko objaviti.. Mislim da meni nije došlo nikakvo novo pitanje, osim onih klasičnih novih pitanja iz radnog i uprave koje već znamo.

Samo naprijed :-)

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Adar je napisao:

Evo ja sam prošla u petak..

Ne mogu vam pomoći pitanjima jer ih se slabo sjećam, ali bilo je dosta slušača pa će vjerojatno netko objaviti.. Mislim da meni nije došlo nikakvo novo pitanje, osim onih klasičnih novih pitanja iz radnog i uprave koje već znamo.

Samo naprijed :-)

 

Kolegice, čestitam na prolazu. Je l' bila velika trema?

Uh, ja se bojim da će me trema uništiti u toj mjeri da se neću ničega moći sjetiti...

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Adar je napisao:

Evo ja sam prošla u petak..

Ne mogu vam pomoći pitanjima jer ih se slabo sjećam, ali bilo je dosta slušača pa će vjerojatno netko objaviti.. Mislim da meni nije došlo nikakvo novo pitanje, osim onih klasičnih novih pitanja iz radnog i uprave koje već znamo.

Samo naprijed :-)

 

Bio bi jako zahvalan ako bi se još jednom mogla ponoviti klasična nova pitanja iz uprave i radnog koje već svi znamo.

Puno hvala.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

1. Načela radnog prava

2. Zabrana diskriminacije

3. Predmet ZOR-a

4. Pojam radnika

5. Primjena za radnika najpovoljnijeg prava

6. Dužnost poštivanja propisa u svezi s radnim odnosom, primjena općih propisa obveznog prava

7. Pojam ugovora o radu

8. obvezan sadržaj pisanog ugovora o radu-pismena forma nije obvezna

9. Ugovor o radu na nodređeno vrijeme za stalne sezonske poslove

10. Ugovor o radu na izdvojenom mjestu

11. Ugovor o radu u slučaju upućivanja radnika na rad u

inozemstvo

12. Opći i posebni uvijeti zasnivanja radnog odnosa

13. Poslovna sposobnost maloljetnika za sklapanje ugovora o radu i zabrana obavljanja određenik poslova

14. Podjela ugovora o radu

15. Radno vrijeme

16. Raspored radnog vremena, preraspodjela radnog vremena i noćni rad(poslovi štetni za zdravlje radi puno radno vrijeme manje od 40h)

17. Odmori i dopusti

18. Zaštita trudnica, roditelja i posvojitelja

19. Zaštita radnika koji su privremeno ili trajno nesposobni za rad

20. Plaća

21. Zakonska zabrana utakmice

22. ugovorna zabrana utakmice

23. Naknada štete - odgovornost radnika prema poslodavcu

24. Naknada štete – odgovornost poslodavca prema radniku

25. Prestanak ugovora o radu

26. Redoviti otkaz ugovora o radu

27. izvanredni otkaz

28. otkaz s ponudom izmjenjenog ugovora

29. sudski raskid ugovora o radu

30. Otpremnina

31. Osnove traženja sudske zaštite

32. Sudska zaštita prava iz radnog odnosa

33. Prenošenje ugovora na novog poslodavca

34. Sudjelovanje radnika u odlučivanju

35. Sindikati i udruge poslodavaca

36. Kolektivni ugovori,oblik,trajanje,prestanak

37. Zaštita prava iz kol. ugovora - kol. sporovi

38. Gospodarsko socijalno vijeće

39. Štrajk – pretpostavke, ovlaštenici, sporovi u kojima je dopušten

40. Posljedice sudjelovanja u štrajku

41. Lockout

42. Radna knjižica-javna isprava, sumnja u valjanost upisa staža-istinitost se može osporavati, briše se

43. Agencija za privremeno zapošljavanje

44. pravilnik oo radu

45. Državni službenici i namještenici

46. Načela ponašanja državnih službenika

47. Povrede službene dužnosti –lakše i teže, kazne, službenički sud

48. Prestanak državne službe,nabroji, kada po sili zakona

49. Odgovornost za organiziranje zaštite na radu

50. Ostvarivanje prava za vrijeme nezaposlenosti

51. Rad stranaca u RH

52. Upravni akti

53. predmet zup-a i upravna stvar

54. Primjena ZUP-a

55. Stranke u upravnom postupku

56. Načela ZUP-a

57. Načelo zakonitosti, pristup podacima i zaštita podataka

58. Načelo samostalnosti i slobodne ocjene dokaza, načelo utvrđivanja materijalne istine(odstupa od načela akuzatornosti)-što se može ispitivati kod slobodne ocjene-svrhovitost,ovlasti

59. Načelo razmjernosti, n. zaštite stečenih prava

60. Pravo stranke na pravni lijek

61. Načelo zaštite stečenih prava

62. stvarna i mjesna nadležnost

63. Zajednička odluka u upravnoj stvari

64. Jedinstveno upravno mjesto

65. Službena osoba i izuzeće

66. Sudjelovanje stranaka u postupku - izjašnjavanje

67. Pokretanje upravnog postupka

68. Izmjena zahtjeva i odustanak od zahtjeva

69. Spajanje i razdvajanje upravnih stvari

70. Obustava upravnog postupka

71. Neposredno rješavanje

72. ispitni postupak-suprotno od postupka neposrednog rješavanja

73. Prethodno pitanje

74. nagodba

75. Dokazivanje i dokazi

76. Podnesci (rokovi, elektronička komunikacija)

77. Zapisnik

78. Zaključak

79. Rokovi

80. Povrat u prijašnje stanje

81. Rješenje- oblik, sadržaj, rokovi

82. Dostava pismena

83. Rješavanje u stvarima manjeg značenja, djelomično i dopunsko rješenje

84. Zalba kao redovni pravni lijek (sutnja administracije, nove cinjenice, sadrzaj)

85. Odricanje od prava na žalbu, odustanak od žalbe

86. Postupak i ovlasti prvostupanjskog tijela povodom žalbe

87. Postupanje drugostupanjskog tijela povodom žalbe

88. Postupak po žalbi , zbog nedonošenja rješenja– šutnja administracije

89. Predmnjeva usvajanja zahtjeva

90. Obnova postupka

91. Nadležnost

92. Oglašavanje rješenja ništavim

93. Poništenje/ukidanje nezakonitog rješenja

94. ukidanje zakonitog rjesenja kojim je stranka stekla neko pravo

95. izvršnost rješenja

96. Postupak i vrste izvršenja-sudsko, administrativno, kad je izvršno rj., tko provodi

97. uprvani ugovor i prigovor

98. ništavost upravnog ugovora, izmjena upravnog ugovora-šta mu prethodi rj. o upr. ug.

99. Zaštita od postupanja javnopravnih tijela

100. Zaštita od postupanja pružatelja javnih usluga

101. Izdavanje potvrde (u slučaju kada javnopravno tijelo ne vodi službenu evidenciju)

102. Troškovi

103. Izvlaštenje- pretpostavke, korisnik i vrste

104. Postupak izvlaštenja i sudska zaštita –korisnik, vlasništvo, potpuno i nepotpuno,

105. Tijela državne uprave i poslovi državne uprave

106. Donošenje provedbenih propisa

107. Upravni spor- pretpostavke, vrste, pobijanje akata

108. stranke u upravnom sporu

109. Postupak po tužbi u upravnim sporovima- sadržaj rokovi

110. Upravni spor zbog nedonošenja rješenja

111. odbacivanje tužbe u upravnom sporu

112. obustava upravnog spora

113. spor pune jurisdikcije-kad sud odlučuje o pravu(spor o zakonitosti-onaj koji nije s. pune jurisdik.)čl.64

114. ODLUKE U UPRAVNOM SPORU

115. Obveznost presude i postupanje tijela čiji je akt poništen u upravnom sporu

116. Naknadni upravni spor

117. Supstitutiranje upravnog akta

118. Zaštita ustavom zajamčenih prava u kvaziupravnim sporovima

119. zaštita od nezakonite radnje

120. ZZZ

121. ponavljanje postupka

 

Evo klasicnih pitanja, mislim da neko unosi paniku medu vas bez razloga, ja prosla na usmenom, i na pocetku je komisija pitala tajnika jel sve po starom glede pitanja i on je rekao da je..u mojoj grupi su takoder sva pitanja vec bila poznata, jedino je jedan decko izvukao 3 stupa eu, pa mu je komisija rekla da su sad samo 2 stupa ...bitno je samo pratiti izmjene zakona, recimo drz.sudbeno vijece se totalno izmjenilo..SRETNO SVIMA i bez panike , ne vjerujte bas svemu kaj se iznosi tu ,vjerujte u sebe.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

nocnamora je napisao:

 

Evo klasicnih pitanja, mislim da neko unosi paniku medu vas bez razloga, ja prosla na usmenom, i na pocetku je komisija pitala tajnika jel sve po starom glede pitanja i on je rekao da je..u mojoj grupi su takoder sva pitanja vec bila poznata, jedino je jedan decko izvukao 3 stupa eu, pa mu je komisija rekla da su sad samo 2 stupa ...bitno je samo pratiti izmjene zakona, recimo drz.sudbeno vijece se totalno izmjenilo..SRETNO SVIMA i bez panike , ne vjerujte bas svemu kaj se iznosi tu ,vjerujte u sebe.

 

Kolegice, iskrene čestitke na prolazu! Također, hvala na informacijama.

 

Što se tiče izmjena DSV-a, zakona o sudovima to bi se trebalo primjenjivati tek od roka u studenom; tako piše i na stranicama ministarstva.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Kolegice, ako sada izlazite na usmeni tada odgovarate po starom. Novi zakoni se primjenjuju od roka u studenom, a kandidati koji će sada odgovarati spadaju pod rok u rujnu. Tako stoji i na stranicama Ministarstva. Jednako tako kandidate na posljednjem roku (svibanj ili lipanj - nisam siguran koji mjesec) nisu pitali EU po novom iako je LU već bio izmijenjen i knjiga je bila u prodaji, zato što se ispitivači pridržavaju literature koja je objavljena na stranicama za pojedini rok. To što je možda jedan ispitavač pitao nekoga je li učio po novom sigurno nije nešto za zamjerit, nego je dio konverzacije koji se odvija na pravosudnom. Uostalom, na seminarima za odvj. vježbenike su rekli da se literatura ne bi trebala mijenjati oko mejsec dana prije ispita - i to pisanog dijela.

Ukoliko tek sada izlazite na pismeni onda ćete naučiti po novom - predsjednik suda uređen je sada Zakonom o sudovima i Zakonom o DSV-u, stoga kombinirajte.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Ma dvije rečenice su sasvim dovoljne. Neovisno o tome što su opširna pitanja, ni ne možete to predetaljno naučiti. Uostalom, to je evidentno iz samog principa odgovaranja. Niame, odgovora po tri kandidata. Svaki odgovara cca 50 pitanja, dakle ukupno 150 pitanja. Zamislite da si samo u danu ponovite 150 pitanja koliko bi vam trebalo vremena. Pa to bi vam uzelo više manje cijeli dan, a usmeni traje oko 4-5 sati. Dakle, kada bi se predetaljno učilo i odgovaralo to bi značilo da bi, uz pauze između pojedine grupe pitanja, odgovarali po cijeli dan. Niti kandidati imaju energije za takvo što, a kamoli ispitivači - koji uostalom imaju važnija posla.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Dojmovi jedne kolegice sa slušanja jučer, 9.11., popodnevna grupa:

 

komisija

Crnić- GP

Koketi- GPP

Marijan- Kazneno

Magud- Uprava

Marić-Okičić- Ustav

 

Svi ispitivači korektni i ugodni. Koketi nije susretljiv, u smislu da ne navodi na odgovor ako kandidat ne zna.

 

Jedan kolega pao, dvije kolegice prošle, od toga jedna s pohvalom.

 

Pitanja iz Europskog:

Vijeće ministara

Oslobođenje od obveze podnošenja zahtjeva za tumačenje

4 koraka proporcionalnosti

Prethodni postupak

 

(hvala kolegici)

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Ja sam opet čula da Zakon o sudovima, do-u i dsv-u pitaju samo po starom jer su stupili na snagu tek u drugoj polovici 10-og mj., te ako kandidat sam počne odgovarati po novom da može, ali da ni od koga ne traže da isključivo po novom. Navodno su vezani literaturom koja je službeno objavljena, a nova je tek za idući rok.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Jučer sam prisustvovala usmenom ispitu koji je počeo u 14 sati...Svo troje kandidata je prošlo...svi ispitivači su bili korektni...samo je upravu ispitivala, nisam sad sigurna jel sutkinja, Balić...dosta je detaljna bila i ona mi se činila najstroža...ali ok...bilo je tu dosta pitanja....ali evo iz Europskog

 

84. Opći sud i sužbenički sud

96. (nisu rekli koje je)

90. Vijeće ministara

92. Europski sud, organizacija i sastav

91. Europska komisija

105.

 

Što se tiče Zakona o sudovima,ispitivač je pitao kandidatkinju po kojem je učila...tako da ju je pitao po tom zakonu. :)

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

HRVATSKI SABOR

 

3052

 

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

 

ODLUKU

 

O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA

 

Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 1. listopada 2010. godine.

 

Klasa: 011-01/10-01/93

 

Urbroj: 71-05-03/1-10-2

 

Zagreb, 5. listopada 2010.

 

Predsjednik

Republike Hrvatske

prof. dr. sc. Ivo Josipović, v. r.

 

ZAKON

 

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA

 

Članak 1.

 

U Zakonu o sudovima (»Narodne novine«, br. 150/05., 16/07., 113/08. i 153/09.) članak 1. mijenja se i glasi:

 

»Ovim se Zakonom uređuje ustrojstvo, djelokrug i stvarna nadležnost sudova ako nije određena drugim zakonom, unutarnje ustrojstvo sudova, unutarnje ustrojstvo Vrhovnog suda Republike Hrvatske, prava i dužnosti sudaca, imenovanje sudaca porotnika, stalnih sudskih tumača, vještaka, procjenitelja, sredstva za rad sudova i zaštita osoba i imovine pravosudnih tijela.«

 

Članak 2.

 

U članku 5. stavak 1. mijenja se i glasi:

 

»Sudovi sude na temelju Ustava, zakona, međunarodnih ugovora i drugih važećih izvora prava.«

 

Stavci 2. i 3. briše se.

 

Članak 3.

 

U članku 15. stavku 2. iza riječi: »općinski« stavlja se zarez, riječ: »i« briše se, a iza riječi: »trgovački« stavlja se zarez i dodaju riječi: »upravni i županijski«.

 

Stavak 3. mijenja se i glasi:

 

»(3) Odluku o održavanju sudbenih dana donosi ministar pravosuđa.«

 

Članak 4.

 

U članku 24. točka 1. mijenja se i glasi:

 

»1. osigurava jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni,«.

 

Članak 5.

 

U članku 27. dodaje se stavak 4. koji glasi:

 

»(4) O zahtjevu za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku odlučuje sudac pojedinac.«

 

Članak 6.

 

U članku 28. stavku 4. riječ: »tri« zamjenjuje se s riječju: »šest«.

 

Stavak 5. mijenja se i glasi:

 

»(5) Protiv prvostupanjskog rješenja o zahtjevu za suđenje u razumnom roku može se u roku od 15 dana podnijeti žalba Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. O žalbi odlučuje Vijeće.«

 

Stavak 7. mijenja se i glasi:

 

»(7) Ako je pred Europskim sudom za ljudska prava pokrenut postupak za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku i zastupnik Vlade Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava zatraži podatke o pojedinom predmetu od suda pred kojim je u tijeku postupak, taj sud je dužan o zahtjevu zastupnika Vlade Republike Hrvatske obavijestiti predsjednika neposredno višeg suda, predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske i Ministarstvo pravosuđa.«

 

Članak 7.

 

U članku 32. dodaju se stavci 3., 4., 5. i 6. koji glase:

 

»(3) U Županijskim sudovima u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku osnivaju se sudski odjeli za postupanje u predmetima kaznenih djela iz nadležnosti USKOK-a.

 

(4) U općinskim sudovima u sjedištu županijskih sudova iz prethodnog stavka ovoga članka, predsjednici sudova dužni su osnovati poseban sudski odjel za postupanje u predmetima kaznenih djela iz nadležnosti USKOK-a.

 

(5) Godišnjim rasporedom poslova određuju se suci i sudski službenici za rad na predmetima iz nadležnosti Zakona o USKOK-u.

 

(6) Na predmetima iz nadležnosti Zakona o USKOK-u mogu raditi suci i sudski službenici koji su prošli sigurnosnu provjeru, sukladno Zakonu o sigurnosnim provjerama.«

 

Članak 8.

 

U članku 33. iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:

 

»(4) Na sjednicama sudskih odjela Visokog upravnog suda Republike Hrvatske razmatraju se pitanja od zajedničkog interesa za upravne sudove, kao i nacrti zakona kojima se uređuju pitanja iz djelokruga toga suda.«

 

Dosadašnji stavak 4., koji postaje stavak 5., mijenja se i glasi:

 

»(5) Na sjednici odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske razmatraju se pitanja od zajedničkog interesa za pojedine ili sve sudove s područja Republike Hrvatske te se razmatraju i daju mišljenja o nacrtima propisa iz pojedinoga pravnog područja.«

 

Članak 9.

 

U članku 35. stavku 3. iza riječi: »Upravnog suda Republike Hrvatske,« dodaju se riječi: »Visokog upravnog suda Republike Hrvatske,«.

 

Članak 10.

 

U članku 37. stavku 1. podstavak 2. mijenja se i glasi:

 

»– daje mišljenje o kandidatima za predsjednika suda,«.

 

Članak 11.

 

Glava »VII. IMENOVANJE SUDACA« iznad članka 71. briše se.

 

Članak 12.

 

Članak 73. briše se.

 

Članak 13.

 

Članak 73.a briše se.

 

Članak 14.

 

Članak 74. briše se.

 

Članak 15.

 

Članak 74.a briše se.

 

Članak 16.

 

Članak 75. briše se.

 

Članak 17.

 

U članku 76. stavku 1. riječ: »tri« zamjenjuje se riječju: »pete«, a iza riječi: »drugi sud« zarez i riječi: »kad se na sudačku dužnost imenuje trajno« brišu se.

 

U stavku 2. iza riječi: »Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske« riječ: »i« zamjenjuje se zarezom, a iza riječi: »Upravnog suda Republike Hrvatske« dodaju se riječi: »i Visokog upravnog suda Republike Hrvatske«.

 

Članak 18.

 

Članak 88. briše se.

 

Članak 19.

 

U članku 96. stavak 3. mijenja se i glasi:

 

»(3) Sudac može pisati stručne i znanstvene radove, objavljivati sadržaje pravomoćnih sudskih odluka, sudjelovati kao predavač na Pravosudnoj akademiji, kao nastavnik ili suradnik u nastavi iz područja prava na sveučilišnom studiju, sudjelovati u radu stručnih ili znanstvenih skupova i komisija, kao i u pripremanju nacrta propisa.«

 

Članak 20.

 

Članak 97. briše se.

 

Članak 21.

 

Članak 101. briše se.

 

Članak 22.

 

Članak 102. briše se.

 

Članak 23.

 

U članku 103. stavak 1. mijenja se i glasi:

 

»(1) Sudac se može uz svoj pristanak privremeno uputiti na rad u sud višeg stupnja na vrijeme od dvije godine, s time da se može produljiti još za dvije godine.«

 

Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

 

»(4) Rješenje o privremenom upućivanju suca iz stavka 1. ovoga članka donosi ministar pravosuđa uz suglasnost predsjednika suda u kojem sudac obnaša sudačku dužnost i uz suglasnost predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske.«

 

Članak 24.

 

U članku 105. stavku 1. riječ: »ravnatelja« briše se.

 

Stavak 2. mijenja se i glasi:

 

»(2) Sudac uz svoj pristanak može biti raspoređen i na druge poslove u Ministarstvo pravosuđa, Pravosudnu akademiju i Državno sudbeno vijeće na vrijeme od dvije godine, s time da se može produljiti za još dvije godine. Za vrijeme na koje je sudac raspoređen u Ministarstvo pravosuđa, Pravosudnu akademiju i Državno sudbeno vijeće sudačka dužnost mu miruje.«

 

U stavku 4. iza riječi: »obnaša sudačku dužnost« dodaju se riječi: »i uz suglasnost predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske.«

 

Članak 25.

 

U članku 109. stavci 3., 4. i 5. brišu se.

 

Članak 26.

 

Članak 110. briše se.

 

Članak 27.

 

Članak 111. briše se.

 

Članak 28.

 

Članak 112. briše se.

 

Članak 29.

 

Članak 113. briše se.

 

Članak 30.

 

Članak 114. briše se.

 

Članak 31.

 

Članak 115. briše se.

 

Članak 32.

 

U članku 119. stavku 4. iza riječi: »pravosudnog ispita« stavlja se zarez i dodaju riječi: »ili osoba koja je najmanje 12 godina nakon položenog pravosudnog ispita radila na drugim pravnim poslovima.«

 

Članak 33.

 

U članku 121. stavak 1. mijenja se i glasi:

 

»(1) Sud može imati službenike drugih struka sa završenim odgovarajućim stručnim studijem, završenim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem i propisanim radnim iskustvom defektološkoga, sociološkoga, pedagoškoga, ekonomskoga, knjigovodstveno-financijskog i drugoga odgovarajućeg obrazovanja.«

 

Članak 34.

 

U članku 122. stavak 1. mijenja se i glasi:

 

»(1) Ministarstvo pravosuđa planom prijama određuje svake godine broj raspoloživih vježbeničkih mjesta u sudovima na prijedlog predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske u skladu s mjerilima za određivanje broja službenika u sudovima.«

 

Članak 35.

 

U članku 137. stavak 7. mijenja se i glasi:

 

»(7) Popis stalnih sudskih tumača za sve sudove objavljuje se na web-stranicama Ministarstva pravosuđa.«

 

Članak 36.

 

U članku 139. stavak 2. mijenja se i glasi:

 

»(2) Za obavljanje sudskog vještačenja fizičke osobe moraju imati završeno odgovarajuće sveučilišno obrazovanje, i to: stručni studij, preddiplomski ili diplomski sveučilišni studij. Sudsko vještačenje iznimno može obaviti i fizička osoba sa završenom srednjom školskom spremom odgovarajuće struke, a pravne osobe mogu obavljati sudsko vještačenje samo u okviru svoje registrirane djelatnosti pod uvjetom da to obavljaju njihovi djelatnici koji ispunjavaju uvjete kao i fizičke osobe.«

 

Članak 37.

 

Članak 142. mijenja se i glasi:

 

»Popis pravnih osoba koje obavljaju sudsko vještačenje i stalnih sudskih vještaka za sve sudove objavljuje se na web-stranicama Ministarstva pravosuđa.«

 

Članak 38.

 

Članak 28. stavak 5. Zakona o sudovima (»Narodne novine«, br. 150/05., 16/07., 113/08. i 153/09.) primjenjuje se na postupke po zahtjevu za suđenje u razumnom roku, u kojima prvostupanjska odluka nije donesena do stupanja na snagu ovoga Zakona.

 

Članak 39.

 

Članak 100. Zakona o sudovima (»Narodne novine«, br. 150/05., 16/07., 113/08. i 153/09.) prestaje važiti 1. rujna 2011.

 

Članak 40.

 

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim članka 8. ovoga Zakona u dijelu kojim se članak 33. Zakona o sudovima (»Narodne novine«, br. 150/05., 16/07., 113/08. i 153/09.) dopunjuje novim stavkom 4., koji stupa na snagu 1. siječnja 2012.

 

Klasa: 711-01/10-01/04

 

Zagreb, 1. listopada 2010.

 

HRVATSKI SABOR

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

HRVATSKI SABOR

 

3051

 

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

 

ODLUKU

 

O PROGLAŠENJU ZAKONA O DRŽAVNOM SUDBENOM VIJEĆU

 

Proglašavam Zakon o Državnom sudbenom vijeću, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 1. listopada 2010. godine.

 

Klasa: 011-01/10-01/92

 

Urbroj: 71-05-03/1-10-2

 

Zagreb, 5. listopada 2010.

 

Predsjednik

Republike Hrvatske

prof. dr. sc. Ivo Josipović, v. r.

 

ZAKON

 

O DRŽAVNOM SUDBENOM VIJEĆU

 

I. OPĆE ODREDBE

 

Članak 1.

 

Ovim se Zakonom uređuje postupak i uvjeti za izbor članova i predsjednika Državnoga sudbenog vijeća i prestanak njihove dužnosti, postupak i uvjeti za imenovanje, napredovanje, premještaj i razrješenje sudaca, postupak za utvrđivanje njihove stegovne odgovornosti, te postupak za imenovanje i razrješenje predsjednika sudova, kao i druga pitanja vezana za rad Državnoga sudbenog vijeća (u daljnjem tekstu: Vijeće).

 

Članak 2.

 

Vijeće je samostalno i neovisno tijelo koje osigurava samostalnost i neovisnost sudbene vlasti u Republici Hrvatskoj.

 

Članak 3.

 

Vijeće ima pečat koji sadrži njegov naziv te naziv i grb Republike Hrvatske.

 

Članak 4.

 

(1) Vijeće ima jedanaest članova, a čine ga sedam sudaca, dva sveučilišna profesora pravnih znanosti i dva saborska zastupnika od kojih je jedan iz redova oporbe.

 

(2) Članove Vijeća iz reda sudaca čine:

 

– dva suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske,

 

– dva suca županijskog suda,

 

– dva suca općinskog suda,

 

– jedan sudac specijaliziranog suda.

 

II. POSTUPAK IZBORA ČLANOVA I PREDSJEDNIKA DRŽAVNOGA SUDBENOG VIJEĆA I PRESTANAK NJIHOVE DUŽNOSTI

 

Članak 5.

 

(1) Članovi Vijeća biraju se na razdoblje od četiri godine, s time da članom Vijeća nitko ne može biti dva puta uzastopce.

 

(2) Ako članu Vijeća dužnost prestane prije isteka vremena na koje je izabran, na njegovo se mjesto do isteka mandata Vijeća bira drugi član.

 

Tijela za provedbu izbora za članove Vijeća

 

Članak 6.

 

Izbore za članove Vijeća iz reda sudaca provodi Povjerenstvo za izbor članova Vijeća (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo), kandidacijski odbori i izborni odbori.

 

Povjerenstvo

 

Članak 7.

 

(1) Povjerenstvo ima pet članova, od kojih se dva imenuju od sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske, jedan od sudaca Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, jedan od sudaca Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske i jedan od sudaca Upravnog suda Republike Hrvatske.

 

(2) Povjerenstvo imenuje Opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske koju čine svi suci Vrhovnog suda Republike Hrvatske, uz sudjelovanje po dva predstavnika Visokoga prekršajnog suda Republike Hrvatske, Visokoga trgovačkog suda Republike Hrvatske, Upravnog suda Republike Hrvatske te po jednog predstavnika svakoga županijskog suda (u daljnjem tekstu: Proširena opća sjednica).

 

(3) Proširena opća sjednica odluke donosi većinom glasova.

 

(4) Članovi Povjerenstva ne mogu biti kandidati za članove Vijeća.

 

(5) Povjerenstvo se imenuje na vrijeme od pet godina, a ako nekome od članova Povjerenstva prestane sudačka dužnost za vrijeme trajanja mandata, Proširena opća sjednica imenovat će drugog člana, iz reda sudaca iz kojeg je član kojem je prestao mandat.

 

(6) Predsjednika Povjerenstva biraju članovi Povjerenstva između sebe.

 

(7) Tehničku potporu Povjerenstvu pružaju stručne službe Vijeća.

 

Članak 8.

 

Povjerenstvo za izbor članova Vijeća:

 

1. imenuje članove kandidacijskih i izbornih odbora te daje upute za njihov rad,

 

2. određuje dan, mjesto i vrijeme održavanja glasovanja u postupku kandidature,

 

3. brine se o zakonitoj provedbi za izbore članova Vijeća,

 

4. određuje biračka mjesta na sudovima,

 

5. na temelju pravovaljanih prijedloga objavljuje liste za izbor članova Vijeća,

 

6. utvrđuje rezultate izbora za članove Vijeća i objavljuje ih u »Narodnim novinama«.

 

Kandidacijski i izborni odbori

 

Članak 9.

 

(1) Kandidacijski odbori imenuju se za svaki županijski sud, Visoki prekršajni sud, Visoki trgovački sud, Upravni sud i Vrhovni sud Republike Hrvatske.

 

(2) Kandidacijski odbor županijskog suda nadležan je za područje toga županijskog suda i svih općinskih sudova iz njegove nadležnosti, kandidacijski odbor Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske nadležan je za Visoki prekršajni sud i sve prekršajne sudove, kandidacijski odbor Visokog trgovačkog suda nadležan je za Visoki trgovački sud Republike Hrvatske i sve trgovačke sudove, kandidacijski odbor Upravnog suda nadležan je za Upravni sud Republike Hrvatske, a kandidacijski odbor Vrhovnog suda Republike Hrvatske nadležan je za Vrhovni sud Republike Hrvatske.

 

(3) Kandidacijski i izborni odbor čine predsjednik i dva člana.

 

(4) Predsjednici sudova dostavit će Povjerenstvu prijedlog za članove kandidacijskih i izbornih odbora.

 

(5) Članovi kandidacijskih i izbornih odbora na smiju biti kandidati na listi za izbor članova Vijeća.

 

(6) Kandidacijski odbori prikupljaju kandidature za članove vijeća i provode kandidacijski postupak.

 

(7) Izborni odbori izravno provode glasovanje sudaca na sudovima te osiguravaju pravilnost i tajnost glasovanja.

 

Članak 10.

 

(1) Vijeće će najkasnije šest mjeseci prije isteka mandata članova Vijeća objaviti u »Narodnim novinama« javni poziv za podnošenje kandidature za članove Vijeća iz reda sudaca.

 

(2) Vijeće će najkasnije šest mjeseci prije isteka mandata članova Vijeća obavijestiti i dekane svih pravnih fakulteta u Republici Hrvatskoj i Hrvatski sabor o isteku mandata članovima Vijeća koje oni imenuju.

 

Članak 11.

 

(1) Dan provedbe izbora za članove Vijeća iz redova sudaca određuje se Odlukom Vijeća, koja se objavljuje u »Narodnim novinama«.

 

(2) Od dana raspisivanja, pa do dana izbora za članove Vijeća mora proteći najmanje 30 dana.

 

(3) Pravo glasa na izborima imaju svi suci.

 

Kandidiranje

 

Članak 12.

 

(1) Pravo predlaganja kandidata za članove Vijeća iz reda sudaca imaju svi suci.

 

(2) Kandidat za člana Vijeća može biti svaki sudac, osim onoga kojemu je u posljednje četiri godine izrečena stegovna mjera.

 

(3) Svaki kandidat za člana Vijeća mora dati pisani pristanak na kandidaturu.

 

Članak 13.

 

(1) Prijedlozi kandidata za članove Vijeća moraju se dostaviti nadležnom kandidacijskom odboru u roku od 30 dana od objave javnog poziva za podnošenje kandidature.

 

(2) U prijedlogu kandidata obvezno se navodi sud u kojem sudac obnaša dužnost.

 

Članak 14.

 

(1) Prijedlozi kandidata za članove Vijeća iz reda sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske podnose se kandidacijskom odboru Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

 

(2) Prijedlozi kandidata za članove vijeća iz reda sudaca županijskih i općinskih sudova podnose se nadležnom kandidacijskom odboru za područje nadležnog županijskog suda.

 

(3) Prijedlozi kandidata za članove vijeća iz reda sudaca specijaliziranih sudova podnose se kandidacijskim odborima Visokog prekršajnog suda, Visokog trgovačkog suda i Upravnog suda Republike Hrvatske.

 

(4) Nadležni kandidacijski odbori utvrđuju pravovaljanost kandidatura za članove vijeća.

 

Članak 15.

 

(1) Kandidacijski odbori utvrđuju listu predloženih kandidata i provode postupak glasovanja, koji mora biti tajan.

 

(2) Kandidacijski odbori određuju vrijeme i mjesto održavanja glasovanja o predloženim kandidatima, s time da se mora osigurati tajnost glasovanja.

 

(3) Za kandidate iz reda sudaca općinskih sudaca glasuju svi suci općinskih sudova iz nadležnog kandidacijskog odbora, za kandidate iz reda sudaca županijskih sudova glasuju svi suci županijskog suda iz nadležnog kandidacijskog odbora, za kandidate iz reda suca specijaliziranih sudova glasuju svi suci specijaliziranog suda, te za kandidate iz reda suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske glasuju svi suci Vrhovnog suda.

 

Članak 16.

 

(1) Kandidacijski odbori dostavljaju Povjerenstvu nakon provedenog glasovanja rezultate glasovanja.

 

(2) Povjerenstvo utvrđuje liste kandidata koje se sastavljaju posebno za članove Vijeća iz reda sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske, posebno za članove Vijeća iz reda sudaca županijskih sudova, posebno za članove Vijeća iz reda sudaca općinskih sudova i posebno za članove Vijeća iz reda sudaca specijaliziranih sudova.

 

(3) Listu kandidata za članove Vijeća iz reda sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske čini šest kandidata koji su ostvarili najveći broj glasova.

 

(4) Listu kandidata za članove vijeća iz reda sudaca županijskih sudova čini po jedan kandidat koji je ostvario najveći broj glasova na području kandidacijskog odbora pojedinog županijskog suda.

 

(5) Listu kandidata za članove vijeća iz reda sudaca općinskih sudova čini po jedan kandidat koji je ostvario najveći broj glasova na području kandidacijskog odbora pojedinog županijskog suda.

 

(6) Listu kandidata za članove vijeća iz reda sudaca specijaliziranih sudova čini devet kandidata i to tri s područja kandidacijskog odbora Visokog prekršajnog suda, tri s područja kandidacijskog odbora Visokog trgovačkog suda i tri s područja kandidacijskog odbora Upravnog suda Republike Hrvatske.

 

(7) Utvrđene liste kandidata objavljuje Povjerenstvo na web-stranici Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

 

(8) Odustanak kandidata s liste nije dopušten nakon objavljivanja liste kandidata.

 

Provedba izbora

 

Članak 17.

 

(1) Najkasnije osam dana prije izbora Povjerenstvo će objaviti koja su izborna mjesta i dostaviti izbornim odborima popis sudaca koji glasuju na pojedinom izbornom mjestu.

 

(2) Za kandidate sa svih lista iz članka 16. stavka 3., 4., 5. i 6. ovoga Zakona glasuju svi suci.

 

Glasovanje i utvrđivanje rezultata glasovanja

 

Članak 18.

 

(1) Glasovanje se obavlja osobno glasačkim listićima.

 

(2) Nitko ne može glasovati uime druge osobe.

 

(3) Tiskanje glasačkih listića izravno nadzire Povjerenstvo.

 

Članak 19.

 

(1) Glasački listići su posebni za svaku od lista kandidata iz članka 16. stavka 2. ovoga Zakona, a sadrže:

 

1. ime i prezime kandidata, i sud u kojem obnaša sudačku dužnost,

 

2. broj kandidata koji se iz te liste kandidata bira za Vijeće.

 

(2) Kandidati se u listu unose prema abecednom redu svojih prezimena.

 

Članak 20.

 

(1) Glasački listić popunjava se tako da se zaokruži broj kandidata koji se biraju za članove Vijeća iz te liste.

 

(2) Važeći glasački listić je onaj iz kojeg se na siguran i nedvojben način može utvrditi za koje je kandidate sudac glasovao.

 

Članak 21.

 

Nevažeći glasački listić je:

 

1. neispunjeni glasački listić,

 

2. glasački listić popunjen tako da se ne može sa sigurnošću utvrditi volja birača i okolnost za kojeg je kandidata glasovao,

 

3. glasački listić na kojem je birač glasovao za više kandidata nego ih se bira s liste.

 

Članak 22.

 

Glasovanje traje neprekidno od 9.00 do 16.00 sati.

 

Članak 23.

 

(1) Po završenom glasovanju izborni će odbor najprije prebrojiti neupotrijebljene glasačke listiće i staviti ih u poseban omot koji će zapečatiti.

 

(2) Potom izborni odbor na temelju zapisnika utvrđuje ukupan broj sudaca koji su glasovali, prema popisu sudaca, odnosno prema izvatku iz popisa sudaca.

 

(3) Nakon što broj sudaca koji su glasovali bude utvrđen, odbor pristupa otvaranju glasačke kutije i prebrojavanju glasova.

 

Članak 24.

 

(1) Ako se prilikom prebrojavanja glasova na izbornom mjestu utvrdi da je broj glasova prema popisu sudaca veći od broja glasova po glasačkim listićima, vrijedi rezultat glasovanja po glasačkim listićima.

 

(2) Ako se prilikom prebrojavanja glasova na izbornom mjestu utvrdi da je glasovao manji broj sudaca od broja glasova u glasačkoj kutiji, izborni odbor će odmah prekinuti rad i uz izvješće dostaviti materijale Povjerenstvu.

 

(3) Povjerenstvo će poništiti glasovanje na tom izbornom mjestu, raspustiti izborni odbor te imenovati novi i odrediti ponavljanje glasovanja na tom izbornom mjestu u roku od 8 dana, ako utvrdi da su nepravilnosti iz stavka 2. ovoga članka mogle utjecati na rezultat izbora.

 

Članak 25.

 

(1) Kad izborni odbor utvrdi rezultate glasovanja na izbornom mjestu, u zapisnik o svom radu zabilježit će:

 

– broj sudaca prema izvatku iz popisa sudaca,

 

– koliko je glasova dobio pojedini kandidat s liste za izbor člana Vijeća,

 

– koliko je glasačkih listića proglašeno nevažećim.

 

(2) Zapisnik potpisuju svi članovi izbornog odbora.

 

Članak 26.

 

Izborni odbor dostavlja zapisnik o svom radu s ostalim izbornim materijalom Povjerenstvu najkasnije u roku od 24 sati od zatvaranja izbornih mjesta.

 

Članak 27.

 

(1) Ako na listi za izbor članova vijeća kandidati koji ulaze u sastav Vijeća imaju isti broj glasova, glasovanje se ponavlja.

 

(2) Povjerenstvo će odrediti ponavljanje glasovanja na svim izbornim mjestima za tu listu kandidata u roku od osam dana.

 

(3) Na ponovljenim izborima na listu ulaze samo kandidati koji imaju isti broj glasova.

 

Članak 28.

 

(1) Povjerenstvo utvrđuje rezultate glasovanja i donosi odluku kojom objavljuje:

 

1. broj sudaca upisanih u popise sudaca, broj sudaca koji su glasovali, koliko je glasova dobio pojedini kandidat s liste kandidata i koliko je bilo nevažećih glasačkih listića,

 

2. ime i prezime kandidata koji su izabrani za članove Vijeća.

 

(2) Za članove Vijeća izabrani su oni kandidati koji su dobili najveći broj glasova.

 

Članak 29.

 

(1) Prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i izbora može podnijeti svaki kandidat.

 

(2) Prigovor se podnosi Povjerenstvu u roku od 48 sati računajući od isteka dana kad je izvršena radnja na koju je prigovor stavljen.

 

(3) Povjerenstvo je dužno donijeti rješenje o prigovoru u roku od 48 sati od isteka dana kada je prigovor stavljen.

 

Članak 30.

 

(1) Ako Povjerenstvo rješavajući o prigovoru utvrdi da je bilo nepravilnosti koje su bitno utjecale ili su mogle utjecati na rezultate izbora, poništit će radnje i odrediti da se u određenom roku, koji mora omogućiti da se izbori održe na dan kada su raspisani, te radnje ponove.

 

(2) Ako ne postoji mogućnost ponavljanja poništenih radnji ili ako se nepravilnosti odnose na postupak glasovanja, a bitno su utjecale, odnosno mogle utjecati na rezultat izbora, Povjerenstvo će poništiti izbor i odrediti rok u kojem će se izbor ponoviti.

 

Članak 31.

 

(1) Protiv rješenja Povjerenstva podnositelj prigovora ima pravo žalbe Vijeću Vrhovnog suda Republike Hrvatske u sastavu od pet sudaca, koje se određuje godišnjim rasporedom poslova Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

 

(2) Žalba se podnosi Proširenoj općoj sjednici putem Povjerenstva u roku od 48 sati računajući od isteka dana kada je primljeno pobijano rješenje.

 

(3) Vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske dužno je donijeti odluku o žalbi u roku od 48 sati od dana njezina primitka.

 

Članak 32.

 

Podneseni prigovor, odnosno žalba u postupku zaštite izbora ne odgađaju obavljanje izbornih radnji koje su propisane ovim Zakonom.

 

Članak 33.

 

Sredstva za pokriće troškova izbora osiguravaju se u proračunu Vijeća.

 

Članak 34.

 

(1) Članove Vijeća iz reda sveučilišnih profesora pravnih znanosti, na prijedlog fakultetskih vijeća, biraju svi profesori pravnih fakulteta u Republici Hrvatskoj.

 

(2) Fakultetska vijeća utvrđuju listu kandidata za izbor članova Vijeća.

 

(3) Postupak izbora Povjerenstva za provođenje izbora i način provođenja izbora uređuje se Poslovnikom koji donose dekani pravnih fakulteta.

 

Članak 35.

 

Dva člana Vijeća imenuje Hrvatski sabor iz reda svojih zastupnika od kojih je jedan iz reda oporbe.

 

Članak 36.

 

Kada članu Vijeća iz reda sudaca dužnost prestane prije isteka vremena na koje je izabran, novi član Vijeća postaje kandidat koji je na izborima dobio najveći broj glasova na listi iz koje je član Vijeća kojemu je prestala dužnost.

 

Članak 37.

 

Kada prestane dužnost prije isteka vremena članu Vijeća iz redova sveučilišnih profesora i saborskih zastupnika, Vijeće će najkasnije u roku od 30 dana od ovlaštenog tijela zatražiti pokretanje postupka za izbor drugog člana Vijeća.

 

Članak 38.

 

(1) Izabrani članovi Vijeća dužni su stupiti na dužnost u roku od 30 dana od dana izbora.

 

(2) Na dužnost stupaju polaganjem prisege pred predsjednikom Vrhovnog suda Republike Hrvatske koja glasi:

 

»Prisežem svojom čašću da ću se u obnašanju dužnosti člana Državnoga sudbenog vijeća držati Ustava i zakona Republike Hrvatske i da ću savjesno obavljati svoju dužnost«.

 

(3) Ako izbrani član Vijeća bez opravdanog razloga na položi prisegu iz stavka 2. ovoga članka, smatrat će se da nije ni izabran.

 

Članak 39.

 

Za vrijeme dok obnašaju dužnost člana Vijeća, suci ne mogu biti imenovani na sudačku dužnost u sudu višeg stupnja, niti mogu biti izabrani za predsjednika suda.

 

Članak 40.

 

(1) Članu prestaje dužnost u Vijeću prestankom dužnosti na osnovi koje je izabran, danom prestanka te dužnosti.

 

(2) Odluku kojom se utvrđuje prestanak dužnosti člana donosi predsjednik Vijeća, a za predsjednika Vijeća zamjenik predsjednika.

 

(3) Član Vijeća bit će razriješen dužnosti prije isteka vremena na koje je imenovan:

 

– ako to sam zatraži,

 

– ako bude osuđen za kazneno djelo,

 

– ako trajno izgubi sposobnost obavljati svoju dužnost.

 

(4) Odluka o razrješenju člana Vijeća donosi se većinom glasova svih članova Vijeća.

 

(5) Odluku o razrješenju dužnosti člana Vijeća, iz redova saborskih zastupnika i sveučilišnih profesora donosi tijelo koje ih je izabralo odnosno imenovalo, a za članove Vijeća iz reda sudaca odluku donosi Vijeće.

 

(6) Član Vijeća protiv kojega je pokrenut kazneni postupak za kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti, a za koje se može izreći kazna zatvora od 5 godina ili teža kazna, ne može sudjelovati u radu Vijeća do pravomoćnog okončanja tog postupka. Odluku o udaljenju donosi Vijeće.

 

Članak 41.

 

(1) Predsjednika i zamjenika predsjednika Vijeća biraju članovi Vijeća između sebe, na vrijeme od četiri godine, a predsjednik Vijeća mora biti iz redova sudaca.

 

(2) Predsjednik Vijeća:

 

1. predstavlja Vijeće,

 

2. saziva i predsjedava sjednicama Vijeća,

 

3. predlaže dnevni red sjednica,

 

4. objavljuje rezultate glasovanja,

 

5. potpisuje akte koje donosi Vijeće,

 

6. skrbi o izvršavanju odluka Vijeća,

 

7. obavlja i druge poslove određene zakonom ili općim aktom.

 

III. DJELOKRUG I NAČIN RADA DRŽAVNOG SUDBENOG VIJEĆA

 

Članak 42.

 

U djelokrug Vijeća spada:

 

– imenovanje sudaca,

 

– imenovanje i razrješenje predsjednika sudova,

 

– premještaj sudaca,

 

– vođenje stegovnog postupka i odlučivanje o stegovnoj odgovornosti sudaca,

 

– odlučivanje o razrješenju sudaca,

 

– sudjelovanje u osposobljavanju i usavršavanju sudaca i sudskih službenika,

 

– provođenje postupka upisa kandidata u Državnu školu za pravosudne dužnosnike i postupka polaganja završnog ispita,

 

– donošenje Metodologije izrade ocjene sudaca,

 

– vođenje osobnih očevidnika sudaca,

 

– vođenje i kontrola imovinskih kartica sudaca.

 

Članak 43.

 

(1) Vijeće odlučuje na sjednici.

 

(2) Sjednice saziva predsjednik, a u njegovoj odsutnosti zamjenik predsjednika.

 

(3) Iznimno sjednica će biti sazvana na prijedlog najmanje pet članova Vijeća.

 

Članak 44.

 

Vijeće donosi odluke većinom glasova svih članova Vijeća ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.

 

Članak 45.

 

(1) Stručne, administrativne i računovodstvene poslove za Vijeće obavlja tajništvo na čelu s tajnikom Vijeća.

 

(2) Na položaj, prava i obveze službenika i namještenika koji obavljaju poslove iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se propisi koji se odnose na državne službenike i namještenike.

 

(3) Tajnik Vijeća ima položaj načelnika sektora/službe u Ministarstvu.

 

Članak 46.

 

(1) Tajnika Vijeća imenuje Vijeće putem javnog natječaja.

 

(2) Uvjeti za imenovanje tajnika propisuju se Poslovnikom o radu Vijeća.

 

Članak 47.

 

(1) Vijeće donosi poslovnik o radu kojim se uređuje način rada Vijeća te unutarnje ustrojstvo i način rada tajništva i njegovih službi.

 

(2) Poslovnik o radu Vijeće donosi većinom od najmanje osam glasova svojih članova.

 

(3) Poslovnik o radu objavljuje se na internetskoj stranici Vijeća.

 

IV. IMENOVANJE SUDACA

 

Članak 48.

 

Za suca može biti imenovan državljanin Republike Hrvatske koji ima završen sveučilišni diplomski studij prava i položen pravosudni ispit, radno iskustvo u skladu s ovim Zakonom, stručnu sposobnost i iskazane radne sposobnosti.

 

Članak 49.

 

(1) Za suca prekršajnog, općinskog, trgovačkog i upravnog suda može biti imenovana osoba koja je nakon položenoga pravosudnog ispita radila kao savjetnik u sudu ili u drugom pravosudnom tijelu najmanje dvije godine, odnosno bila odvjetnik, javni bilježnik, javnobilježnički prisjednik ili sveučilišni nastavnik pravnih znanosti najmanje dvije godine.

 

(2) Za suca prekršajnog, općinskog, trgovačkog i upravnog suda može biti imenovana i osoba koja je radila na drugim pravnim poslovima nakon položenoga pravosudnog ispita najmanje četiri godine. Vježbeniku u sudu, državnom odvjetništvu, javnobilježničkom uredu ili odvjetničkom uredu staž nakon položenoga pravosudnog ispita priznaje se kao rad na drugim pravnim poslovima.

 

(3) Za suca županijskog suda, Visokoga prekršajnog suda Republike Hrvatske, Visokoga trgovačkog suda Republike Hrvatske i Upravnog suda Republike Hrvatske može biti imenovana osoba koja je radila kao pravosudni dužnosnik najmanje 8 godina, ili je bila sudski savjetnik, odvjetnik, javni bilježnik, javnobilježnički prisjednik ili sveučilišni profesor, odnosno docent pravnih znanosti najmanje 12 godina nakon položenoga pravosudnog ispita, odnosno osoba koja je radila na drugim pravnim poslovima najmanje 12 godina nakon položenoga pravosudnog ispita.

 

(4) Za suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske može biti imenovana osoba koja je najmanje 15 godina radila kao pravosudni dužnosnik ili isto toliko godina bila odvjetnik ili javni bilježnik.

 

(5) Za suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske može se imenovati i sveučilišni profesor pravnih znanosti koji ima položen pravosudni ispit i najmanje 20 godina radnog iskustva koji se dokazao svojim stručnim radom na određenom pravnom području, kao i stručnim i znanstvenim radovima.

 

Članak 50.

 

(1) Prilikom imenovanja sudaca mora se voditi računa o zastupljenosti sudaca pripadnika nacionalnih manjina, sukladno odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.

 

(2) Kada pripadnici nacionalnih manjina podnose prijavu na objavljeno slobodno sudačko mjesto, imaju se pravo pozivati na prava koja im pripadaju sukladno odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.

 

Članak 51.

 

(1) Za suca prekršajnog, općinskog, trgovačkog i upravnog suda može biti imenovana osoba koja je završila Državnu školu za pravosudne dužnosnike.

 

(2) Za suca županijskog suda, Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske, Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske i Visokog upravnog suda Republike Hrvatske može biti imenovana osoba koja radi kao pravosudni dužnosnik najmanje 8 godina.

 

(3) Za suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske može biti imenovana osoba koja je najmanje 15 godina radila kao pravosudni dužnosnik, isto toliko godina bila odvjetnik, javni bilježnik, sveučilišni profesor pravnih znanosti koji ima položen pravosudni ispit i najmanje 15 godina radnog iskustva nakon položenog pravosudnog ispita i ugledni pravnik s položenim pravosudnim ispitom i najmanje 20 godina radnog iskustva, koji se dokazao svojim stručnim radom na određenom pravnom području, kao i stručnim i znanstvenim radovima.

 

Članak 52.

 

(1) Ministarstvo pravosuđa najkasnije do kraja kalendarske godine donosi za sljedeće dvije godine plan popunjavanja slobodnih sudačkih mjesta u svim sudovima i dostavlja ga predsjedniku Vrhovnog suda Republike Hrvatske i predsjedniku Vijeća.

 

(2) Plan iz stavka 1. ovoga članka izmijenit će se ako se tijekom godine činjenice na temelju kojih je donesen bitno izmijene.

 

Članak 53.

 

Oglas o slobodnim sudačkim mjestima objavljuje Vijeće u »Narodnim novinama«, a po potrebi i na drugi način, a sadrži poziv kandidatima da u roku, koji ne smije biti kraći od 15 dana, a niti dulji od 30 dana, podnesu prijavu s dokazima o ispunjavanju uvjeta propisanih za imenovanje suca, kao i podatke o svom radu.

 

Članak 54.

 

(1) Kandidati koji su podnijeli prijave na oglas, a prvi put se kandidiraju za suca, pristupaju provjeri znanja pred Vijećem. Provjera znanja sastoji se od izrade pisane radnje koja predstavlja izradu cjelovitih meritornih odluka sukladno vrsti i stupnju suda na koji se imenuju utemeljenih na konkretnom spisu predmeta.

 

(2) Kandidati pisanu radnju izrađuju pod osobnom zaporkom.

 

(3) Kandidati mogu iz pisane radnje ostvariti ukupno najviše 100 bodova.

 

(4) Kandidati na temelju prosjeka ocjena na studiju mogu ostvariti najviše 30 bodova.

 

(5) Kandidati koji su zbrojem bodova dobivenim na provjeri znanja i bodova ostvarenih prosjekom ocjena na studiju ostvarili najbolji uspjeh pozivaju se na usmeni razgovor na kojem se ocjenjuje motiviranost kandidata za rad u pravosuđu, sposobnost za rješavanje sukoba, i donošenje odluka, osjećaj za pravdu i odgovorno obnašanje sudačke dužnosti.

 

(6) Na usmenom razgovoru kandidat može ostvariti najviše 20 bodova.

 

(7) Na temelju rezultata provjere znanja, ocjena na studiju i usmenog razgovora Vijeće sastavlja listu prvenstva kandidata i donosi odluku o imenovanju.

 

(8) Lista prvenstva objavljuje se na internetskim stranicama Vijeća i sadrži ukupan zbroj bodova i bodove ostvarene po svakom od kriterija.

 

(9) Vijeće donosi Pravilnik o načinu provođenja i ocjenjivanju pisanih radnji iz stavka 1. ovoga članka, o načinu bodovanja ocjena na studiju iz stavka 4. ovoga članka i načinu provođenja i ocjenjivanja usmenog razgovora iz stavka 5. ovoga članka.

 

Članak 55.

 

(1) U postupku napredovanja, odnosno kad sudac podnosi prijavu na oglas o slobodnom mjestu suca u sudu višeg stupnja, Vijeće će od nadležnog sudačkog vijeća zatražiti ocjenu obnašanja sudačke dužnosti.

 

(2) Na temelju ukupnog broja bodova utvrđenog ocjenom obnašanja sudačke dužnosti Vijeće izrađuje listu prvenstva kandidata.

 

(3) Odluka Vijeća o imenovanju sudaca mora biti utemeljena na ukupno ostvarenom broju bodova i utvrđenoj listi prvenstva kandidata.

 

(4) Lista prvenstva objavljuje se na internetskim stranicama Vijeća i uključuje ukupan broj bodova i bodove ostvarene po svakom od mjerila navedenim u članku 79. stavku 1. Zakona o sudovima.

 

Članak 56.

 

Kada Vijeće za suca imenuje kandidate koji su završili Državnu školu za pravosudne dužnosnike, izbor mora biti utemeljen na završnoj ocjeni koju su kandidati ostvarili u Državnoj školi.

 

Članak 57.

 

(1) Vijeće će poništiti odluku o imenovanju suca ako utvrdi:

 

– da imenovani sudac nije ispunjavao uvjete za imenovanje,

 

– da je odluka utemeljena na neistinitim podacima i dokazima,

 

– da sudac bez opravdanog razloga nije niti u roku od šest mjeseci nakon imenovanja položio prisegu,

 

– da je do imenovanja došlo uslijed kaznenog djela kandidata utvrđenog pravomoćnom odlukom suda o postojanju kaznenog djela i kaznene odgovornosti.

 

(2) Postupak radi poništenja odluke o imenovanju Vijeće može pokrenuti po službenoj dužnosti ili na zahtjev predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, sudačkog vijeća suda u kojem sudac obnaša sudačku dužnost, predsjednika suda ili predsjednika neposredno višeg suda.

 

Članak 58.

 

Prije stupanja na dužnost sudac daje prisegu pred predsjednikom Vijeća ili članom Vijeća kojeg on odredi.

 

Članak 59.

 

Prisega koju sudac daje i potpisuje glasi:

 

»Prisežem da ću se u obavljanju sudačke dužnosti pridržavati Ustava, zakona, međunarodnih ugovora i drugih važećih izvora prava, suditi po najboljem znanju, savjesno i nepristrano, te štititi cjelovitost, suverenitet i državno ustrojstvo Republike Hrvatske i Ustavom i zakonom utvrđene slobode i prava čovjeka i građanina«.

 

V. PREMJEŠTAJ SUDACA

 

Članak 60.

 

(1) U slučaju ukidanja ili preustroja suda Vijeće će premjestiti suca na drugi sud istog stupnja

 

(2) Preustrojem se smatra spajanje i razdvajanje sudova, promjena unutarnjeg ustrojstva suda te promjena potrebnog broja sudaca u sudu sukladno Okvirnim mjerilima za rad suca.

 

(3) Protiv odluke Vijeća o premještaju sudac ima pravo pokrenuti upravni spor.

 

Članak 61.

 

(1) Sudac može uz svoj pristanak biti privremeno upućen na rad u drugi sud istog stupnja, na vrijeme do dvije godine, s time da se to vrijeme može produžiti najviše još za dvije godine.

 

(2) Sudac se može privremeno uputiti na rad u drugi sud, kada u tom sudu postoji neophodna potreba za sucem, zbog povećanog priljeva predmeta ili duže odsutnosti s rada sudaca koji u tom sudu obnašaju sudačku dužnost.

 

(3) Odluku o upućivanju suca u drugi sud donosi Vijeće na prijedlog predsjednika suda u koji se sudac upućuje, a uz prethodno mišljenje predsjednika suda gdje sudac obnaša sudačku dužnost, i mišljenje predsjednika Vrhovnog suda.

 

VI. STEGOVNI POSTUPAK

 

Članak 62.

 

(1) Sudac odgovara za počinjena stegovna djela.

 

(2) Stegovna djela jesu:

 

1. neuredno obnašanje sudačke dužnosti,

 

2. nepostupanje po odluci neposredno višeg suda iz članka 27. i 28. Zakona o sudovima,

 

3. obnašanje službe, poslova ili djelatnosti nespojivih sa sudačkom dužnošću,

 

4. izazivanje poremećaja u radu suda koji znatno utječu na djelovanje sudbene vlasti,

 

5. povreda službene tajne u svezi s obnašanjem sudačke dužnosti,

 

6. nanošenje štete ugledu suda ili sudačke dužnosti na drugi način,

 

7. nepodnošenje imovinske kartice ili neistinito prikazivanje podataka u imovinskoj kartici.

 

(3) Stegovni postupak za stegovno djelo iz stavka 2. točke 1. ovoga članka pokrenut će se osobito:

 

1. ako sudac bez opravdanog razloga ne izrađuje i ne otprema sudske odluke,

 

2. ako je sudačko vijeće ocijenilo rad suca negativnom ocjenom,

 

3. ako je bez opravdanog razloga broj odluka koje je sudac donio u jednogodišnjem razdoblju bitno ispod prosjeka u Republici Hrvatskoj.

 

(4) Ako je pokrenut stegovni postupak protiv suca za stegovno djelo iz stavka 2. točke 2. ovoga članka, Vijeće je dužno o tome obavijestiti nadležno državno odvjetništvo.

 

Članak 63.

 

(1) Za počinjena stegovna djela mogu se izreći sljedeće stegovne kazne:

 

1. ukor,

 

2. novčana kazna do jedne trećine plaće ostvarene u prethodnom mjesecu kroz najdulje šest mjeseci,

 

3. razrješenje od dužnosti.

 

(2) Kod izricanja kazne za stegovno djelo uzima se u obzir osobito: težina povrede i nastale posljedice, stupanj odgovornosti, okolnosti pod kojima je stegovno djelo učinjeno, raniji rad i ponašanje suca i druge okolnosti koje utječu na izricanje kazne.

 

(3) Pri odlučivanju o odgovornosti i kazni za stegovno djelo na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Kaznenog zakona.

 

(4) O izrečenoj kazni u roku od 24 sata obavještava se nadležno sudačko vijeće, predsjednik suda u kojem sudac obavlja dužnost i ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa, koje vodi evidenciju o izrečenim kaznama.

 

Članak 64.

 

Sudac kojemu je Vijeće izreklo stegovnu kaznu ukora ne smije biti imenovan u viši sud prije proteka roka od dvije godine od dana pravomoćnosti odluke kojom je kazna izrečena, a ako je izrečena novčana kazna, ne smije biti imenovan u viši sud prije proteka roka od tri godine od dana pravomoćnosti odluke kojom je kazna izrečena.

 

Članak 65.

 

(1) Stegovni postupak ne smije se pokrenuti nakon jedne godine od saznanja za počinjeno stegovno djelo i počinitelja, odnosno tri godine od počinjenoga stegovnog djela.

 

(2) Ako stegovno djelo povlači kaznenu odgovornost, stegovni postupak smije se pokrenuti u vremenu u kojem zastarijeva pokretanje kaznenog postupka, pod uvjetom da je taj postupak pokrenut.

 

(3) Izvršenje stegovne kazne zastarijeva za godinu dana od njezine pravomoćnosti.

 

(4) Kazna ukora briše se iz evidencije po službenoj dužnosti nakon dvije godine od dana pravomoćnosti odluke kojom je izrečena, a novčana kazna nakon tri godine.

 

Članak 66.

 

(1) Tijela stegovnog postupka su Stegovno vijeće (veliko Stegovno vijeće) i Istražno vijeće (malo Stegovno vijeće).

 

(2) Stegovno vijeće čine svi članovi Vijeća.

 

(3) Vijeće imenuje Istražno vijeće.

 

(4) Istražno vijeće provodi stegovni postupak, utvrđuje činjenice, i obrazlaže ih pred stegovnim Vijećem.

 

(5) Dva člana Istražnog vijeća uvijek moraju biti suci. Članovi Istražnog vijeća među sobom biraju predsjednika vijeća. Predsjednik vijeća mora biti najmanje sudac istog stupnja kao i sudac protiv kojega se vodi stegovni postupak.

 

(6) Stegovno vijeće odluku donosi većinom svih glasova članova Stegovnog vijeća.

 

(7) Ako se stegovni postupak vodi protiv člana Vijeća, taj je član izuzet od odlučivanja u stegovnom postupku.

 

Članak 67.

 

(1) Ako postoji osnovana sumnja da je sudac počinio stegovno djelo, predsjednik suda ili osoba ovlaštena za obavljanje poslova sudske uprave u kojem obnaša sudačku dužnost dužan je protiv tog suca podnijeti zahtjev za pokretanje stegovnog postupka.

 

(2) Zahtjev za pokretanje postupka zbog počinjenja stegovnog djela može podnijeti i predsjednik neposredno višeg suda, predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske, sudačko vijeće te ministar nadležan za poslove pravosuđa.

 

(3) Zahtjev za pokretanje postupka pred Vijećem zastupa ovlašteni podnositelj iz stavka 1. i 2. ovoga članka ili osoba koju on ovlasti.

 

(4) Ako je do odluke o pokretanju stegovnog postupka potrebno obaviti istražne radnje, njih obavlja sudac kojeg određuje predsjednik Vijeća.

 

Članak 68.

 

(1) Stegovni postupak pokreće se podnošenjem zahtjeva za provođenje stegovnog postupka.

 

(2) Zahtjev za provođenje stegovnog postupka podnosi se u pisanom obliku i sadrži osobne podatke o sucu čija se stegovna odgovornost traži, činjenični i pravni opis stegovnog djela, prijedlog za izricanje određene stegovne kazne te obrazloženje iz kojega proizlazi osnovanost sumnje.

 

(3) Odmah nakon primitka zahtjeva Vijeće će odrediti Stegovno vijeće radi provođenja stegovnog postupka.

 

(4) Tijekom stegovnog postupka Stegovno vijeće može odrediti da određene izvide obavi član Stegovnog vijeća kojeg ono ovlasti.

 

Članak 69.

 

(1) Ovlašteni podnositelj može izmijeniti ili dopuniti zahtjev. Ako izvan rasprave podnositelj izmijeni ili dopuni zahtjev, Stegovno vijeće će najkasnije u roku od 15 dana po primitku zahtjeva zakazati raspravu. Na raspravu će se pozvati ovlašteni podnositelj zahtjeva, sudac i njegov branitelj te predsjednik nadležnoga sudačkog vijeća, ako sudačko vijeće nije podnositelj zahtjeva.

 

(2) Prije rasprave izdvojit će se iz spisa svi dokazi na kojima se ne može temeljiti odluka u stegovnom postupku.

 

Članak 70.

 

(1) U postupku odlučivanja o stegovnoj odgovornosti sucu protiv kojega se postupak vodi mora se pružiti mogućnost da iznese svoju obranu osobno, u pisanom obliku, ili po branitelju kojega izabere.

 

(2) Odluka kojom se utvrđuje da je sudac stegovno odgovoran i kojom mu se izriče stegovna kazna može se odnositi samo na stegovno djelo i osobu koju je podnositelj zahtjeva označio u svom zahtjevu.

 

(3) Odluka mora biti izrađena i otpremljena strankama u roku od 15 dana nakon njezina donošenja.

 

Članak 71.

 

(1) Protiv odluke o razrješenju, odnosno stegovnoj odgovornosti sudac ima pravo žalbe koja odgađa izvršenje odluke.

 

(2) Protiv odluke o stegovnoj odgovornosti pravo žalbe ima i podnositelj zahtjeva.

 

(3) Žalba se u roku od 15 dana od dana dostave odluke podnosi Ustavnom sudu Republike Hrvatske.

 

Članak 72.

 

(1) Stegovni postupak provodi se odgovarajućom primjenom odredaba Zakona o kaznenom postupku, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

 

(2) Kod donošenja odluke o stegovnoj odgovornosti i izricanju stegovne kazne Vijeće nije vezano prijedlogom podnositelja zahtjeva za vođenje stegovnog postupka.

 

(3) U stegovnom postupku ne plaćaju se pristojbe, a troškove postupka snosi sud u kojem sudac obavlja dužnost.

 

VII. UDALJENJE OD OBAVLJANJA DUŽNOSTI

 

Članak 73.

 

(1) Sudac će biti udaljen s dužnosti:

 

– ako je protiv njega pokrenut kazneni postupak zbog kaznenog djela za koje je predviđena kazna zatvora od pet godina ili teža kazna, ili dok se nalazi u pritvoru,

 

– zbog osude za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim obavljanja sudačke dužnosti ili

 

– zbog počinjenoga teškoga stegovnog djela.

 

(2) Sudac može biti udaljen s dužnosti:

 

– ako je protiv njega pokrenut kazneni postupak zbog kaznenog djela za koje je predviđena kazna zatvora do pet godina,

 

– ako obavlja službu, posao ili aktivnost koji su nespojivi s obavljanjem sudačke dužnosti,

 

– ako je ovlašteni predlagatelj u zahtjevu za pokretanje stegovnog postupka predložio izricanje stegovne kazne razrješenja od dužnosti.

 

(3) Zahtjev za udaljenje s dužnosti Vijeću podnosi predsjednik suda u kojem sudac obnaša sudačku dužnost, predsjednik neposredno višeg suda, nadležno sudačko vijeće ili predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

 

(4) Odluku o udaljenju s dužnosti u slučaju iz stavka 1. ovoga članka donosi predsjednik suda, a u slučajevima iz stavka 2. ovoga članka odluku donosi Vijeće bez odgode.

 

Članak 74.

 

(1) Odluka o privremenom udaljenju mora biti u pisanom obliku i s obrazloženjem.

 

(2) Protiv odluke o privremenom udaljenju sudac ima pravo žalbe sukladno odredbi članka 69. stavka 2. ovoga Zakona. Žalba ne zadržava provedbu odluke.

 

Članak 75.

 

(1) Privremeno udaljenje od obavljanja dužnosti određuje se na rok od tri mjeseca, po proteku toga roka može ga Vijeće iz opravdanih razloga, na jednak način produljiti za daljnja tri mjeseca. Privremeno udaljenje može trajati do pravomoćnog okončanja stegovnog postupka, koji u tom slučaju Vijeće mora provesti u roku od godinu dana.

 

(2) Za vrijeme privremenog udaljenja s dužnosti sudac ima pravo na jednu polovinu plaće.

 

(3) U slučaju oslobađajuće odluke u stegovnom postupku odluka o privremenom udaljenju prestaje po sili zakona danom pravomoćnosti odluke Vijeća. U tom slučaju ili u slučaju da je izrečena stegovna mjera novčane kazne ili ukora, sudac ima pravo na isplatu razlike neisplaćene plaće za vrijeme trajanja posljedica odluke o udaljenju od obavljanja dužnosti.

 

VIII. PRESTANAK SUDAČKE DUŽNOSTI

 

Članak 76.

 

(1) Sucu prestaje sudačka dužnost po sili zakona u sudu u koji je imenovan:

 

– danom stupanja na službu u drugi sud, odnosno pravosudno ili državno tijelo,

 

– smrću.

 

(2) Rješenje kojim se utvrđuje nastupanje okolnosti iz stavka 1. ovoga članka donosi Vijeće na prijedlog predsjednika suda u kojem je sudac obnašao dužnost.

 

Članak 77.

 

(1) Sucu prestaje sudačka dužnost ako ga u skladu s Ustavom i zakonom te dužnosti razriješi Vijeće.

 

(2) Vijeće će razriješiti suca:

 

1. ako to sam zatraži,

 

2. ako trajno izgubi sposobnost obnašanja svoje dužnosti,

 

3. ako bude osuđen za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim obavljanja sudačke dužnosti,

 

4. ako u skladu sa zakonom, zbog počinjenoga teškoga stegovnog djela, tako odluči Vijeće,

 

5. kad navrši 70 godina.

 

(3) Sudac koji sam traži razrješenje, zahtjev podnosi Vijeću putem predsjednika suda u kojem taj sudac obnaša dužnost.

 

(4) Ako sudac trajno izgubi sposobnost obnašanja sudačke dužnosti, ili je osuđen za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim za obnašanje sudačke dužnosti, ili kad navrši 70 godina, prijedlog Vijeću za pokretanje postupka za razrješenje podnosi predsjednik suda, predsjednik neposredno višeg suda, predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske ili nadležno sudačko vijeće.

 

Članak 78.

 

Prijedlog za razrješenje u slučaju trajnog gubitka sposobnosti za obavljanje sudačke dužnosti podnosi se na temelju pravomoćne odluke:

 

– suda o oduzimanju poslovne sposobnosti ili

 

– nadležnog tijela da su tjelesna i duševna svojstva takva da onemogućuju obavljanje sudačke dužnosti.

 

Članak 79.

 

(1) Sucu čije se razrješenje predlaže mora biti omogućeno izjašnjenje o prijedlogu za razrješenje.

 

(2) Odluku o razrješenju Vijeće donosi većinom glasova svih članova.

 

(3) Odluka o razrješenju mora biti obrazložena.

 

(4) Protiv odluke o razrješenju sudac ima pravo žalbe koja odgađa izvršenje odluke. Žalba se u roku od 15 dana od dana dostave odluke podnosi Ustavnom sudu Republike Hrvatske.

 

IX. POSTUPAK IMENOVANJA I RAZRJEŠENJA PREDSJEDNIKA SUDOVA

 

Članak 80.

 

(1) Vijeće imenuje predsjednike sudova.

 

(2) Predsjednik suda imenuje se na vrijeme od 4 godine. Predsjednik suda ne može biti imenovan više od dva mandata uzastopce.

 

(3) Predsjednik suda koji nije ponovno imenovan nastavlja obnašati sudačku dužnost u sudu u kojem je imenovan za suca.

 

Članak 81.

 

(1) Najkasnije tri mjeseca prije isteka vremena na koje je imenovan predsjednik suda, odnosno najkasnije 30 dana nakon prestanka dužnosti predsjednika suda iz drugih zakonom određenih razloga Vijeće će objaviti oglas o slobodnom mjestu predsjednika suda.

 

(2) Oglas se objavljuje u »Narodnim novinama«, a po potrebi i na drugi način, a sadrži poziv kandidatima da u roku, koji ne smije biti kraći od 15 dana, a niti dulji od 30 dana, podnesu prijavu s dokazima o ispunjavanju uvjeta za imenovanje i program svojega rada.

 

Članak 82.

 

Za predsjednika suda može biti imenovan sudac iste vrste i istog stupnja suda u kojem se imenuje predsjednik suda ili sudac višeg suda.

 

Članak 83.

 

(1) Po proteku roka za podnošenje prijave Vijeće će od nadležnog sudačkog vijeća zatražiti mišljenje o kandidatima i ocjene obnašanja sudačke dužnosti, koju ocjenu su dužni dati u roku od 30 dana.

 

(2) Uz poziv za davanje mišljenja o kandidatima nadležnom sudačkom vijeću dostavit će se prijave svih kandidata s priloženom dokumentacijom.

 

(3) Mišljenje sudačkog vijeća mora biti obrazloženo za svakog kandidata i sadržavati ocjenu programa rada.

 

(4) Mišljenje o kandidatima za predsjednika zatražit će se od predsjednika neposredno višeg suda, koji ga je dužan dati u roku od 30 dana.

 

Članak 84.

 

(1) Vijeće donosi odluku o imenovanju predsjednika suda na temelju prikupljenih mišljenja, razgovora s kandidatima, ocjene njihovih predloženih programa rada i njihovih organizacijskih sposobnosti.

 

(2) Vijeće je dužno donijeti obrazloženu odluku o imenovanju predsjednika sudova u roku od 30 dana od dana primitka mišljenja o kandidatima, od sudačkih vijeća i predsjednika neposredno višeg suda.

 

(3) Ako se na oglas ne javi niti jedan kandidat ili Vijeće ne imenuje za predsjednika suda ni jednog od kandidata, ponavlja se postupak imenovanja predsjednika suda.

 

Članak 85.

 

(1) Predsjedniku prestaje dužnost:

 

– kada mu prestane sudačka dužnost, danom prestanka sudačke dužnosti,

 

– u slučaju spajanja sudova, danom s kojim se sudovi spajaju.

 

(2) Odluku kojom se utvrđuje prestanak dužnosti predsjednika suda donosi Vijeće.

 

(3) Vijeće će predsjednika suda razriješiti dužnosti:

 

1. kada se u postupku nadzora nad obavljanjem poslova sudske uprave utvrde nezakonitosti i nepravilnosti u obavljanju poslova sudske uprave, a koje štete redovitom i pravilnom obavljanju poslova i funkcioniranju suda,

 

2. kada propuštanjem nadzora, ili neposredno, krši propise o dodjeljivanju predmeta u rad,

 

3. kada kršenjem propisa ili na drugi način povrijedi načelo neovisnosti suca u suđenju,

 

4. kada ne podnese zahtjev za pokretanje postupka zbog počinjenoga stegovnog djela u zakonom predviđenim slučajevima,

 

5. kada je svojim ponašanjem ili na drugi način nanio štetu ugledu suda ili sudačkoj dužnosti,

 

6. kada je privremeno udaljen sa sudačke dužnosti.

 

(4) Postupak razrješenja predsjednika suda vodi se po odredbama ovoga Zakona koje se odnose na stegovni postupak za suca.

 

(5) Prijedlog za razrješenje predsjednika suda može podnijeti predsjednik neposredno višeg suda, predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske i ministar pravosuđa.

 

(6) Predsjednik suda može i sam zatražiti razrješenje od dužnosti predsjednika suda.

 

(7) Protiv odluke Vijeća o razrješenju predsjednik suda ima pravo pokrenuti upravni spor.

 

Članak 86.

 

Prije donošenja odluke o razrješenju predsjednika suda iz razloga navedenih u članku 83. stavku 3. točki 1., 2., 3., 4. i 5. ovoga Zakona, Vijeće će zatražiti pisano izjašnjenje predsjednika suda.

 

X. IMOVINSKE KARTICE SUDACA

 

Članak 87.

 

(1) Suci su obvezni u roku od 30 dana od dana prvog stupanja na dužnost podnijeti Državnom sudbenom vijeću izvješće o svojoj imovini, stalnim prihodima te imovini svoga bračnog druga i maloljetne djece sa stanjem na taj dan, a ako je tijekom obnašanja dužnosti došlo do bitne promjene, istekom godine u kojoj je promjena nastala.

 

(2) Suci su obvezni u izvješću iz stavka 1. ovoga članka podnijeti podatke i o novčanoj štednji ako ona premašuje jednogodišnji iznos netoprihoda sudaca.

 

(3) Oblik i sadržaj obrasca izvješća o imovini pravilnikom propisuje Vijeće.

 

(4) Javnost ima pravo uvida u prijavu o imovini, sukladno posebnim zakonima.

 

Članak 88.

 

(1) Državno sudbeno vijeće vodi i kontrolira imovinske kartice sudaca.

 

(2) Nakon prvog primitka imovinske kartice suca Vijeće će zatražiti od porezne uprave i drugih tijela podatke kojima raspolažu o njihovoj imovini i usporediti ih s podacima u prijavi imovine.

 

(3) Ako za imovinu koju je sudac naveo u imovinskoj kartici nije dostavio podatke o načinu stjecanja te imovine, Državno sudbeno vijeće će zatražiti od suca pisano očitovanje.

 

(4) Ako se podaci u izvješću o imovini koje je Vijeće pribavilo na način opisan u stavku 2. ovoga članka razlikuju od podataka koje je sudac naveo u imovinskoj kartici te ako se iz očitovanja suca utvrdi nerazmjer u odnosu na primanja i imovinu suca, Vijeće će o tome obavijestiti predsjednika suda u kojemu sudac obnaša dužnost i predsjednika neposredno višega suda radi pokretanja stegovnog postupka.

 

Članak 89.

 

(1) Vijeće vodi osobne očevidnike sudaca.

 

(2) Sudac ima pravo uvida u svoj osobni očevidnik.

 

(3) Pravilnik o sadržaju osobnih očevidnika, načinu vođenja osobnih očevidnika suca i pravo uvida donosi Vijeće.

 

XI. SREDSTVA ZA RAD

 

Članak 90.

 

(1) Sredstva za rad Vijeća osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske.

 

(2) Naredbodavac za izvršenje financijskog plana sredstava iz stavka 1. ovoga članka je predsjednik Vijeća.

 

Članak 91.

 

Prijedlog godišnjeg proračuna za svoj rad Vijeće podnosi Vladi Republike Hrvatske.

 

Članak 92.

 

(1) Predsjedniku i članovima Vijeća zbog obavljanja dužnosti pripada naknada nastalih troškova, naknada za neostvarenu plaću ili zaradu i nagrada.

 

(2) Odluku o uvjetima i visini naknada i nagrade iz stavka 1. ovoga članka donosi Vlada Republike Hrvatske.

 

XII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

 

Članak 93.

 

(1) Suci koji su imenovani na vrijeme od pet godina, prema propisima koji su bili na snazi do stupanja na snagu ovoga Zakona, nastavljaju obavljati sudačku dužnost stalno.

 

(2) Pojedinačne odluke o stalnom imenovanju iz stavka 1. ovoga članka donijet će Vijeće u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovoga Zakona.

 

Članak 94.

 

(1) Svi postupci imenovanja sudaca koji su u tijeku nastavit će se i provesti po odredbama zakona koji je bio na snazi do stupanja na snagu ovoga Zakona, osim što će se suci imenovati stalno.

 

(2) Svi postupci pred Vijećem provest će se i dovršiti po odredbama zakona koji je bio snazi do stupanja na snagu ovoga Zakona.

 

Članak 95.

 

Započeti, a nedovršeni postupci imenovanja predsjednika sudova dovršit će se po odredbama ovoga Zakona.

 

Članak 96.

 

(1) Vijeće će Pravilnik iz članka 54. stavka 7. ovoga Zakona uskladiti s odredbama ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od njegovog stupanja na snagu.

 

(2) Vijeće je dužno osnovati Tajništvo u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona.

 

Članak 97.

 

(1) Vijeće će Pravilnik iz članka 87. stavka 3. i članka 89. stavka 3. ovoga Zakona donijeti u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovoga Zakona.

 

(2) Do donošenja Pravilnika iz stavka 1. ovoga članka ostaje na snazi Pravilnik o načinu postupanja s izvješćima o imovini sudaca, državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika (»Narodne novine«, br. 24/07. i 20/10.).

 

Članak 98.

 

Dekani pravnih fakulteta donijet će Poslovnik o radu povjerenstva za provođenje izbora u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

 

Članak 99.

 

Izbor članova Povjerenstva provest će se u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

 

Članak 100.

 

(1) Izbor članova Vijeća po odredbama ovoga Zakona obavit će se najkasnije u roku od četiri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

 

(2) Trideset dana nakon provedenih izbora za članove povjerenstva, predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske sazvat će prvu konstituirajuću sjednicu Povjerenstva.

 

(3) Vijeće donosi odluku o raspisivanju izbora za članove Vijeća.

 

(4) Dosadašnje Državno sudbeno vijeće objavit će u »Narodnim novinama« javni poziv za podnošenje kandidature za članove Vijeća iz reda sudaca i obavijestiti dekane pravnih fakulteta u Republici Hrvatskoj i Hrvatski sabor da imenuju članove Vijeća iz svojih redova.

 

Članak 101.

 

Članci 48., 49. i 54. ovoga Zakona prestaju važiti 31. prosinca 2012.

 

Članak 102.

 

Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o Državnom sudbenom vijeću (»Narodne novine«, br. 58/93., 49/99., 129/00., 150/05. i 153/09.).

 

Članak 103.

 

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od objave u »Narodnim novinama«, osim članka 51. i 56. ovoga Zakona koji stupaju na snagu 1. siječnja 2013.

 

Klasa: 700-01/10-01/01

 

Zagreb, 1. listopada 2010.

 

HRVATSKI SABOR

 

Predsjednik

Hrvatskoga sabora

Luka Bebić, v. r.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

HRVATSKI SABOR

 

3053

 

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

 

ODLUKU

 

O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOM ODVJETNIŠTVU

 

Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnom odvjetništvu, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 1. listopada 2010. godine.

 

Klasa: 011-01/10-01/94

 

Urbroj: 71-05-03/1-10-2

 

Zagreb, 5. listopada 2010.

 

Predsjednik

Republike Hrvatske

prof. dr. sc. Ivo Josipović, v. r.

 

ZAKON

 

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOM ODVJETNIŠTVU

 

Članak 1.

 

U Zakonu o državnom odvjetništvu (»Narodne novine«, br. 76/09. i 153/09.) u članku 12. iza podstavka 1. dodaje s novi podstavak 2. koji glasi:

 

»- predlaže kandidate za izbor članova Državnoodvjetničkog vijeća iz reda zamjenika državnih odvjetnika«.

 

Dosadašnji podstavci 2., 3., 4. i 5. postaju podstavci 3., 4., 5. i 6.

 

Članak 2.

 

U članku 13. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

 

»(3) Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske poduzima radnje određene ovim Zakonom u svezi s izborom i razrješenjem članova Državnoodvjetničkog vijeća.«

 

Dosadašnji stavak 3., koji postaje stavak 4., mijenja se i glasi:

 

»(4) Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske osim poslova iz članka 12. ovoga Zakona obavlja i sljedeće poslove:

 

– daje mišljenje o nacrtima zakona ili drugog propisa važnog za rad državnog odvjetništva ili obavljanje državnoodvjetničke dužnosti,

 

– daje mišljenja i očitovanja u postupcima pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske,

 

– utvrđuje opće upute državnim odvjetništvima,

 

– razmatra izvješća koja se upućuju Hrvatskom saboru,

 

– daje mišljenje o postojanju osnova za razrješenje županijskog, odnosno općinskoga državnog odvjetnika,

 

– obavlja i druge poslove prema Poslovniku državnog odvjetništva.«

 

Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 5. i 6.

 

Članak 3.

 

U članku 25. stavci 5. i 6. mijenjaju se i glase:

 

»(5) U obavljanju poslova državnoodvjetničke uprave uz ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa evidencije iz stavka 1. ovoga članka vodi i Državnoodvjetničko vijeće za državne odvjetnike i zamjenike te savjetnike koji pohađaju Državnu školu za pravosudne dužnosnike, a Državno odvjetništvo Republike Hrvatske za državnoodvjetničke vježbenike i druge djelatnike u državnim odvjetništvima.

 

(6) Način dostavljanja podataka i vođenja evidencije uređuje se u skladu s posebnim propisima o zaštiti osobnih podataka i Poslovnikom Državnoodvjetničkog vijeća.«

 

Članak 4.

 

U članku 26. stavku 4. iza riječi: »ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa« dodaju se riječi: »i Državnoodvjetničkom vijeću«.

 

Članak 5.

 

U članku 27. stavku 1. riječ: »predmetima« zamjenjuje se riječima: »poslovima pravosudne uprave«.

 

Članak 6.

 

U članku 30. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

 

»(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka u slučajevima podnošenja zahtjeva sucu istrage za posebne dokazne radnje, odnosno prijedloga za određivanje istražnog zatvora i dokaznog ročišta te obavljanja drugih radnji koje u skladu sa Zakonom o kaznenom postupku obavlja sudac istrage, pred županijskim sudom postupat će općinsko državno odvjetništvo kada se radi o kaznenim djelima iz nadležnosti općinskog suda.«

 

Dosadašnji stavci 2. i 3. postaju stavci 3. i 4.

 

Članak 7.

 

Naslov iznad članka 40. mijenja se i glasi: »1. Izvješća Hrvatskom saboru«

 

Članak 40. mijenja se i glasi:

 

»(1) Državno odvjetništvo Republike Hrvatske je dužno podnijeti Hrvatskom saboru izvješće o stanju i kretanju prijavljenog kriminaliteta u prethodnoj godini, o predmetima u svezi sa zaštitom imovinskih interesa Republike Hrvatske, pravnoj problematici u pojedinim područjima, pregledu organizacije i stanja kadra.

 

(2) U godišnjem izvješću može se upozoriti na stanje i djelovanje pravnog sustava, nedostatke u zakonodavstvu i unutarnjem poslovanju državnog odvjetništva i dati prijedloge za unapređenje rada.

 

(3) Nakon razmatranja izvješća Hrvatski sabor će, ako ocijeni potrebnim, zauzeti stajališta u svezi sa stanjem i kretanjem kriminala i utvrditi obveze nadležnih ministarstava i drugih državnih tijela kako bi se poboljšala učinkovitost kaznenog progona radi sprječavanja kriminala i unaprijedila zaštita imovinskih interesa Republike Hrvatske.«

 

Članak 8.

 

Članak 42. mijenja se i glasi:

 

»(1) O predmetima od posebnoga državnog interesa ili u kojima se pojavljuju složena činjenična i pravna pitanja, niže državno odvjetništvo dužno je izvijestiti više državno odvjetništvo o već poduzetim radnjama, kao i o svojim daljnjim namjerama.

 

(2) Glavni državni odvjetnik izvijestit će ministra nadležnog za poslove pravosuđa o pokrenutim kaznenim postupcima protiv sudaca i državnih odvjetnika.

 

(3) Glavni državni odvjetnik će na zahtjev ministra nadležnog za poslove pravosuđa podnijeti izvješće o pojedinim vrstama kaznenih postupaka.

 

(4) Vrijeme i način podnošenja posebnih izvješća uređuje se Poslovnikom državnog odvjetništva.«

 

Članak 9.

 

Članak 94. mijenja se i glasi:

 

»(1) Županijskoga državnog odvjetnika, uz prethodno mišljenje Kolegija Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, na prijedlog Glavnoga državnog odvjetnika imenuje Državnoodvjetničko vijeće na vrijeme od četiri godine i po isteku tog vremena može biti ponovno imenovan na istu dužnost. Županijski državni odvjetnik imenuje se iz redova državnih odvjetnika i zamjenika županijskog državnog odvjetništva ili višeg državnog odvjetništva, koji su najmanje pet godina obavljali državnoodvjetničku dužnost.

 

(2) Za imenovanje za županijskog državnog odvjetnika općinski državni odvjetnik mora osim uvjeta iz stavka 1. ovoga članka ispunjavati uvjete za imenovanje za zamjenika županijskoga državnog odvjetnika.

 

(3) Općinskoga državnog odvjetnika, uz prethodno mišljenje kolegija županijskoga državnog odvjetništva i županijskoga državnog odvjetnika, imenuje na prijedlog Glavnoga državnog odvjetnika Državnoodvjetničko vijeće iz redova državnih odvjetnika i zamjenika toga državnog odvjetništva ili drugoga državnog odvjetništva na vrijeme od četiri godine i po isteku tog vremena može biti ponovno imenovan na istu dužnost.

 

(4) Ako općinski ili županijski državni odvjetnik ne bude ponovo imenovan, po isteku mandata nastavlja raditi kao zamjenik državnog odvjetnika u istom državnom odvjetništvu ili se, ako je to za njega povoljnije, vraća na mjesto zamjenika državnog odvjetnika u državnom odvjetništvu u kojem je prije imenovanja obnašao državnoodvjetničku dužnost.

 

(5) Vrijeme na koje je imenovan državni odvjetnik započinje danom stupanja na dužnost.«

 

Članak 10.

 

Članak 97. mijenja se i glasi:

 

»(1) Nakon isteka roka iz članka 96. stavka 1. ovoga Zakona Glavni državni odvjetnik zatražit će za kandidata za županijskoga državnog odvjetnika mišljenje od Kolegija Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, a za kandidata za općinskoga državnog odvjetnika od kolegija županijskoga državnog odvjetništva i županijskoga državnog odvjetnika. Uz poziv na davanje mišljenja, Glavni državni odvjetnik će dostaviti prijave s dokazima i podacima koje su kandidati priložili, ocjenu obnašanja dužnosti te druge podatke o kandidatima kojima Državno odvjetništvo Republike Hrvatske raspolaže po službenoj dužnosti.

 

(2) Osim mišljenja navedenih u stavku 1. ovoga članka Glavni državni odvjetnik će za kandidate koji su dali pristanak tražiti da se provedu sigurnosne provjere.

 

(3) Prije davanja mišljenja nadležni državni odvjetnik pozvat će kandidate na razgovor koji s kandidatom koji se odazvao pozivu obavlja državni odvjetnik i najmanje dva člana kolegija državnog odvjetništva. Državni odvjetnik i dva člana kolegija mogu s kandidatom razgovarati zajednički ili odvojeno.

 

(4) Mišljenje Kolegija Državnog odvjetništva Republike Hrvatske o kandidatima za županijskoga državnog odvjetnika, a o kandidatima za općinskoga državnog odvjetnika mišljenje kolegija županijskoga državnog odvjetništva i županijskoga državnog odvjetnika daje se u roku od 15 dana.

 

(5) Kod davanja mišljenja cijenit će se na odgovarajući način i kriteriji iz članka 130. ovoga Zakona te posebno sposobnost obavljanja poslova državnoodvjetničke i pravosudne uprave.

 

(6) Nakon pribavljanja mišljenja iz stavka 4. ovoga članka i podataka o sigurnosnim provjerama Glavni državni odvjetnik će uz svoj prijedlog dostaviti prijave s dokazima i podacima koje su kandidati priložili te podatke o radu kandidata kojima raspolaže Državno odvjetništvo Republike Hrvatske Državnoodvjetničkom vijeću.

 

(7) Državnoodvjetničko vijeće dužno je donijeti odluku u roku od 60 dana nakon primitka prijedloga Glavnoga državnog odvjetnika.

 

(8) Ako se na oglas ne javi niti jedan kandidat ili Glavni državni odvjetnik ne da prijedlog niti za jednog kandidata ili Državnoodvjetničko vijeće između kandidata koji su se javili na oglas ne imenuje državnog odvjetnika, postupak se ponavlja.«

 

Članak 11.

 

U članku 98. stavak 1. mijenja se i glasi:

 

»(1) Odluka Državnoodvjetničkog vijeća s pisanim obrazloženjem dostavlja se svim kandidatima u roku od 15 dana od objavljivanja imenovanja.«

 

Članak 12.

 

U članku 99. stavak 2. mijenja se i glasi:

 

»(2) Odluku o prestanku dužnosti Glavnoga državnog odvjetnika po stavku 1. točki 4. ovoga članka donosi Hrvatski sabor, a odluku kojom se utvrđuje nastupanje okolnosti po stavku 1. točki 1. do 3. ovoga članka Državnoodvjetničko vijeće. Rješenje o prestanku dužnosti županijskog i općinskoga državnog odvjetnika po stavku 1. točki 4. te odluku kojom se utvrđuje nastupanje okolnosti po stavku 1. točki 1. do 3. ovoga članka donosi Državnoodvjetničko vijeće.«

 

Članak 13.

 

Članak 102. mijenja se i glasi:

 

»(1) Glavni državni odvjetnik podnijet će Državnoodvjetničkom vijeću prijedlog za razrješenje županijskog i općinskoga državnog odvjetnika ako je na temelju pisanog izvješća o obavljenom pregledu cjelokupnog rada županijskog ili općinskoga državnog odvjetništva ili na drugi način saznao da postoje razlozi za razrješenje iz članka 100. točke 1. do 5. ovoga Zakona.

 

(2) Ako postoji osnova za razrješenje općinskoga državnog odvjetnika iz članka 100. točke 1. do 5. ovoga Zakona i nadležni županijski državni odvjetnik može predložiti Glavnom državnom odvjetniku podnošenje prijedloga za razrješenje Državnoodvjetničkom vijeću. U svom prijedlogu županijski državni odvjetnik mora navesti i obrazložiti razloge za razrješenje.

 

(3) Predsjednik Državnoodvjetničkog vijeća će pisano izvijestiti državnog odvjetnika protiv kojeg je pokrenut postupak za razrješenje o osnovama i razlozima za razrješenje, s time da će mu dati rok u kojem se pisano može izjasniti o svim odlučnim činjenicama. Rok za davanje izjašnjenja ne može biti kraći od 8 dana od dana primitka obavijesti. Nakon primitka pisanog izjašnjenja Državnoodvjetničko vijeće može pozvati državnog odvjetnika da na zapisnik da dodatna pojašnjenja i razloge u vezi s osnovama za razrješenje.«

 

Članak 14.

 

Članak 103. mijenja se i glasi:

 

»(1) Prije donošenja odluke Državnoodvjetničko vijeće zatražit će mišljenje Kolegija Državnog odvjetništva Republike Hrvatske. Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske daje mišljenje o tome postoje li osnove za razrješenje županijskog, odnosno općinskoga državnog odvjetnika iz članka 100. točke 1. do 5. ovoga Zakona.

 

(2) Ako nakon pribavljenog mišljenja Kolegija Državnog odvjetništva Republike Hrvatske Državnoodvjetničko vijeće utvrdi postojanje osnova za razrješenje iz članka 100. točke 1. do 5. ovoga Zakona, razriješit će županijskog, odnosno općinskoga državnog odvjetnika.

 

(3) Odluka Državnoodvjetničkog vijeća o razrješenju županijskog, odnosno općinskoga državnog odvjetnika donosi se u pisanom obliku i mora biti obrazložena. Protiv odluke o razrješenju državni odvjetnik može pokrenuti upravni spor.«

 

Članak 15.

 

U članku 104. stavak 2. mijenja se i glasi:

 

»(2) Protiv razriješenog državnog odvjetnika koji je nastavio s radom kao zamjenik državnog odvjetnika u državnom odvjetništvu iz stavka 1. ovoga članka, glavni državni odvjetnik podnijet će Državnoodvjetničkom vijeću zahtjev za pokretanje stegovnog postupka ako je državni odvjetnik razriješen zbog počinjenja stegovnog djela«.

 

Članak 16.

 

Članak 108. briše se.

 

Članak 17.

 

U članku 112. stavku 1. podstavak 3. briše se.

 

Dosadašnji podstavak 4. postaje podstavak 3.

 

Članak 18.

 

U članku 115. stavku 6. druga rečenica briše se.

 

Članak 19.

 

U članku 116. dodaje se stavak 2. koji glasi:

 

»(2) Odluka iz stavka 1. ovoga članka donosi se u pisanom obliku i s njom se upoznaje zamjenik kojem je spis oduzet.«

 

Članak 20.

 

Članak 124. mijenja se i glasi:

 

»(1) Državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika općinskog ili županijskoga državnog odvjetništva može se privremeno, kada je to neophodno potrebno za obavljanje poslova u drugom odvjetništvu istog ili nižeg stupnja, uputiti na rad u to državno odvjetništvo u određenom predmetu ili na određeno vrijeme, ali najdulje šest mjeseci.

 

(2) Odluku o privremenom premještaju donosi neposredno viši državni odvjetnik pisanim obrazloženim rješenjem.

 

(3) Protiv rješenja o privremenom premještaju zamjenik državnog odvjetnika ima pravo prigovora Državnoodvjetničkom vijeću u roku od osam dana od dostave rješenja. Odlučujući o prigovoru Vijeće može prigovor odbiti i potvrditi rješenje državnog odvjetnika ili ukinuti rješenje. Odluka Državnoodvjetničkog vijeća po prigovoru je konačna.«

 

Članak 21.

 

U članku 126. stavku 1. riječ: »ili ravnatelja« briše se.

 

U stavku 2. iza riječi: »ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa,« dodaju se riječi: »ili u Pravosudnu akademiju«.

 

Članak 22.

 

Članak 131. mijenja se i glasi:

 

»Državni odvjetnik daje ocjenu obnašanja državnoodvjetničke dužnosti za zamjenika toga državnog odvjetništva. Državnog odvjetnika ocjenjuje neposredno viši državni odvjetnik.«

 

Članak 23.

 

Članak 135. mijenja se i glasi:

 

»Županijski i općinski državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika koji se ne složi s ocjenom ima pravo u roku od osam dana od dostave ocjene podnijeti prigovor Državnoodvjetničkom vijeću.«

 

Članak 24.

 

Članak 136. mijenja se i glasi:

 

»(1) Ako je protiv ocjene podnesen prigovor, državni odvjetnik koji je donio ocjenu zatražit će mišljenje kolegija toga državnog odvjetništva, a zatim će prigovor, uz koji će priložiti mišljenje kolegija i osobni spis zamjenika, dostaviti na odluku Državnoodvjetničkom vijeću.

 

(2) Svojom odlukom Državnoodvjetničko vijeće može potvrditi ocjenu, izmijeniti je ili vratiti na ponovno ocjenjivanje.«

 

Članak 25.

 

U članku 137. stavku 2. dodaje se nova točka 8. koja glasi:

 

»8. nepodnošenje imovinske kartice ili neistinito prikazivanje podataka u imovinskoj kartici,«.

 

Dosadašnja točka 8. postaje točka 9.

 

Članak 26.

 

Članak 142. mijenja se i glasi:

 

»(1) Članovi Vijeća biraju se na razdoblje od četiri godine, s time da članom Vijeća nitko ne može biti dva puta uzastopno.

 

(2) Ako članu Vijeća dužnost prestane prije isteka vremena na koje je izabran, na njegovo se mjesto do isteka mandata Vijeća bira drugi član.«

 

Članak 27.

 

Iza članka 142. dodaju se podnaslov i članci 142.a do 142.d koji glase:

 

»1. Tijela za provedbu izbora za članove Državnoodvjetničkog vijeća

 

Članak 142.a

 

Tijela za provedbu izbora članova Državnoodvjetničkog vijeća iz reda zamjenika državnih odvjetnika (u daljnjem tekstu: Vijeće) su Povjerenstvo za izbor članova Vijeća (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo), kandidacijski odbori i izborni odbori.

 

Članak 142.b

 

(1) Povjerenstvo čini pet članova koji se imenuju iz reda zamjenika Glavnoga državnog odvjetnika Republike Hrvatske na vrijeme od pet godina.

 

(2) Povjerenstvo imenuje prošireni Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.

 

(3) Članovi Povjerenstva ne mogu biti kandidati za članove Vijeća.

 

Članak 142.c

 

Povjerenstvo za izbor članova Vijeća:

 

1. imenuje članove izbornih odbora te daje upute za njihov rad,

 

2. daje upute kandidacijskim odborima u postupku kandidiranja članova,

 

3. brine se o zakonitoj provedbi za izbore članova Vijeća,

 

4. određuje biračka mjesta u državnim odvjetništvima,

 

5. utvrđuje rezultate izbora za članove Vijeća i objavljuje ih u »Narodnim novinama«.

 

Članak 142.d

 

(1) Kandidacijski odbor Državnog odvjetništva Republike Hrvatske je Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, a kandidacijski odbori županijskih državnih odvjetništava su prošireni Kolegij županijskih državnih odvjetništava koji čine državni odvjetnici i svi zamjenici nadležnog županijskog državnog odvjetništva, općinski državni odvjetnici i njihovi zamjenici s područja toga županijskog odvjetništva.

 

(2) Kandidacijski odbori prikupljaju kandidature za članove Vijeća i provode kandidacijski postupak.

 

(3) Županijski državni odvjetnici dostavit će Povjerenstvu prijedloge za članove izbornih odbora.

 

(4) Izborni odbor čine predsjednik i dva člana.

 

(5) Izborni odbori izravno provode glasovanje državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika na biračkim mjestima te osiguravaju pravilnost i tajnost glasovanja.

 

(6) Članovi izbornih odbora ne smiju biti kandidati na listi za izbor članova Vijeća.«

 

Članak 28.

 

Članak 144. mijenja se i glasi:

 

»(1) Vijeće će najkasnije šest mjeseci prije isteka mandata članova Vijeća zatražit od Kandidacijskog odbora Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i kandidacijskih odbora županijskih državnih odvjetništava prijedloge kandidata iz reda zamjenika državnih odvjetnika, za članove Vijeća.

 

(2) Vijeće će najkasnije šest mjeseci prije isteka mandata članova Vijeća obavijestiti i dekane svih pravnih fakulteta u Republici Hrvatskoj i Hrvatski sabor o isteku mandata članovima Vijeća koje oni imenuju.«

 

Članak 29.

 

Iza članka 144. dodaju se članci 144.a. do 144.f koji glase:

 

»Članak 144.a

 

(1) Dan provedbe izbora za članove Vijeća iz redova zamjenika državnih odvjetnika određuje se Odlukom Vijeća o raspisivanju izbora koja se objavljuje u »Narodnim novinama«.

 

(2) Od dana raspisivanja, pa do dana izbora za članove Vijeće mora proteći najmanje 30 dana.

 

(3) Pravo glasa na izborima imaju svi državni odvjetnici i zamjenici državnih odvjetnika.

 

Članak 144.b

 

(1) Kandidat za člana Vijeća može biti svaki zamjenik državnog odvjetnika, osim onoga kojemu je u posljednje četiri godine izrečena stegovna mjera.

 

(2) Svaki kandidat za člana Vijeća mora dati pisani pristanak na kandidaturu.

 

Članak 144.c

 

(1) Čelnici državnih odvjetništava ne mogu biti birani za članove državnoodvjetničkog vijeća. Prijedlog kandidata iz reda zamjenika državnih odvjetnika mora osigurati zastupljenost kandidata iz Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, županijskih i općinskih državnih odvjetništava.

 

(2) Pravo predlaganja kandidata za članove Vijeća na Kandidacijskom odboru Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i kandidacijskim odborima županijskih državnih odvjetništava imaju svi državni odvjetnici i zamjenici.

 

(3) Na temelju prijedloga iz stavka 2. ovoga članka Kandidacijski odbor Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i kandidacijski odbori glasovanjem određuju tri kandidata koji su dobili najviše glasova za pojedino mjesto člana Vijeća iz reda zamjenika državnih odvjetnika.

 

(4) Prijedlog kandidata za članove Vijeća Kandidacijski odbor Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i kandidacijski odbori županijskih državnih odvjetništva moraju dostaviti Povjerenstvu najkasnije u roku od 15 dana od dana raspisivanja izbora.

 

(5) O prijedlogu kandidata obavezno se navodi državno odvjetništvo u kojem zamjenik državnog odvjetnika obnaša dužnost.

 

Članak 144.d

 

(1) Na temelju prijedloga Kandidacijskog odbora Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i kandidacijskih odbora županijskih državnih odvjetništava Povjerenstvo sačinjava liste i to posebno za članove Vijeća iz reda zamjenika Glavnoga državnog odvjetnika, posebno za članove Vijeća iz reda zamjenika županijskih državnih odvjetnika i posebno za članove Vijeća iz reda zamjenika općinskih državnih odvjetnika.

 

(2) Kandidati se u listu unose prema abecednom redu svojih prezimena. Uz ime i prezime kandidata navodi se državno odvjetništvo u kojem kandidat obnaša državnoodvjetničku dužnost.

 

(3) Odustanak kandidata s liste nije dopušten nakon objavljivanja liste kandidata.

 

(4) Povjerenstvo će u roku od četrdeset i osam sati od predaje kandidature objaviti liste svih pravovaljano predloženih kandidata na internetskoj stranici Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.

 

Članak 144.e

 

Za liste kandidata za članove Vijeća glasuju svi državni odvjetnici i zamjenici državnih odvjetnika.

 

Članak 144.f

 

(1) Članove Vijeća iz reda sveučilišnih profesora pravnih znanosti, na prijedlog fakultetskih vijeća, biraju svi profesori pravnih fakulteta u Republici Hrvatskoj.

 

(2) Postupak izbora Povjerenstva za provođenje izbora i način provođenja izbora uređuje se Poslovnikom koji donose dekani pravnih fakulteta.

 

(3) Dva člana Vijeća imenuje Hrvatski sabor iz redova svojih zastupnika od kojih je jedan iz redova oporbe.«

 

Članak 30.

 

Članak 145. mijenja se i glasi:

 

»(1) Vijeće ima jedanaest članova.

 

(2) Sedam članova Vijeća bira se iz reda zamjenika državnih odvjetnika, dva člana iz reda Hrvatskoga sabora i dva člana iz reda sveučilišnih profesora pravnih znanosti.

 

(3) Članove Vijeća iz reda zamjenika državnih odvjetnika čine:

 

– dva zamjenika Glavnoga državnog odvjetnika Republike Hrvatske,

 

– dva zamjenika županijskih državnih odvjetnika,

 

– tri zamjenika općinskih državnih odvjetnika.

 

(4) Članovi Vijeća između sebe biraju predsjednika i zamjenika predsjednika. Predsjednik Vijeća mora biti iz reda zamjenika državnog odvjetnika.

 

(5) Predsjednik i zamjenik predsjednika biraju se tajnim glasovanjem na vrijeme od četiri godine.«

 

Članak 31.

 

Iza članka 145. dodaju se podnaslov i članci 145.a do 145.o koji glase:

 

»2. Provedba izbora

 

Članak 145.a

 

(1) Povjerenstvo određuje izborna mjesta. Za područje županijskog državnog odvjetništva određuje su u pravilu jedno izborno mjesto.

 

(2) Najkasnije osam dana prije izbora Povjerenstvo će objaviti izborna mjesta i u prostorijama kojeg državnog odvjetništva se nalaze i dostaviti izbornim odborima popis državnih odvjetnika i zamjenika koji glasuju na pojedinom izbornom mjestu.

 

Članak 145.b

 

(1) Glasovanje se obavlja osobno glasačkim listićima. Nitko ne može glasovati uime druge osobe.

 

(2) Glasački listići su posebni za svaku listu kandidata iz članka 144.d stavka 1. ovoga Zakona, a sadrže:

 

1. ime i prezime kandidata, i državno odvjetništvo u kojem obnaša državnoodvjetničku dužnost,

 

2. broj kandidata koji se iz te liste kandidata bira za Vijeće.

 

(3) Kandidati se u listu unose prema abecednom redu svojih prezimena.

 

(4) Tiskanje glasačkih listića izravno nadzire Povjerenstvo.

 

Članak 145.c

 

(1) Glasački listić popunjava se tako da se za svakog pojedinog člana Vijeća zaokruži broj jednog od kandidata koji se biraju za to mjesto člana Vijeća.

 

(2) Važeći glasački listić je onaj iz kojeg se na siguran i nedvojben način može utvrditi za koje je kandidate državni odvjetnik ili zamjenik glasovao.

 

Članak 145.d

 

Nevažeći glasački listić je:

 

1. neispunjeni glasački listić

 

2. glasački listić popunjen tako da se ne može sa sigurnošću utvrditi volja birača i okolnost za kojeg je kandidata glasovao

 

3. glasački listić na kojem je za pojedinog člana Vijeća zaokruženo više kandidata nego ih se bira s liste.

 

Članak 145.e

 

(1) Glasovanje traje neprekidno od 9,00 do 16,00 sati.

 

(2) Na izbornom mjestu moraju biti neprekidno nazočna najmanje tri člana izbornog odbora ili njihovi zamjenici.

 

(3) Član izbornog odbora zaokružit će na popisu broj ispred imena i prezimena državnog odvjetnika i zamjenika koji je glasovao na tom izbornom mjestu.

 

(4) Uz suglasnost izbornog odbora na kojem je državni odvjetnik ili zamjenik trebao glasovati on može glasovati na drugom izbornom mjestu što će se posebno u zapisniku naznačiti.

 

Članak 145.f

 

(1) Po završenom glasovanju izborni će odbor najprije prebrojati neupotrijebljene glasačke listiće i staviti ih u poseban omot koji će zapečatiti.

 

(2) Potom izborni odbor na temelju zapisnika utvrđuje ukupan broj birača koji su glasovali, prema popisu birača, odnosno prema izvatku iz popisa birača.

 

(3) Nakon što broj birača koji su glasovali bude utvrđen, odbor pristupa otvaranju glasačke kutije i prebrojavanju glasova.

 

(4) Ako se prilikom prebrojavanja glasova na izbornom mjestu utvrdi da je broj glasova prema popisu birača veći od broja glasova po biračkim listićima, vrijedi rezultat glasovanja po glasačkim listićima.

 

(5) Ako se prilikom prebrojavanja glasova na izbornom mjestu utvrdi da je glasovao manji broj birača od broja glasova u glasačkoj kutiji, izborni odbor će odmah prekinuti rad i uz izvješće dostaviti materijale Povjerenstvu.

 

(6) Povjerenstvo će poništiti glasovanje na tom izbornom mjestu, raspustiti izborni odbor, te imenovati novi i odrediti ponavljanje glasovanja na tom izbornom mjestu u roku od 8 dana, ako utvrdi da su nepravilnosti iz stavka 4. ovoga članka mogle utjecati na rezultat izbora.

 

Članak 145.g

 

(1) Kad birački odbor utvrdi rezultate glasovanja na izbornom mjestu, u zapisnik o svom radu zabilježit će:

 

– broj birača prema izvatku iz popisa birača,

 

– koliko je glasova dobio pojedini kandidat s liste za izbor člana Vijeća,

 

– koliko je glasačkih listića proglašeno nevažećim,

 

– je li glasovao državni odvjetnik ili zamjenik koji je trebao glasovati na drugom biračkom mjestu (član 145.e stavak 4.).

 

(2) Zapisnik potpisuju svi članovi izbornog odbora.

 

(3) Izborni odbor dostavlja zapisnik o svom radu s ostalim izbornim materijalom Povjerenstvu najkasnije u roku od 24 sati od zatvaranja birališta.

 

Članak 145.h

 

(1) Ako na listi za izbor članova vijeća kandidati koji ulaze u sastav Vijeća imaju isti broj glasova, glasovanje se ponavlja.

 

(2) Povjerenstvo će odrediti ponavljanje glasovanja na svim izbornim mjestima za tu listu kandidata u roku od osam dana.

 

(3) Na ponovljenim izborima na listu ulaze samo kandidati koji imaju isti broj glasova.

 

Članak 145.i

 

(1) Rezultate izbora za članove Vijeća utvrđuje Povjerenstvo.

 

(2) Kad Povjerenstvo utvrdi rezultate glasovanja za članove Vijeća objavit će:

 

1. broj birača upisanih u popise birača, broj birača koji su glasovali, koliko je glasova dobio pojedini kandidat s liste kandidata i koliko je bilo nevažećih glasačkih listića,

 

2. ime i prezime kandidata koji su izabrani za članove Vijeća.

 

(3) Za članove Vijeća izabrani su oni kandidati koji su dobili najveći broj glasova.

 

Članak 145.j

 

(1) Prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i izbora može podnijeti svaki kandidat.

 

(2) Prigovor se podnosi Povjerenstvu u roku od 48 sati računajući od isteka dana kad je izvršena radnja na koju je prigovor stavljen.

 

(3) Povjerenstvo je dužno je donijeti rješenje o prigovoru u roku od 48 sati od isteka dana kada je prigovor stavljen.

 

Članak 145.k

 

(1) Ako Povjerenstvo rješavajući o prigovoru utvrdi da je bilo nepravilnosti koje su bitno utjecale ili su mogle utjecati na rezultate izbora, poništit će radnje i odrediti da se u određenom roku, koji mora omogućiti da se izbori održe na dan kada su raspisani, te radnje ponove.

 

(2) Ako ne postoji mogućnost ponavljanja poništenih radnji ili ako se nepravilnosti odnose na postupak glasovanja, a bitno su utjecale, odnosno mogle utjecati na rezultat izbora, Povjerenstvo će poništiti izbor i odrediti rok u kojem će se izbor ponoviti.

 

Članak 145.l

 

(1) Protiv rješenja Povjerenstva podnositelj prigovora ima pravo žalbe Kolegiju Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.

 

(2) Žalba se podnosi putem Povjerenstva u roku od 48 sati računajući od isteka dana kada je primljeno pobijano rješenje.

 

(3) Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske dužan je donijeti odluku o žalbi u roku od 48 sati od dana njezina primitka.

 

Članak 145.m

 

Podnijeti prigovor odnosno žalba u postupku zaštite izbora ne odgađaju obavljanje izbornih radnji koje su propisane ovim Zakonom.

 

Članak 145.n

 

Sredstva za pokriće troškova izbora osiguravaju se u proračunu Državnoodvjetničkog vijeća.

 

Članak 145.nj

 

(1) Članove Vijeća iz reda sveučilišnih profesora pravnih znanosti, na prijedlog fakultetskih vijeća, biraju svi profesori pravnih fakulteta u Republici Hrvatskoj.

 

(2) Fakultetska vijeća utvrđuju listu kandidata za izbor članova Vijeća.

 

(3) Postupak izbora Povjerenstva za provođenje izbora i način provođenja izbora uređuje se Poslovnikom koji donose dekani pravnih fakulteta.

 

Članak 145.o

 

Dva člana Vijeća imenuje Hrvatski sabor iz redova svojih zastupnika od kojih je jedan iz redova oporbe.«

 

Članak 32.

 

U članku 146. stavak 1. briše se.

 

Stavci 2. do 4. postaju stavci 1. do 3.

 

Članak 33.

 

U članku 147. stavak 2. mijenja se i glasi:

 

»(2) Kada pojedinom članu Vijeća dužnost prestane prije isteka vremena na koje je izabran, predsjednik Vijeća će najkasnije u roku od 30 dana od ovlaštenog tijela zatražiti pokretanje postupaka izbora drugog člana Vijeća.«

 

Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

 

»(3) Kada prestane dužnost prije isteka vremena članu Vijeća iz redova sveučilišnih profesora i saborskih zastupnika Vijeće će najkasnije u roku od 30 dana od ovlaštenog tijela zatražiti pokretanje postupka za izbor drugog člana Vijeća.«

 

Članak 34.

 

U članku 148. riječi: »predsjednikom Hrvatskoga sabora« zamjenjuju se riječima: »Glavnim državnim odvjetnikom«.

 

Članak 35.

 

Iza članka 148. dodaje se članak 148.a koji glasi:

 

»Članak 148.a

 

Za vrijeme dok obnašaju dužnost člana Vijeća zamjenici državnih odvjetnika ne mogu biti imenovani na državnoodvjetničku dužnost u državnom odvjetništvu višeg stupnja, niti mogu biti izabrani za državnog odvjetnika.«

 

Članak 36.

 

Članak 149. mijenja se i glasi:

 

»(1) Predsjedniku i članu prestaje dužnost u Vijeću po sili zakona danom kad mu prestane dužnost koju je obavljao u vrijeme kada je izabran za predsjednika ili člana Vijeća.

 

(2) Ne smatra se prestankom dužnosti ako član Vijeća bude imenovan za zamjenika državnog odvjetnika u drugo državno odvjetništvo istoga stupnja.

 

(3) Odluku kojom se utvrđuje prestanak dužnosti člana donosi predsjednik Vijeća, a za predsjednika Vijeća zamjenik predsjednika.

 

(4) Predsjednik ili član Vijeća bit će razriješen dužnosti prije isteka vremena na koje je izabran:

 

1. ako to sam zatraži,

 

2. ako bude osuđen za kazneno djelo,

 

3. ako trajno izgubi sposobnost obavljati svoju dužnost.

 

(5) Prijedlog za razrješenje dužnosti člana Vijeća prije isteka vremena na koje je izabran iz razloga navedenih u stavku 4. ovoga članka može podnijeti Glavni državni odvjetnik za članove Vijeća iz reda zamjenika državnih odvjetnika i svaki predlagatelj u pogledu članova Vijeća koje su predložili u postupku utvrđivanja kandidata za predsjednika i članove Vijeća.

 

(6) Odluka o razrješenju člana Vijeća donosi se većinom glasova svih članova Vijeća.

 

(7) Odluku o razrješenju dužnosti člana Vijeća iz redova saborskih zastupnika i sveučilišnih profesora donosi tijelo koje ih je imenovalo odnosno izabralo, a za članove Vijeća iz redova zamjenika državnih odvjetnika odluku donosi Vijeće.

 

(8) Član Vijeća protiv kojega je pokrenut kazneni postupak za kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti, a za koje se može izreći kazna zatvora od 5 godina ili teža kazna, ne može sudjelovati u radu Vijeća do pravomoćnog okončanja tog postupka. Odluku o udaljenju donosi Vijeće.«

 

Članak 37.

 

Članak 150. mijenja se i glasi:

 

»(1) Ako predsjednik ili član Vijeća zatraži razrješenje od dužnosti, a Vijeće ne donese o tom zahtjevu odluku u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva, Vijeće će na zahtjev predsjednika ili člana, utvrditi da mu je prestala dužnost danom proteka roka od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva za razrješenje od dužnosti.

 

(2) Sud koji je izrekao zatvorsku kaznu predsjedniku ili članu Vijeća dužan je bez odgode dostaviti pravomoćnu presudu Vijeću, koje će o tome odmah izvijestiti Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.

 

(3) Prijedlog da se pokrene postupak radi utvrđivanja trajnog gubitka sposobnosti člana Vijeća da obavlja svoju dužnost podnosi Kolegiju Državnog odvjetništva Republike Hrvatske predsjednik Vijeća, a za predsjednika najmanje tri člana Vijeća.«

 

Članak 38.

 

Članak 152. mijenja se i glasi:

 

»U djelokrug Vijeća spada:

 

– imenovanje i razrješenje zamjenika državnih odvjetnika,

 

– imenovanje i razrješenje županijskih i općinskih državnih odvjetnika,

 

– vođenje postupka i odlučivanje o stegovnoj odgovornosti zamjenika državnih odvjetnika,

 

– premještaj zamjenika državnih odvjetnika,

 

– raspisivanje izbora za članove Vijeća iz redova zamjenika državnih odvjetnika,

 

– sudjelovanje u osposobljavanju i usavršavanju državnih odvjetnika, zamjenika i državnoodvjetničkih službenika,

 

– odlučivanje o prigovoru na ocjenu,

 

– provođenje postupka upisa kandidata u Državnu školu za pravosudne dužnosnike i postupka polaganja završnog ispita,

 

– odlučivanje o prigovoru na završnu ocjenu kandidata u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike,

 

– vođenje očevidnika državnih odvjetnika i zamjenika,

 

– vođenje i kontrola imovinskih kartica državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika,

 

– obavljanje drugih poslova u skladu sa zakonom.«

 

Članak 39.

 

Članak 155. mijenja se i glasi:

 

»(1) Način rada Vijeća uređuje se poslovnikom koji se objavljuje u »Narodnim novinama«.

 

(2) Poslovnik donosi Vijeće glasovima najmanje osam članova Vijeća.

 

(3) Stručne, administrativne i računovodstvene poslove za Vijeće obavlja tajništvo na čelu s tajnikom Vijeća.

 

(4) Na položaj, prava i obveze službenika i namještenika koji obavljaju poslove iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se propisi koji se odnose na državne službenike i namještenike.

 

(5) Tajnik Vijeća kojeg Vijeće imenuje putem javnog natječaja ima položaj načelnika sektora u ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa.

 

(6) Uvjeti za imenovanje tajnika propisuju se Poslovnikom o radu Vijeća.«

 

Članak 40.

 

Članak 156. mijenja se i glasi:

 

»(1) Glavni državni odvjetnik najkasnije do kraja kalendarske godine donosi za sljedeću godinu plan popunjavanja slobodnih zamjeničkih mjesta u općinskim državnim odvjetništvima i dostavlja ga ministru nadležnom za poslove pravosuđa i predsjedniku Vijeća.

 

(2) Plan iz stavka 1. ovoga članka izmijenit će se tijekom godine ako se činjenice na temelju kojih je donesen bitno izmijene.

 

(3) Najviše do 30% od planom predviđenih mjesta zamjenika državnih odvjetnika može se popuniti trajnim premještajem zamjenika državnih odvjetnika iz državnih odvjetništava istog stupnja i iste vrste.

 

(4) Prije objave slobodnih mjesta zamjenika Vijeće u »Narodnim novinama« objavljuje poziv državnim odvjetnicima da u roku od 30 dana podnesu prijavu za trajni premještaj.

 

(5) Za zamjenike državnih odvjetnika koji su podnijeli prijavu za trajni premještaj Vijeće će zatražiti ocjenu obnašanja državnoodvjetničke dužnosti.

 

(6) Na temelju ukupnog broja bodova iz ocjene o obnašanju državnoodvjetničke dužnosti Vijeće utvrđuje listu kandidata.

 

(7) Odluka o trajnom premještaju zamjenika državnog odvjetnika mora biti utemeljena na utvrđenoj listi prvenstva kandidata.«

 

Članak 41.

 

U članku 157. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase:

 

»(1) Slobodno mjesto zamjenika državnog odvjetnika objavljuje Vijeće na prijedlog Glavnog državnog odvjetnika.

 

(2) Državni odvjetnik u odvjetništvu u kojem postoji potreba za imenovanje zamjenika državnog odvjetnika ili neposredno viši državni odvjetnik izvijestit će o tome Glavnoga državnog odvjetnika.«

 

Stavci 4. i 5. brišu se.

 

U dosadašnjem stavku 6., koji postaje stavak 4., riječi: »Glavni državni odvjetnik« zamjenjuju se riječima: »Državnoodvjetničko vijeće«.

 

Članak 42.

 

Iza članka 157. dodaje se članak 157.a koji glasi:

 

»Članak 157.a

 

(1) U postupku prvog imenovanja na mjesto zamjenika državnog odvjetnika Vijeće će provesti postupak provjere znanja za kandidate koji ispunjavaju uvjete za mjesto zamjenika državnog odvjetnika.

 

(2) Provjera znanja sastoji se od pisanja jedne radnje koja predstavlja donošenje i izradu državnoodvjetničke odluke. Kandidati pisane radnje izrađuju pod osobnom zaporkom.

 

(3) Kandidati mogu iz pisane radnje ostvariti najviše 100 bodova.

 

(4) Kandidati se nakon pisane provjere znanja pozivaju na usmeni razgovor na kojem se ocjenjuje motiviranost kandidata za rad u državnom odvjetništvu, sposobnost za komunikaciju s drugim osobama, rješavanje sukoba i donošenje odluka, motiviranost za prikupljanje podataka i dokaza potrebnih za donošenje odluke. Na usmenom razgovoru može se ostvariti najviše 50 bodova.

 

(5) Na temelju rezultata provjere znanja i usmenog razgovora Vijeće sastavlja listu prvenstva i donosi odluku o imenovanju. Ukoliko kandidati ostvare isti broj bodova, prednost ima kandidat koji je bolje ocijenjen.

 

(6) Vijeće u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donosi Pravilnik o načinu i provođenju te ocjenjivanju pisanog ispita i usmenog razgovora.«

 

Članak 43.

 

U članku 161. stavak 2. briše se.

 

Stavci 3., 4., 5. i 6. postaju stavci 2., 3., 4. i 5.

 

Članak 44.

 

Članak 164. mijenja se i glasi:

 

»(1) Državni odvjetnici i zamjenici državnog odvjetnika obvezni su u roku od 30 dana od dana stupanja na dužnost podnijeti Vijeću izvješće o svojoj imovini, stalnim prihodima te imovini svoga bračnog druga i maloljetne djece na taj dan, a ako je tijekom obnašanja dužnosti došlo do bitne promjene istekom godine u kojoj je promjena nastala i izvješće po prestanku obnašanja državnoodvjetničke dužnosti.

 

(2) Državni odvjetnici i zamjenici državnog odvjetnika su obvezni u izvješću iz stavka 1. ovoga članka podnijeti podatke i o novčanoj štednji ako ona premašuje jednogodišnji iznos netoprihoda državnog odvjetnika, odnosno zamjenika državnog odvjetnika.

 

(3) Prije nego što izvrši obveze iz stavka 1. ovoga članka dužnosnik ne može primiti plaću.

 

(4) Ako državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika ne izvrše obvezu iz stavka 1. i 2. ovoga članka, Vijeće će o tome obavijestiti Glavnoga državnog odvjetnika koji će ga pozvati da roku od 15 dana dostavi tražene podatke ili da dopuni dostavljene podatke. Ako državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika ni u ovom roku ne dostavi tražene podatke, Glavni državni odvjetnik pokrenut će protiv državnog odvjetnika ili zamjenika državnog odvjetnika stegovni postupak zbog stegovnog djela iz članka 137. stavka 2. točke 8. ovoga Zakona.

 

(5) Oblik i sadržaj obrasca izvješća o imovini pravilnikom propisuje Vijeće.

 

(6) Javnost ima pravo uvida u prijavu o imovini, sukladno posebnim zakonima.«

 

Članak 45.

 

Iza članka 164. dodaje se članak 164.a koji glasi:

 

»Članak 164.a

 

(1) Vijeće vodi i kontrolira imovinske kartice državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika.

 

(2) Nakon prvog primitka imovinske kartice državnog odvjetnika ili zamjenika državnog odvjetnika Vijeće će zatražiti od Porezne uprave i drugih tijela podatke kojima raspolažu o njihovoj imovini i usporediti ih s podacima u prijavi imovine.

 

(3) Ako za imovinu koju je državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika naveo u imovinskoj kartici nije dostavio podatke o načinu stjecanja te imovine, Vijeće će zatražiti od državnog odvjetnika ili zamjenika državnog odvjetnika pisano očitovanje.

 

(4) Ako se podaci u imovinskoj kartici o imovini koje je Vijeće pribavilo na način opisan u stavku 1. ovoga članka razlikuju od podataka koja je državni odvjetnik, odnosno zamjenik državnog odvjetnika naveo u imovinskoj kartici, te ako se iz očitovanja državnog odvjetnika odnosno zamjenika državnog odvjetnika utvrdi nerazmjer u odnosu na njegova primanja i imovinu, Vijeće će o tome obavijestiti državnog odvjetnika u kojem zamjenik državnog odvjetnika obnaša dužnost, odnosno neposredno višeg državnog odvjetnika radi pokretanja stegovnog postupka.«

 

Članak 46.

 

U članku 185. stavku 1. riječi: »savjetničkih mjesta« zamjenjuju se riječima: »mjesta višeg savjetnika«.

 

U stavku 2. iza riječi: »Za« dodaje se riječ: »višeg«.

 

Stavak 4. mijenja se i glasi:

 

»(4) Nakon završetka Državne škole za pravosudne dužnosnike viši savjetnici iz stavka 1. ovoga članka ostaju raditi u državnom odvjetništvu do imenovanja za zamjenika u općinskim državnim odvjetništvima.«

 

Članak 47.

 

(1) Zamjenici državnih odvjetnika koji su imenovani na vrijeme od pet godina, prema propisima koji su bili na snazi do stupanja na snagu ovoga Zakona, nastavljaju obavljati državno odvjetničku dužnost stalno.

 

(2) Pojedinačne odluke o stalnom imenovanju iz stavka 1. ovoga članka donijet će Vijeće u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovoga Zakona.

 

Članak 48.

 

(1) Postupci imenovanja općinskih i županijskih državnih odvjetnika započeti prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po odredbama ovoga Zakona.

 

(2) Županijski i općinski državni odvjetnici imenovani prema propisima koji su bili na snazi do stupanja na snagu ovoga Zakona ostaju na dužnosti do isteka vremena na koje su imenovani.

 

Članak 49.

 

(1) Svi postupci imenovanja zamjenika državnih odvjetnika koji su u tijeku, nastavit će se i provesti po odredbama zakona koji je bio na snazi do stupanja na snagu ovoga Zakona, osim što će se zamjenici državnog odvjetnika imenovati stalno.

 

(2) Svi postupci pred Vijećem provest će se i dovršiti po odredbama zakona koji je bio na snazi do stupanja na snagu ovoga Zakona.

 

Članak 50.

 

Stupanjem na snagu članaka 1. – 230., 232. – 496. i 509. – 569. Zakona o kaznenom postupku (»Narodne novine«, br. 152/08.) državni odvjetnici i zamjenici državnih odvjetnika koji rade na poslovima istrage imaju pravo na staž osiguranja s povećanim trajanjem na način da se svakih 12 mjeseci rada na takvim poslovima računa kao 15 mjeseci staža osiguranja.

 

Članak 51.

 

(1) Vijeće će Poslovnik o radu Vijeća iz članka 39. ovoga Zakona i Pravilnik iz članka 42. ovoga Zakona uskladiti s odredbama ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu Zakona.

 

(2) Vijeće je dužno osnovati Tajništvo u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona.

 

Članak 52.

 

(1) Izbor članova Povjerenstva provest će se u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

 

(2) Dekani pravnih fakulteta donijet će Poslovnik o radu povjerenstva za provođenje izbora u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

 

Članak 53.

 

(1) Izbor članova Vijeća po odredbama ovoga Zakona obavit će se najkasnije u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu Zakona.

 

(2) Trideset dana nakon provedenih izbora za članove Povjerenstva, Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske sazvat će prvu konstituirajuću sjednicu Povjerenstva.

 

(3) Vijeće donosi odluku o raspisivanju izbora za članove Vijeća te obavještava Hrvatski sabor da imenuje dva saborska zastupnika za članove Vijeća, i dekane pravnih fakulteta da imenuju članove Vijeća iz redova sveučilišnih profesora pravnih znanosti.

 

Članak 54.

 

(1) Vijeće će Pravilnik iz članka 44. ovoga Zakona donijeti u roku od 3 mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

 

(2) Do donošenja Pravilnika iz stavka 1. ovoga članka ostaje na snazi Pravilnik o načinu postupanja s izvješćima o imovini sudaca, državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika (»Narodne novine«, br. 24/07. i 20/10.).

 

Članak 55.

 

Članak 42. ovoga Zakona kojim se dodaje članak 157.a prestaje važiti 31. prosinca 2012.

 

Članak 56.

 

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

 

Klasa: 701-01/10-01/01

 

Zagreb, 1. listopada 2010.

 

HRVATSKI SABOR

 

Predsjednik

Hrvatskoga sabora

Luka Bebić, v. r.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Ovo je nešto najbesmislenije što sam vidjela. :vrti:

Tema je usmeni - pitanja i dojmovi, a vi zatrpate forum s tri zakona. Kud ne vidim svrhu c/p ovih zakona pošto su ionako na netu i svima dostupni (mogli ste jednostavno napisati da su izmjene opsežne; nije da će netko pročitati sve što je pastano), isto tako ne vidim svrhu svega ovoga kad vam dva posta prije lijepo piše da ne morate odgovarati po novom na ovom roku. Čak je i kolegica koja je bila na slušanju isto napisala. Stoga, morat ćete učiti samo ako padnete. No, i tada ćete imati 4 mjeseca + 2 do usmenog i u čemu je problem? Ispitivači su nam i na seminarima rekli da su oni vezani literaturom koja je službeno objavljena za pojedini rok. Čemu panika?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Apsolutno se slažem. Zakone sam stavio iz protesta jer ne mogu vjerovati da kolege raspravljaju o nečemu što vrlo jasno piše na stranicama ministarstva. Pored toga raspravljaju kao da se radi o bogzna kako radikalnim promjenama koje se eto ne mogu savladati, a i gube se u detaljima koje je i onako nemoguće se zapamtiti. Što svi koji su prošli ispit kažu, a sad sam se osobno u to uvjerio jer sam pred tri dana počeo ponavljati gradio iz početka po 6x i opet se svega ne mogu sjetiti, zato mislim da se ne treba previše gubiti u detaljima. Možda postupak izbora predsjednika suda nije detalj, ali nije ni nešto o čemu treba trubiti u 10 postova i time unositi dodatnu nervozu. Zakone bi izbrisao, ali nažalost više to ne mogu učiniti. Neka to slobodno učini administrator. Isprika za zatrpavanje topica. Pozdrav.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Blago vama kolega. Ja drugi puta ponavljam i također... pola toga kao da vidim prvi put. Ništa, svi smo u istoj gabuli očito. Stisnuti zube i što bude, bude. Vidim da ste napisali da vam je usmeni 17.-og. Sretno vam bilo, ali kolegijalnosti radi predlažem vam da se maknete s legalisa tih zadnjih par dana pred usmeni - može biti jedino kontraproduktivno. Naravno, nakon usmenog se spojite i napišete dojmove :palac:

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama