Jump to content

Pisanje presuda!


marin7

Preporučene objave

Kolege!

 

kako vidimo pismeni dio pravosudnog ispita, je postao prava prepreka i problem za razliku od prethodnih godina...

pošto kao pravnik dolazim iz ustanove, naravno taj dio mi je malo nepoznat ili da se izrazim sigurno mi pisanje presuda i primjena zakona pri pisanju istih i sve ostalo nije radna svakodnevnica i nešto što odradjujem bez problema...

 

ovaj post pišem čisto iz razloga što me je strah pada na pismenom dijelu, pisanju presude iz gore navedenih razloga...

zbog toga sam mislio potražiti nekakve instrukcije, pomoć sudaca u mirovini ili sudskih savjetnika, kako bi se što bolje pripremio za pismeni dio ispita

stoga kao ideju imam ako postoje kolege koje muče isti problemi i koji imaju pravosudni za koji mjesec, da ako imaju ideju ili da udružimo ili organiziramo zajedničke neke instrukcije ili zajedničko pripremanje oko presuda da se jave....eto prednost ima osijek i slavonija čisto iz tehničkih razloga !!!

 

Lijep pozdrav!

:ideja:

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

ja sam bila sudački vježbenik, i sama sam napisala nekih 30-ak presuda iz građanskog, kazneno nemam blage. svejedno me vata panika od toga, jer koliko god ja dobro napisala, uvijek je tu bio sudac koji bi to sve lijepo iskriža i ispravija 300 puta. ali, ako kome kako mogu pomoć, rado. inaće sam iz st pa mi je nezgodno do slavonije, ali volila bi bar ovako da se malo konzultiramo svi skupa. imam dosta presuda u kompjuteru, ali ne znam jeli se to smije slat jer pišu točna imena stranaka, sudaca itd.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Kolegice jednababaroga (ex sudska vježbenice)

 

ZKP kaže u st.2. čl.366. Presuda se izriče i javno objavljuje u ime Republike Hrvatske. Pogledajte glavu XXII i pod 1. javnost glavne rasprave. Zaključno ako ste isključili javnost sa glavne rasprave ipak morate presudu izreći i javno objaviti, a obrazloženje ne. Ako niste isključili javnost tada postupate prema citiranoj normi.

 

ZPP kaže u st.1 čl.336. Kad se presuda objavljuje, sudac pojedinac odnosno predsjednik vijeća javno će pročitati izreku i saopćiti ukratko razloge presude, a u st.3 Ako je javnost na glavnoj raspravi bila isključena, izreka presude uvijek će se javno pročitati, a sud će odlučiti hoće li se i koliko isključiti javnost pri objavi razloga presude.

 

VSRH kad objavljuje praksu ne objavljuje imena stranaka.

 

Ali definitivno u dvojbi možete li ili ne možete slati, smatram da možete, te da Vas radi toga nitko neće prozvati ili slično, ipak moja sugestija je da ih baš ne stavljate na forum, već da ih dostavljate izravno na mail, a ako su vam u .doc formatu izbrišite imena.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 2 tjedna kasnije...
  • 1 mjesec kasnije...

Na ovo sam slucajno naletila, mozda nekome pomogne

 

 

Ove su upute prije nekoliko godina sastavili suci kaznenog odjela ZSZG za svoje vjezbenike

 

OBRAZLOŽENJE PRESUDE – UPUTE ZA VJEŽBENIKE

 

Članak 359. stavak 2. Zakona o kaznenom postupku: Uvod presude sadrži: naznaku da se presuda izriče u ime Republike Hrvatske, naziv suda, ime i prezime predsjednika i članova vijeća i zapisničara, ime i prezime optuženika, jedinstveni matični broj građana državljana Republike Hrvatske, kazneno djelo za koje je optužen i je li bio nazočan na glavnoj raspravi, dan glavne rasprave i je li glavna rasprava bila javna ime i prezime tužitelja, branitelja, zakonskog zastupnika i opunomoćenika koji su bili nazočni na glavnoj raspravi (odnosno pri njenom zaključenju) te dan objave izrečene presude.

"Dan glavne rasprave" znači dan, odnosno dane kada je glavna rasprava koja je završena presudom održana: od prvog dana (kada je optužnica pročitana), pa do dana kada je glavna rasprava završena, uključujući i sve dane izvođenja dokaza (posebno treba paziti na situaciju kada je glavna rasprava, nakon što je jednom počela, kasnije započela iznova – zbog izmjene vijeća, proteka vremena ili odlukom vijeća; tada se u uvodu naznačuju samo dani posljednje glavne rasprave); dan zaključenja glavne rasprave ne mora uvijek biti i dan donošenja presude (ako je vijeće i glasovanje, nakon završetka glavne rasprave, prekinuto te je nastavljeno drugi dan, dan donošenja presude je dan kada je vijećanje i glasovanje završeno), i dan objave ne mora biti isti (ako je vijeće odlučilo odgoditi objavu presude; u uvodu se taj dan objave posebno naznačuje).

Među osobe koje su bile nazočne glavnoj raspravi unosim samo one koje su bile nazočne pri njenom zaključenju ako se u više dana rasprave to mijenjalo.

Struktura obrazloženja presude (čiji sadržaj je reguliran stavcima 6., 7., 8., 9. i 10. članka 359. ZKP-a) izgleda otprilike ovako:

- optužba (naznaka kaznenog djela stavljenog optuženiku na teret optužnicom; podatak je li optužnica mijenjana – činjenično i – ili – pravno tijekom rasprave)

- očitovanje optuženika o optužbi (za svako djelo posebno, za svakog optuženika posebno ako ih ima više)

- nabrajanje provedenih dokaza (pri tome treba posebno paziti na razliku između ispitivanja svjedoka i čitanja zapisnika o ispitivanju ranije saslušanih svjedoka – tijekom ranije glavne rasprave ili istrage – kao i na navođenje svih poduzetih radnji – čitanja dokumentacije, priloženih spisa, dopisa i slično te pregledavanja fotodokumentacije, predmeta i drugo)

- sumarni zaključak o krivnji

- citiranje (u bitnim elementima) i ocjena provedenih dokaza (dva su oblika: jedan je prvo iznijeti sadržaj svih dokaza, a onda dati njihovu ocjenu; drugi je nabrojiti nesporne pa sporne činjenice te citirati dijelove dokaza koji se odnose na pojedinu činjenicu, uz njihovu istovremenu analizu i ocjenu; prvi se koristi kod jednostavnijih, manje opsežnih predmeta, a drugi kod opširnih predmeta s brojnim dokazima, gdje bi prepričavanje svih dokaza u cijelosti bilo nemoguće)

- zaključak o utvrđenim činjenicama (prvi objektivnima, a onda onima koji se odnose na krivnju kao subjektivni element kaznenog djela)

- obrazloženje odluke o odbijanju dokaznih prijedloga (ako ih je bilo i ako to nije učinjeno pri obrazlaganju pojedinih dokaza)

- primjena prava na tako utvrđene činjenice (proglašavanje krivim za kazneno djelo ili oslobađanje od optužbe)

- odluka o kazni

- odluka o sigurnosnoj mjeri

- odluka o troškovima postupka

O terminima treba koristiti: "I optuženi Petrović", "oštećeni Marković" i slično (dakle, bez kratica kao "I opt., "ošt." ...), odnosno, kada se ne spominje ime (a to je iznimno – samo kad ga se spominje više puta u istoj rečenici ili odlomku), pisati: "I optuženik", "oštečenik"...

Zakone pri prvom spominjanju treba napisati punim imenom (ja stavljam i Narodne novine), a iza broja stavaka i članaka stavljati točku (npr. "članak 34. stavak 1. KZRH").

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

wilco je napisao:

Može li mi netko od sretnika koji su položili pismeni reći jete li primjenjivali materijalno pravo koje je vrijedilo u vrijeme donošenja presude ili aktuallno? Znam da bi trebalo primjenjivati ono prvo, ali mi se uistinu ne da nositi silne zakone ako nije potrebno.

 

Primjenjujete mjerodavno pravo i ponašate se kao sudac u trenutku presuđenja. Dakle, ako Vam je spis iz 2007., onda ćete primijeniti postupovne propise koji su bili na snazi u to vrijeme, a materijalno pravo ovisno o tome kada je obveza nastala, kd počinjeno i sl. ;)Dakle, nositi sve silne zakone sa svim izmjenama i dopunama ;)

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

solliddumm je napisao:

wilco je napisao:

Može li mi netko od sretnika koji su položili pismeni reći jete li primjenjivali materijalno pravo koje je vrijedilo u vrijeme donošenja presude ili aktuallno? Znam da bi trebalo primjenjivati ono prvo, ali mi se uistinu ne da nositi silne zakone ako nije potrebno.

 

Primjenjujete mjerodavno pravo i ponašate se kao sudac u trenutku presuđenja. Dakle, ako Vam je spis iz 2007., onda ćete primijeniti postupovne propise koji su bili na snazi u to vrijeme, a materijalno pravo ovisno o tome kada je obveza nastala, kd počinjeno i sl. ;)Dakle, nositi sve silne zakone sa svim izmjenama i dopunama ;)

 

Pravilo je da se primjenjuje mjerodavno pravo, ALI, na roku u 12 mjesecu su nam iz parnične presude dali spis iz 1994. godine tako da i koferi zakona koje smo donjeli nisu ništa značili. E kad su skužili kakvu glupost su napravili rekli su nam da na taj spis možemo primjeniti pozitivne propise. Nadam se da se to više neće ponoviti.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 1 mjesec kasnije...
  • 1 mjesec kasnije...

jedno pitanje u vezi presuda, nadam se odgovoru...

 

1. Moje pitanje je da li zatezne kamate počinju sljedeć dana od dospijeća plaće, sljedećeg dana od poziva oštećenika osiguratelju na isplatu nematerijalne štete ( s obzirom na to da je zakonski određeno da obveza dospijeva danom zahtjeva, a dužnik dolazi u zakašnjenje danom kad mu se podnese zahtjev sukladno čl. 183. st 2 ili se dospijeće uzima kao rok određen za ispunjenje sukladno st. 1 istog članka)?

Pitanje proizlazi iz toga što u svakoj presudi (čak i u onim vsrh)i svakom članku koji sam pročitala na tu temu početak tijeka zateznih kamata je drugačiji (jednom od dana zahtjeva, dana dospijeća, drugi put od dana nakon toga, a čak se pozivaju i na zpp određujući dan početka kamata prema odredbama o roku, koji prema zakonu teče od dana nakon događaja).

 

2. ista je situacija sa troškovima kad je smanjen tužbeni zahtjev u toku spora, pa tako jednom računaju troškove t-elja i tuženika sukladno vps-u sukladno vremenu kad je poduzeta radnja, drugi put tako računaju trošak samo tužitelju a tuženiku prema zadnje postavljenom vps-u, jednom prebijaju drugi put ne, a naletila sam i na obrazloženje da je smanjenje vps-a samo posljedica preciziranja tužbenog zahtjeva pa se stoga početni vps uopće ne uzima u obzir te se sve računa prema posljednje postavljenom, a još kompliciranije uzima se početni vps u tužbi te se uspješnost računa prema njemu, a za radnje nakon smanjenja uspješnost prema tom smanjenom, pa se sve zbroji, a na kraju izostave troškovi tuženika ----da bi sve bilo gore na pravosudnoj akademiji su nam rekli da tu praxa nije ujednačena da žs i vsrh imaju druga stajališta----

pa sad više ne znam kak da izračunam trošak

 

-očekuju od nas da našpišemo kvalitetne presude a sami suci se ne mogu sami sa sobom i sa drugima dogovoriti oko nekih stvari....

-meni se čini da bi troškove trebali obračunavati ekonomisti a ne pravnici

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Glede početnog dana tijeka kamata na plaću. ZOR-om je propisano da plaća dospijeva 15.og dana u mjesecu. A kamate teku od dana dospijeća. Dakle, od 15-og. Osim ako tužitelj dokaže da kamate teku od nekog drugog datuma u mjesecu.

 

 

Glede obračuna troškova.

 

 

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

 

Broj: Rev 402/04-2

 

 

 

R J E Š E N J E

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Petra Milasa, kao predsjednika vijeća, te Ivana Mikšića, Marijana Ramušćaka, Vlatke Potočnjak-Radej i Jakoba Miletića, kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice N. T. iz Z., zastupane po Ž. O., odvjetniku u Z., protiv tuženika F. T. d.O.o. S., zastupanog po V. A., odvjetnici u Z., radi naknade štete, odlučujući o reviziji tuženika protiv drugostupanjskog rješenja Županijskog suda u Zagrebu o troškovima postupka sadržanog u presudi od 14. listopada 2003. godine, br. VII Gž-10339/01-2, kojim je potvrđeno prvostupanjsko rješenje o troškovima sadržano u presudi Općinskog suda u Zagrebu od 4. listopada 2000. godine, br. Pn-2854/96., u sjednici održanoj dana 21. rujna 2005. godine,

 

 

r i j e š i o j e:

 

Revizija se prihvaća, te se preinačuju nižestupanjska rješenja sadržana u presudi Općinskog suda u Zagrebu od 4. listopada 2000. godine, br. Pn-2854/96 i presudi Županijskog suda u Zagrebu od 14. listopada 2003. godine, br. VIII Gž-10339/01 u pobijanom dijelu kojim je djelomično odbijen zahtjev tuženika za naknadu parničnih troškova, te se nalaže tužiteljici isplatiti tuženiku daljnji iznos naknade troškova od 206.579,55 kn (pored pravomoćno dosuđene svote od 130.341,85 kn) u roku od 15 dana.

 

 

Obrazloženje

 

Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

 

"Tuženik F. T. d.O.o. S. dužan je isplatiti tužiteljici N. T. 100.000,00 kn, kao i nadoknaditi parnični trošak u iznosu od 31.835,58 kn, sve navedeno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 4. listopada 2000. godine, pa do isplate, u visini prema čl. 1. Uredbe o visini stope zatezne kamate, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

 

Tuženik F. T. d.O.o. dužan je u prvom slijedećom broju F. T. objaviti bez komentara cijelu pravomoćnu presudu kojom je obvezan tužiteljici nadoknaditi štetu.

 

Tužiteljica N. T. dužna je tuženiku „F. T.“ d.O.o., nadoknaditi parnični trošak u iznosu od 145.713,75 kn u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

 

Tužiteljica se odbija s preostalim dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 500.000,00 kn.“

 

Presudom suda drugog stupnja suđeno je:

 

„I. Odbija se žalba tužiteljice N. T. kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-2854/96 od 4. listopada 2000. u dijelu kojim je odbijen dio tužbenog zahtjeva (točka IV. izreke presude), uključujući odluku o troškovima postupka dosuđenih tuženiku do iznosa od 130.341,75 kn (dio točke III. izreke presude), te se odbija žalba tuženika „Feral Tribune“ d.O.o. Split i potvrđuje navedena presuda u dijelu kojim je prihvaćen dio tužbenog zahtjeva s troškovima postupka dosuđenih tužiteljici (točke I. i II. izreke presude).

 

II. Preinačava se u ostalom dijelu odluka o troškovima u točki III. izreke presude i sudi:

 

Odbija se dio zahtjeva za naknadu troškova postupka od 15.372,00 kn.“

 

Protiv rješenja o troškovima postupka sadržanog u navedenoj drugostupanjskoj presudi reviziju je izjavio tuženik pobijajući rješenje u dijelu kojim je djelomično odbijen njegov zahtjev za naknadu parničnih troškova (za iznos od 206.579,55 kn), a zbog pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da pobijana presuda u odluci o troškovima bude preinačena tako da se obveže tužiteljicu na naknadu troškova tuženiku u ukupnom iznosu od 336.921,30 kn.

 

Odgovor na reviziju nije podnesen, a državni odvjetnik nadležan za podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti prema nenoveliranim odredbama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99 – dalje: ZPP), koje se u konkretnom slučaju primjenjuju, o reviziji se nije izjasnio.

 

Revizija je osnovana.

 

Presudom u kojoj je sadržano pobijano rješenje o troškovima postupka pravomoćno je odlučeno o tužbenom zahtjevu kojeg je tužiteljica tijekom postupka snizila sa iznosa od 3,000.000,00 kn na iznos od 600.000,00 kn tako da je smanjeni tužbeni zahtjev prihvaćen u visini svote od 100.000,00 kn.

 

O naknadi troškova odlučeno je primjenom odredbe čl. 154. st. 2. ZPP, prema uspjehu stranaka u sporu ocjenjenom s obzirom na vrijednost sniženog tužbenog zahtjeva, te su tuženiku priznati troškovi zastupanja po odvjetniku obračunati prema toj vrijednosti spora za sve parnične radnje, dakle i za radnje poduzete prije sniženja tužbenog zahtjeva.

 

Ocjenjujući tuženikov žalbeni prigovor da je vrijednost pojedinih parničnih radnji koje je poduzimala njegova punomoćnica prvostupanjski sud trebao utvrditi po vrijednosti predmeta spora u trenutku poduzimanja tih radnji, a ne po vrijednosti predmeta spora u trenutku zaključenja glavne rasprave, drugostupanjski sud je zaključio da tuženiku ne pripada pravo na naknadu troškova koji se odnose na smanjeni dio prvotno postavljenog tužbenog zahtjeva u iznosu od 2,400.000,00 kn jer da u smislu odredbe čl. 164. st. 7. ZPP u slučaju povlačenja tužbe zahtjev za naknadu troškova može se staviti na raspravi na kojoj je tužba povučena, dok je tuženik stavio zahtjev za naknadu cjelokupnih troškova postupka na ročištu na kojem je glavna rasprava zaključena.

 

Istina da smanjenje tužbenog zahtjeva u biti predstavlja povlačenje tužbe, no budući da je riječ o djelomičnom povlačenju tužbe koje nema za posljedicu okončanje postupka pred prvostupanjskim sudom, već se procesne aktivnosti stranaka nastavljaju tako da u trenutku smanjenja tužbenog zahtjeva ukupni troškovi i konačni uspjeh stranaka u sporu još nisu poznati, o naknadi parničnih troškova koji se odnose na smanjeni dio tužbenog zahtjeva sud treba odlučiti u odluci o glavnoj stvari, a naknadu tih troškova tuženik može ostvarivati zajedno sa naknadom ostalih troškova obračunatih prema smanjenom tužbenom zahtjevu.

 

U reviziji se osnovano ističe da je visinu tuženikovih troškova nastalih prije smanjenja tužbenog zahtjeva trebalo utvrditi po tadašnjoj vrijednosti predmeta spora, a ne prema vrijednosti sniženog tužbenog zahtjeva (600.000,00 kn).

 

Tako izračunati troškovi tuženikovog zastupanja do sniženja tužbenog zahtjeva iznose: za zastupanje na ročištima od 23. svibnja 1996. godine, 22. siječnja 1997. godine i 10. travnja 1997. godine po 30.300,00 kn, za ročišta koja su odgođena od 9. lipnja 1997. godine, 8. rujna 1997. godine i 3. studenog 1997. godine po 15.150,00 kn, te za obrazložene podneske od 21. listopada 1996. godine, 17. siječnja 1997. godine i 21. ožujka 1997. godine po 30.300,00 kn, što ukupno iznosi 227.250,00 kn, a zajedno sa obračunatim PDV-om od 22% 277.245,00 kn.

 

Na navedene parnične radnje tuženiku su priznati troškovi izračunati prema vrijednosti predmeta spora od 600.000,00 kn u ukupnom iznosu od 52.525,00 kn. Dakle, u svezi djela tužbenog zahtjeva na koji se odnosi djelomično povlačenje tužbe, tuženiku su nastali troškovi u iznosu od 224.720,00 kn, pa budući da u odnosu na taj dio tužbenog zahtjeva tužiteljica nije uspjela u parnici, tuženiku pripada na naknadu navedenih troškova u cijelosti.

 

Glede ostalih troškova koji se odnose na smanjeni tužbeni zahtjev tuženiku pripada pravo na naknadu razmjernog dijela troškova prema uspjehu u parnici, a to je pravomoćno dosuđena svota od 130.341,75 kn.

 

Prema tome, tuženiku bi pripadalo pravo na naknadu troškova u ukupnom iznosu od 355.061,75 kn. Međutim, budući da tuženik u reviziji ističe da mu pripada pravo na naknadu troškova u iznosu od 336.921,30 kn, a dosuđena mu je svota od 130.341,75 kn, proizlazi da mu je trebalo dosuditi daljnji iznos naknade troškova u iznosu od 206.579,35 kn.

 

Slijedom izloženog proizlazi da je materijalno pravo pogrešno primijenjeno kada je o troškovima postupka odlučeno samo u skladu s konačnim uspjehom stranaka u sporu u odnosu na smanjeni tužbeni zahtjev i kada je odbijen zahtjev tuženika za naknadu troškova koji se odnose na povučeni dio tužbe u visini svote od 206.579,55 kn, pa je na temelju odredbe čl. 395. st. 1. u svezi s odredbom čl. 400. st. 4. ZPP uz prihvaćanje revizije nižestupanjska rješenja o troškovima valjalo preinačiti i riješiti kao u izreci ovog rješenja.

 

U Zagrebu, 21. rujna 2005.

 

 

Predsjednik vijeća:

Petar Milas, v.r.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

 

Tako izračunati troškovi tuženikovog zastupanja do sniženja tužbenog zahtjeva iznose: za zastupanje na ročištima od 23. svibnja 1996. godine, 22. siječnja 1997. godine i 10. travnja 1997. godine po 30.300,00 kn, za ročišta koja su odgođena od 9. lipnja 1997. godine, 8. rujna 1997. godine i 3. studenog 1997. godine po 15.150,00 kn, te za obrazložene podneske od 21. listopada 1996. godine, 17. siječnja 1997. godine i 21. ožujka 1997. godine po 30.300,00 kn, što ukupno iznosi 227.250,00 kn, a zajedno sa obračunatim PDV-om od 22% 277.245,00 kn.

 

Na navedene parnične radnje tuženiku su priznati troškovi izračunati prema vrijednosti predmeta spora od 600.000,00 kn u ukupnom iznosu od 52.525,00 kn. Dakle, u svezi djela tužbenog zahtjeva na koji se odnosi djelomično povlačenje tužbe, tuženiku su nastali troškovi u iznosu od 224.720,00 kn, pa budući da u odnosu na taj dio tužbenog zahtjeva tužiteljica nije uspjela u parnici, tuženiku pripada na naknadu navedenih troškova u cijelosti.

 

a zašto je tuženiku do smanjenja tužbenog zahtjeva priznat cijeli trošak na vps: 3.000 000 kuna a ne razmjernidio prema smanjenom "povučenom" dijelu tužbenog zahtjeva od 2 400 000 tj. s kojim tužitelj nije uspio do smanjenja???

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

mislim da to ni oni ne znaju, jer koliko god ja pregledavala sudsku praxu uvijek je nešto drugačije, a stav žs i vsrh se razlikuje kako u tome tako i u danu od kad teče zakonska kamata, koja, po onome što su rekli suci županiskog na pravosudnoj akademiji teče od dana nakon dospijeća-uzevši u obzir zakonsku odredbu koja kaže da nematerijalna šteta dospijeva danom zahtjeva ili tužbe, negdje nalazimo početak od tog dana, a negdje od dana nakon...a praxe za oba mišljenja ima puno...tak da meni još uvijek nije niš jasno :D:-?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 1 mjesec kasnije...
  • 2 tjedna kasnije...
  • 9 mjeseci kasnije...

Nenya2010 je napisao:

jedno pitanje u vezi presuda, nadam se odgovoru...

 

Moje pitanje je da li zatezne kamate počinju sljedeći dana od dospijeća plaće, sljedećeg dana od poziva oštećenika osiguratelju na isplatu nematerijalne štete (s obzirom na to da je zakonski određeno da obveza dospijeva danom zahtjeva, a dužnik dolazi u zakašnjenje danom kad mu se podnese zahtjev sukladno čl. 183. st 2 ili se dospijeće uzima kao rok određen za ispunjenje sukladno st. 1 istog članka)?

Pitanje proizlazi iz toga što u svakoj presudi (čak i u onim vsrh)i svakom članku koji sam pročitala na tu temu početak tijeka zateznih kamata je drugačiji (jednom od dana zahtjeva, dana dospijeća, drugi put od dana nakon toga, a čak se pozivaju i na zpp određujući dan početka kamata prema odredbama o roku, koji prema zakonu teče od dana nakon događaja).

 

 

ja isto ne znam šta s tim tijekom zatezne kamate, svugdje je drugačije, je li od dospijeća ili prvog dana nakon?!!

u knjizi od crnića sam pročitala da zatezne na neimovinsku teku od dana nakon podnošenja tužbe/zahtjeva....i tako negdje od dana podnošenja tužbe, negdje od dana nakon više mi ništa nije jasno?????

 

i još jedno pitanje po starom ZOO-u kada kamate teku od presuđenja je li to od zaključenja glavne rasprave ili od objave presude?? također u raznim presudama različito.

 

upomoć hitno molim vas!!! :-?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

"i još jedno pitanje po starom ZOO-u kada kamate teku od presuđenja je li to od zaključenja glavne rasprave ili od objave presude?? također u raznim presudama različito"

 

Kamate teku od presuđenja ("presudio je")...ako je dan presuđenja i dan zaključenja glavne rasprave različit NIKAKO ne mogu teći od zaključenja jer tada presuda nije još niti donesena...ako si negdje pročitala/o da je od zaključenja - to je vjerovatno i jedino slučaj kada je dan zaključenja i presuđenja isti - znači kad na raspravi sudac zaključi raspravu i odmah objavi presudu.

 

Što se tiče kamata. Ako nekome nešto dospijeva 9.5. to znači da dužnik još 9.5. može platiti dug i ne biti u zakašnjenju, pa mu kamate tek teku od slijedećeg dana, ALI u praksi, sudovi skoro nikada ne odbijaju za taj jedan dan i to stvarno rijetki suci rade i nepotrebno je. Tako da ako ti u tužbi traži od dospijeća dosudi od dospijeća i nemoj komplicirati i pisati odbijajući dio samo radi toga jednog dana jer taj jedan dan ne igra nikakvu ulogu.

 

Ali, ako npr. on u tužbi traži kamate od nekog drugog datuma krivog, npr. od 9.4., pa ti utvrdiš drugačiji datum dospijeća, onda ćeš mu dosuditi dan nakon, znači od 10.5. jer onda ti kao sudac dosuđuješ kamate i znaš da je to dan nakon dospijeća, a za ovaj ostali dio od 9.4. do 9.5. ga odbijaš.

 

Znači nije nikakva greška odbiti ga za jedan dan, to bi zapravo po slovu zakona bilo najispravnije, ali skoro nitko to ne radi i sigurno neće biti nikakva greška zbog toga jednog dana. Izbor je na tebi. Ja osobno to neću raditi.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Bok svima, nova sam i izgleda da ću odmah zakomplicirati.

 

Nije logično da zz kamate teku ni od presuđenja, kao niti od zaključenja rasprave. Moja firma dobije presudu ponekad više mjeseci od datuma presuđenja. Po tome bismo bili u zakašnjenju npr. mjesec i pol, a tek dobili presudu?? Čemu onda rok za ispunjenje činidbe od 15 dana? Smatram da zz kamate teku počevši od sljedećeg dana nakon proteka roka za izvršenje činidbe, bilo da se radi o glavnom zahtjevu ili o praničnim troškovima. Zatezne kamate ne mogu početi teći ako dužnik nije ušao u zakašnjenje.

 

Također, u nekim presudama vidim da se rok za izvršenje po presudi kojom se platni nalog održsva na snazi određuje u trajanju od 8 dana (a nije riječ o sporu male vrijednosti). Zašto? U platnom nalogu se određuje 8 dana, ali presuda više nije platni nalog, nego je rezultat parničnog postupka, niti je u ZPP-u isključena primjena općeg roka od 15 dana.

 

I na kraju, zašto se u nekim (samo nekim!) presudama u vezi troškova parničnog postupka pozivaju na odredbu iz Ovršnog zakona, koja se odnosi na ovršni postupak (to da od dana donošenja odluke teku zz kamate - s obzirom na rok za izvršenje o kojem sam pisala u prvom odlomku)?

 

Ajde nadam se da ima netko objašnjenje...

 

:-):-):-):-):-):-)

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama